BiH

v.d. glavnog tužitelja BiH

Kajganić o tome da li Dodik može biti krivično gonjen, slučajevima Memić i Dragičević, Tegeltiji…

26/10/2021
Foto: YouTube/screenshot

"Svi građani Bosne i Hercegovine su isti pred zakonom i jednako odgovaraju za sva učinjena krivična djela"

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) na poziciju vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine izabran je Milanko Kajganić. On je za BHT1 dao intervju čije najzanimljivije dijelove prenosimo dalje u tekstu.

-Na čelo Tužilaštva dolazite u vrijeme turbulentne političke situacije, kada je tanka linija onoga što političari govore, između onog što je zakonito i nezakonito, posebno kada je riječ o postupcima. Da li Tužilaštvo ima snagu, moć, resurse da prepozna stvari koje su nezakonite, i da djeluje?

“Svjesni smo da je u Bosni i Hercegovini turbulentno vrijeme dugih već, evo, 30 godina, tako da ovo ne vidim kao nekakvu specifičnost. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao organ koji je samostalan u svom radu, radi u skladu sa zakonima koji regulišu nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine i mi ćemo nastaviti da radimo u tom smjeru, imajući u vidu da su svi građani Bosne i Hercegovine jednaki pred zakonom i na takav način ćemo postupati, i postupali smo, u predmetima do sada, a nastavićemo da radimo i u narednom periodu isto tako.”

Slučajevi prijetnje ustavnom poretku države

-Kako odgovoriti na prijetnje koje se odnose na dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države? Je li nekažnjivo sve što se završava na riječima, a kažnjivo tek kad se povuku konkretni potezi? Je li možda tada već kasno?

“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima u svom radu više odsjeka, između ostalog, ima i odsjeke koji tretiraju zaštitu Ustavom utvrđenog poretka u Bosni i Hercegovini i tužioci iz tog odsjeka preduzimaju sve aktivnosti kada su u pitanju predmeti iz kojih bi mogla proizlaziti osnovana sumnja da je počinjeno određeno krivično djelo. I postupajući tužioci koji su zaduženi tim predmetima rade i nastaviće da rade. Tamo gdje nađu da postoji osnova sumnje, naravno da će provesti kvalitetnu istragu i donijeti tužilačku odluku. Ako bude prostora za optuženje, naravno da će podizati optužnice pred sudom Bosne i Hercegovine.”

-Prije nekoliko dana u javnosti se pojavila informacija, to je Tužilaštvo i potvrdilo, da je na inicijativu tužioca Džermina Pašića formiran predmet protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. S obzirom da je on izabrani zvaničnik, može li on uopšte biti krivično gonjen zbog takvih stvari?

“Pred Tužilaštvom se formiraju predmeti na razne načine, između ostalog, i onako kako ste vi rekli, donošenjem bilo kakve informacije da postoji nekakva osnova sumnje da je počinjeno neko krivično djelo, pa tako i krivična djela za koja me pitate. Svi građani Bosne i Hercegovine su isti pred zakonom i jednako odgovaraju za sva učinjena krivična djela. Ako me pitate i za te predmete, oni su dati u radu tužiocima koji odgovaraju za te predmete i oni će provesti provjere i donijeti tužilačke odluke u tom, kao i u svakom predmetu.”

-Spomenuli ste tužilačke odluke, međutim, u javnosti se pojavi informacija da je podnesena prijava protiv nekog političara, iz Tužilaštva se potvrdi da je formiran predmet ali, nekako, javnost nema informaciju u vezi tužilačke odluke. Da li će se to promijeniti, da li će se ubrzati ti procesi, pa da javnost zna da li se nešto radi ili je to odbačeno kao neosnovano?

“Tu obećavam efikasnije postupanje na način da ću zahtijevati od tužilaca da poštuju odredbe Zakona o krivičnom postupku o maksimalnom trajanju tužilačkih istraga. Iz tog razloga sam baš i rekao da ću sa direktorima policijskih agencija gledati da unaprijedimo naš rad i, naravno, da ćemo obavještavati javnost jer nema razloga da u predmetima, odnosno u slučajevima koji budu prijavljeni Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, gdje utvrdimo da nema dovoljno elemenata da je počinjeno krivično djelo, da ne obavijestimo javnost o negativnim tužilačkim odlukama, odnosno, da li smo obustavili istragu ili smo donijeli odluku o nesprovođenju istrage. Isto tako, ima dosta predmeta pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine koji dođu pred Tužilaštvo, a nisu u nadležnosti Tužilaštva. Ne smijemo zaboraviti da u Bosni i Hercegovini imamo još tri tužilaštva: Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske, Federalno tužilaštvo Federacije BiH i Tužilaštvo Brčko distrikta. Mi ćemo sve te predmete koji nisu iz naše nadležnosti, a iz nadležnosti su ovih tužilaštava dostavljati tim tužilaštvima na nadležno postupanje i o tome obavještavati javnost, kako se ne bi stvarala slika da su nekakvi predmeti zadržani u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine iz bilo kakvih razloga. Nema razloga da bilo koji predmet u Tužilaštvu bude, a da on nije iz nadležnosti Tužilaštva ili da bude u Tužilaštvu duže nego što je potrebno da bi se donijela tužilačka odluka. Ovdje želim samo da dodam da postupajući tužioci odgovaraju isključivo za stanje u svakom svom zaduženom predmetu i da oni donose tužilačku odluku bez ikakvog uticaja bilo koga od rukovodilaca, pa i mene, kao sada vršioca dužnosti glavnog tužioca. Na te odluke nezadovolja strana ima mogiućnost pritužbe i onda možemo provjeriti da li su istrage kvalitetno odrađene i, ako nisu, da se iste kvalitetno poboljšaju. Dakle, nema potrebe da se predmeti zadržavaju.”

Od slučajevima Memić i Dragičević

-Nekako, dva slučaja u posljednjih nekoliko godina, koja su u žiži javnosti jesu slučajevi smrti Dženana Memića i Davida Dragičevića. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine preuzelo je slučaj Memić, vodi se i postupak, potvrđena je optužnica, a preiuzelo je i slučaj Dragičević,ako se ne varam, u aprilu ove godine. Da li će optužnica uskoro biti objavljena, šta nam možete reći, a da se ne ugrozi istraga i sve ostalo što se radi na tom predmetu?

“Kako sam maloprije rekao, za konkretne predmete odgovaraju postupajući tužioci koji su zaduženi tim predmetima. U svakom od tih predmeta za koje ste me pitali, imaju postupajući tužioci, koji već postupaju. Kao što ste rekli, u predmetu Memić podiguta je optužnica, suđenja su javna, javnost može u potpunosti da ostvari uvid u sve ono što se dešava u tom predmetu. U predmetu Dragičević – nakon preuzimanja predmet je dodijeljen postupajućem tužiocu. Ja sam već obavio razgovor sa postupajućim tužiocem, na način da li postoji potreba dodatnog angažovanja bilo kog osoblja u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Taj predmet će ostati kod postupajućeg tužioca i taj postupajući tužilac će donijeti adekvatnu tužilačku odluku kada izvrši sve provjere u skladu sa zakonom. Nakon donošenja, ta odluka će biti saopštena javnosti.”

-Da li je tužilac, možda, tražio dodatno osoblje ili su dovoljni kapaciteti koje imaju trenutno?

“Ne bih sada da spekulišem o tome ali, u svakom slučaju, Tužilaštvo će preduzeti sve potrebne korake da bi svaki predmet, pa i ti za koje me pitate, doživjeli svoj tužilački epilog.”

Reforme u skladu sa preporukama sutkinje Korner

-Vrlo ozbiljne kritike na rad Odjela za ratne zločine iznesene su u izvještaju sutkinje Korner. Od toga da u Odjelu rade tužioci koji imaju malo ili nimalo iskustva na predmetima ratnih zločina, da timovi kao jedinice postoje samo na papiru, pa do nekih banalnih, da je radno vrijeme za sve do 16 sati, i za tužioce, ali i za administrativne radnike. S obzirom da je izvještaj objavljen prošle godine, da li se išta promijenilo?

“Promijenilo se sve, odnosno, Tužilaštvo je implementiralo gotovo sve što je sugerisano u pomenutom izvještaju. Mi smo očekivali dolazak sudije Korner, međutim, ona zbog pandemije korona, nije bila u mogućnosti da dođe u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i da se na licu mjesta uvjeri i čak da bude angažovana kao spoljni konsultant na eventualnom davanju određenih savjeta, kako bi se istrage poboljšale. Znači, u Tužilaštvu je Odjel u potpunosti reformisan na način da su određeni timovi, onako kako je sutkinja Korner i sugerisala, izvršena je koncentracija predmeta po područjima i preneseni su manje složeni predmeti na entitetska i Tužilaštvo Brčko distrikta, a u Tužilaštvu BiH su ostali najsloženiji predmeti. Tu nam je problem, naravno, činjenica da je gotovo 30 godina od početka rata i da, jednostavno, zbog bioloških razloga većina naših i oštećenih i osumnjičenih i optuženih lica su starije životne dobi i svjedoci umiru, tako da su to sve neke otežavajuće okolnosti koje otežavaju Tužilaštvu da kvalitetnije radi na navedenim predmetima. Međutim, mi dajemo sve od sebe što je moguće u ovakvoj situaciji da poboljšamo rad čitavog Tužilaštva, pa tako i Odjela za ratne zločine. Želim tu da pohvalim unapređenje regionalne saradnje sa zemljama regije, konkretno sa Srbijom. Znate da je u prethodnom periodu jedan predmet protiv optuženog građanina Bosne i Hercegovine prenesen u nadležno postupanje Bosne i Hercegovine. Mislim da je to dobar gest volje i, jednostavno, jedino na takav način, direktnom međusobnom saradnjom u regiji, možemo poboljšati rezultate postupanja u svim predmetima, pa tako i u predmetima ratnih zločina na ovom našem području. ”

-Kad ste to spomenuli, čini mi se, 26 je lica koja će Srbija ustupiti Bosni i Hercegovini. Da li ste dobili te predmete, da li već znate ko su te osobe, odnosno da li će Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na isti način postupati prema Srbiji, kada je u pitanju ustupak nekih predmeta za osobe koje se sumnjiče za ratne zločine, a da nisu u Bosni i Hercegovini?

“Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je dostavilo Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 24 predmeta protiv 28 lica. Svi ti predmeti su već formirani u Tužilaštvu BiH i na njima se već radi. Mi ćemo, imajući u vidu ono što smo dobili od Tužilaštva Srbije, te informacije, ako nisu već ranije dostavljene, dostaviti postupajućim tužiocima i onda će se raditi na predmetima. A to što smo dobili od Srbije predstavlja jedno poboljšanje i nove informacije koje mogu pomoći tužiocima u radu na tim predmetima.”

-Da li će jedan od prioriteta u budućem radu, kada su u pitanju ratni zločini, biti podizanje optužnica i procesiuiranje onih koji su, na primjer, bili visoko pozicionirani u ratu, a dostupni su tu, u Bosni i Hercegovini?

“To je jedan od ključnih prioriteta revidirane strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina koja je donesena 2020. godine, konkretno 24.septrembra, i u toj revidiranoj strategiji su decidno navedene sve obaveze raznih državnih organa i, između mnogih, i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Mi smo u tom planu preduzeli sve aktivnosti na provođenju tih naših obaveza. Jedna od tih obaveza je bila da manje složene predmete prenesemo na nivo entetetskih i Tužilaštva Brčko distrikta, što smo mi već i uradili, kako bi u radu Tužilaštva BiH ostali samo najsloženiji predmeti i kako bi se tužioci fokusirali na procesiuranje samo tih predmeta. To je permanentna procedura, na način da i sada u Tužilaštvu, kada dođemo do toga da se u nekakvom predmetu radi o manje složenom, te predmete šaljemo entitetskim i Tužilaštvu Brčko distrikta.”

“Tegeltiju poznajem, ali se ne družimo”

-Kada ste izabrani na poziciju, određeni mediji dovodili su vas u vezu sa bivšim predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom. Kako to komentarišete, da li poznajete uopšte gospodina Tegeltiju, u kakvim ste odnosima i jeste li uopšte?

“Svi mediji do sada su me pitali isto to pitanje, povlačeći to kao paralelu, vjerovatno zato što obojica živimo u Banjaluci. Ja gosdpodina Tegeltiju nisam poznavao dok on nije imenovan u Visoki sudski i tužilački savjet. Ja sam imenovan za tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine prije nego što je gosposdin Tegeltija uopšte došao za člana Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. Predsjednik Savjeta je, kada sam ja imenovan, bio gospodin Milorad Novković. Sa gospodinom Tegeltijom se poznajem, ne družimo se, apsolutno nismo ni u kakvim odnosima, naročito sada kad gospodin Tegeltija više nije član pravosudne zajednice, tako da mislim da nema osnova za bilo kakvo prigovaranje u tom smjeru.”

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.