Javne nabavke u KCUS: Po jedan ponuđač za uređaje vrijednosti 4 miliona KM

Klinički centar univerziteta u Sarajevu je tokom 2022. godine nabavio najmanje 20 različitih uređaja vrijednost oko 4 miliona KM kroz postupak javne nabavke za koje se prijavljivao po jedan ponuđač. Direktori nekoliko bolnica u BiH, odbijajući da javno govore o javnim nabavkama, cijene da u BiH postoji konkurencija na tržištu medicinske opreme. Oni upozoravaju da se vjerovatno radi ili o dogovoru ponuđača ili o vrlo precizno prepisanom opisu traženih roba, piše Interview.

Piše: Rubina Čengić

Klinički centar univerziteta u Sarajevu je tokom 2022. godine nabavio najmanje 20 različitih uređaja skupljih od 100.000 KM (ukupna vrijednost oko 4 miliona KM) kroz postupak javne nabavke za koje se prijavljivao po jedan ponuđač.

Riječ je o, između ostaloga, sljedećim aparatima: 4D ultrazvučni aparat, gamma counter, plazma sterilizator, aparat za elektroencefalogram EEG, elektromioneurogram EMNG… transkranijalni Doppler TCD, color doppler ultrazvučnog aparata, monitori za praćenje vitalnih parametara, mini bager, EKG aparat 6/12 kanalni na mobilnim kolicima, sistem za ventrikularnu potporu srca (LVAD,RVAD,BiVAD i ECMO), mašina za vantjelesnu cirkulaciju (srce-pluća), mobilni RTG aparata sa C – lukom.

Šta prvo gledaju revizori?

Glavni revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić kaže da ne zna ništa o konkretnim nabavkama KCUS. No, dodaje da revizori generalno kod javnih nabavki prvo provjeravaju tendersku dokumentaciju da utvrde da li je već samim pozivom preferiran neki dobavljač, odnosno da li je obezbjeđena mogućnost konkurencije, odnosno da se prijavi više dobavljača.

– Simptomatično je da se često pojavljuje samo jedan ponuđač, jer konkurencija postoji svuda, u svim oblastima. Ali, uvijek je moguće nekim detaljem u tenderskoj dokumentaciji isključiti sve zainteresovane dobavljače osim jednog. I u tim slučajevima je teško prepoznati šta onemogućava aktivnu konkurenciju i preferira nekog određenog dobavljača. Uz to je važno i koliko je potencijalnih ponuđača preuzelo tendersku dokumentaciju – kaže Nekić.

Na opasku da je 2021. godine, kada je KCUS za 626.429,70 KM od kompanije Diamedic iz Sarajeva kupio 9 respiratora (DRAGERWERK) 26 potencijalnih ponuđača preuzelo tendersku dokumentaciju, Nakić kaže da je to već čudno.

– Ako su potencijalni ponuđači preuzeli dokumentaciju i nisu poslali ponudu – sigurno su tamo našli detalje koji su ih onemogućili. Mi se recimo često srećemo sa situacijom da naprimjer rudnici kupuju određenu uslugu, a kao zahtjev u tenderu vrlo precizno navedu opremu koju dobavljač mora imati i tako onemoguće sve druge – pojašnjava Nekić.

(Ne)jednak tretman

Iz mostarske filijale Agencije za javne nabavke Sanja Ćubela ističe:

– Ako ugovorno tijelo poštuje načelo jednakog tretmana svih sudionika u postupku u svim fazama postupka javne nabave, a interes ponuditelja za konkretnu nabavu bude smanjen, te ugovorno tijelo dobije samo jednu ili mali broj ponuda – ne može se govoriti o neregularnostima na strani ugovornog tijela.

No, dodaju, da ukoliko ugovorno tijelo ne poštuje navedena načela, te se kroz postupak javne nabave ponaša na nejednak način prema ponuditeljima, pa naprimjer na određeni način favorizira određenog ponuditelja, takvo postupanje može biti predmetom prekršajnog ili kaznenog gonjenja.

Ćubela uz to pojašnjava da je od 2018. godine tenderska dokumentacija za sve završene javne nabavke trajno dostupna na Portalu javnih nabavki u statusu završen 60 dana po okončanju javne nabavke, odnosno dodjele ugovora.

Šta je koluzija?

Iz Transparency International u BiH upozoravaju da javna nabavka na osnovu samo jedne ponude nije zabranjena. Ističu i da za medicinsku opremu vjerovatno ima malo dobavljača. No, ne demantiraju i da postoji i mogućnost da se dobavljači dogovaraju.

– Pojava da se na tender javi jedan ponuđač nije neobična. Prema podacima Agencije za javne nabavke u BiH često nemamo ni dvije ponude. Prosjek je 1,8 ponuda po tenderu. Ali, kada se radi o nabavkama veće vrijednosti – primjetna je pojava da se, osim što se ugovorni organi dogovaraju s dobavljačima, dobavljači dogovaraju kada će ko izaći na koji tender jer onda ne obaraju cijene i nema žalbi. Taj fenomen se naziva koluzija, izuzetno je izražen u praksi. Koliko mi znamo – Agencija za javne nabavke u BiH će od Ministarstva pravde tražiti da se u Krivični zakon BiH uvede to krivično djelo. Jer sada je teško goniti počinioce krivičnih djela među dobavljačima. Uvođenjem koluzije u krivični zakon taj problem će biti riješen – uvjeren je Damjan Ožegović, viši istraživač u TI BiH.

Izmjene Krivičnog zakona

Sanja Ćubela ističe da je tim prijedlogom izmjena Krivičnog zakona BiH predviđeno da odgovorna osoba kod ponuđača ili poduzetnik koji u postupku javne nabave podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima ili utemeljenu na zabranjenom dogovoru između ponuđača bude kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom. A za djela u postupku javne nabave vrijednosti veća od milion KM predložena kazna zatvora je od jedne do deset godina i novčana kazna od 1.000 do 5.000 KM, a za pravni subjekt od 5.000 do 50.000 KM.

– Evidentno je da je u praksi prisutna pojava smanjenog broja ponuditelja, dostavljanja lažnih podataka, podjela tržišta, fiktivne ponude, da ponuditelji sklapaju dogovore posve fingirajući natjecanje za dobijanje ugovora o javnim nabavama, dogovaraju oko snižavanja cijena čime druge ponuditelje istiskuju iz postupka javne nabave narušavajući konkurenciju, iznenadno odustajanje od ponude, različite cijene na različitim mjestima što osnovi ima prevarni cilj, odnosno prihvatanje ponude koja se temelji na zabranjenim dogovorima ili lažnim podacima. Počinitelj je osoba koja je dostavila ponudu u postupku javne nabave. oblik krivnje je umišljajni-dolus. To praktično znači da počinitelj postupa s određenim ciljem koji je da se ponuda prihvati i u ovim slučajevima nema pozivanja na zabludu jer se učesnici u postupku javne nabave ne mogu pozvati na nepoznavanje Zakona o javnim nabavama. Bit navedenog kaznenog djela je da je isto počinjeno bez obzira da li je ostvaren kriminalni cilj jer je djelo dovršeno dostavljanjem takve, u biti nepravilne i nezakonite ponude – pojašnjava Ćubela.

Ako je mogla Srebrena malina

Na pitanje ko će utvrđivati postojanje ovog krivičnog djela, iz Agencije odgovaraju da je za postupak zaštite tržišne konkurencije nadležno Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine.

No, iz Konkurencijskog vijeća BiH pak poručuju da oni nisu nadležni za tumačenje Zakona o javnim nabavkama. No, preporučuju da im, ako imamo saznanja o povredama tržišne konkurencije, možemo dostaviti dokaze i relevantne informacije ili pokrenuti postupak.

Direktori nekoliko bolnica u BiH, odbijajući da javno govore o javnim nabavkama, cijene da u BiH postoji konkurencija na tržištu medicinske opreme. Kao i za sve što bilo ko želi da kupi. Oni upozoravaju da se vjerovatno radi ili o dogovoru ponuđača ili o vrlo precizno prepisanom opisu traženih roba.

– Ako je mogla Srebrena malina da trguje respiratorima – zašto ne bi mogli i drugi – kaže jedan od sagovornika.

Neuredno i neprecizno

Letimičan pogled na podatke o javnim nabavkama na web-stranici KCUS pokazuje da se evidencije vode neuredno i neprecizno.

U planu javnih nabavki za 2022. čije izmjene je 9.11.2022. godine odobrio Upravni odbor stoji da je u periodu od januara do decembra 2022. godine predviđena nabavka materijala, opreme, sitnog inventara, rezervnih dijelova prema stvarnim potrebama KCUS-a u iznosu od 1,7 miliona KM; odluke o nabavkama ili poništenju tendera često nemaju naziv, kod nekih javnih nabavki nema cijene…

Nema ponuđača?!

Već neko vrijeme je aktuelna i nabavka magnetne rezonansa 3T s pratećom opremom koja je procijenjena na 4 miliona KM, a za potrebe Klinike za radiologiju KCUS-a – međunarodni tender je otvoren u junu 2022. godine, ali je više puta produžen rok za dostavljanje ponuda jer nema ponuđača.

Urednik portala pratimotendere.ba Slobodan Golubović takođe podsjeća da Zakon o javnim nabavkama ne zabranjuje realizaciju nabavki u kojima je dostavljena samo jedna ponuda, ali upozorava da je simptomatična pozadina okolnosti, odnosno odgovor na pitanje zašto se javio samo jedan ponuđač.

– Odgovor koji nam daje rezultat provedenog postupka jeste da nema konkurencije, a razlozi za nepostojanje konkurencije mogu biti različiti. Jedan je da je tržište BiH malo i može se desiti da je objektivno ponuđač koji nudi određene robe, usluge ili radove jedini na tržištu, ali to nije opravdanje jer je Zakon omogućio da tenderi budu i međunarodni. Drugi mogući razlog je da ugovorni organ zloupotrebom kroz uslove kvalifikacije i tehničke specifikacije, najčešće uz prethodni dogovor s ponuđačem, osigura da samo jedan ponuđač bude konkurentan u postupku, a treći mogući razlog je dogovor ponuđača ili takozvana koluzija ili dogovor ponuđača da se jedni drugima ne miješaju u posao što znači da ne konkurišu na tenderima i tada nema žalbi i slično. Kao posljedica svega ovoga javlja se dodatno uništavanje konkurencije na tržištu, ali i onemogućavanje potencijalnih ušteda javnih sredstava – pojašnjava Golubović.

Dvije online sjednice

Iz KCUS-a do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor na pitanja: na više od 20 javnih nabavki za robe skuplje od 100.000 KM imali ste samo jednog ponuđača – kako to komentarišete; da li ste ikada razmišljali da poništite tender jer imate samo jednu ponudu (osim u slučaju kada je ponuđena cijena mnogo veća od iznosa koji ste planirali za te nabavke); da li ste ikada analizirali svoje postupke javne nabavke, provjeravali da li možda negdje pravite grešku?

Od pojedinih članova Upravnog odbora KCUS saznajemo da su od maja 2022. godine, kada je promijenjen sastav, imali dvije online sjednice i da su bile vrlo šture.

Na mnoga pitanja nema odgovora, jer menadžment KCUS-a uglavnom ne komunicira s medijima, ne odgovara na pitanja zastupnika, često ignorira zahtjeva osnivača za transparentnim i jasnijim poslovanjem.

Upozorenje dr. Stevanovića

Posjećamo još 2018. godine prim.dr. Dragan Stevanović uputio je otvoreno pismo u kojem od nadležnih tražio obrazloženje “zašto KCUS plaća onkološki akcelerator 5,5 miliona KM plus PDV, kad on košta oko 2,5 miliona KM”.

– Objavljena je informacija koju sam lično provjerio i koju i vi možete provjeriti uvidom u dokumentaciju UKCS da je naručen za potrebe UKCS-a onkološki akcelerator po cijeni od 5.500.000 KM plus PDV nešto manje od 1.000.000 KM preko firme Medit koja je u bliskim vezama sa SDA. Iako nisam neki stručnjak u oblasti radiološke terapije provjerio sam više neovisnih izvora i utvrdio da naručeni aparat košta 1.500.000 USD ili oko 2.500.000 KM. sa dodatnom opremom, troškovima transporta, montaže i provizijom dobavljaču te PDV om ne može da košta više od 4.000.000 KM – naveo je Stevanović.

Kome idu novci?

On je upozorio nadležne da je njihova, kako je rekao, zakonska obaveza i dužnost da provjere zašto KCUS ovaj skupi aparat plaća 2.500.000 KM više i kome idu ti novci.

– Za taj novac mogu se ispuniti svi zahtjevi u vezi plaća uposlenika u zdravstvu KS ili može se kupiti jedan najsavremeniji aparat MRI – zaključio je dr. Stevanović.

Niko od nadležnih nije provjerio njegove navode, niti mu zatražio podatke.