BiH

Novi bezobrazluk

Kako otuđena institucija brine za sebe: CIK BiH od Parlamenta traži još para za izbore!

18/11/2019

CIK BiH na godišnjem nivu iz državnog budžeta dobije oko tri miliona KM. Sav taj iznos potroše na plate, naknade i druge troškove uposlenika. U izbornim godinama CIK dobije dodatnih oko osam miliona maraka koje troši na provedbu izbora, a od tog iznosa oko četiri milliona plati biračkim odborima

Centralna izborna komisija (CIK) BiH, uprkos brojnim kritikama na njen rad i stavovima da je broj od oko 70 zaposlenih u toj instituciji ionako prevelik, predlaže Parlamentu BiH da poveća izdvajanja iz budžeta za njen rad, saznaje Inforadar.

Iz dokumenta dostavljenog državnom parlamentu, a koji je u posjedu Inforadara, ističe se potreba “za značajnim povećanjem finansijskih sredstava za finanansiranje izbome administracije”. Kako je dalje navedeno u dokumentu, to se odnosi posebno na povećanje naknada za rad u biračkim odborima, koje CIK ocjenjuje “izuzetno niskima”, te upravo takve naknade navodi kao razlog zbog kojeg je, prema njihovoj ocjeni, na prošlogodišnjim općim izborima došlo do velikog broja odustajanja iz članstva u biračkim odborima.

Za sada CIK nije detaljnije obrazlagao svoj prijedlog, ali njihove tvrdnje da su navodno niske naknade za rad u biračkim odborima bile razlogom neodgovornog odnosa velikog broja članova tih odbora poslanici i delegati u Parlamentu BiH odbacuju kao neopravdane i netačne.

Poslanik SBB-a Damir Arnaut poručuje kako neće dići ruku za bilo kakvo dodatno izdvajanje iz budžeta za izbornu administraciju, a naročito ne za biračke odbore.

“Birački odbori su već sada daleko najskuplja stavka izbornog procesa. Koštaju oko 4,2 miliona KM po izbornom ciklusu, što predstavlja više od 50 posto ukupnih troškova izbora. Birački odbori su, istovremeno, najslabija karika izbornog procesa, ne zbog naknada, već iz razloga što su sastavljeni od stranačkih osoba. Ovo je univerzalna ocjena svih nezavisnih posmatrača, pa čak i samog CIK-a. Iz tog razloga nikada neću glasati za bilo kakvo povećanje naknade za članove biračkih odbora”, ističe Arnaut.

On smatra da, ukoliko se za CIK i bude izdvajao dodatni novac iz budžeta, onda ga treba usmjeriti u unapređenje izornog procesa.

“Taj novac treba preusmjeriti u nabavku opreme i implementaciju elektronskog glasanja, čime će se izborne malverzacije značajno smanjiti, a rezultate ćemo imati najkasnije sat od zatvaranja biračkih mjesta”, ocjenjuje Arnut.

Ni delegat SNSD-a u Domu naroda Lazar Podanović ne podržava povećanje budžeta CIK-u i odbacuje navode Komisije da bi to riješilo probleme funkcioniranja biračkih odbora.

“Tražiti dodatni budžet a ne riješiti način izbora biračkih odbora i ne predvidjeti  kaznene sankcije za one koji se ne pojave na dan izbora, kako za pojedince tako i za političke subjekte koji ih predlažu, mislim da je besmisleno i da je to samo trošenje budžetskih sredstva građana BiH te nešto što neće mati efekta. Treba razmišljati o redukciji i smanjenju izborne administracije, a ne povećanju sredstava za njihov rad. Smatram da je administracija CIK-a, u odnosu na druga tijela u susjednim zemljama koja se bavi istim poslovima, jako glomazna i da ima dovoljan broj kadrova koji bi trebali obavljati ovaj posao. Povećanje naknada biračkim odborima je zadnje pitanje koje bi ih moglo motivisati za odgovaran rad”, zaključuje Prodanović.

I Predrag Kojović, predsjendik Naše stranke i poslanik u Predstavničkom domu, u izjavi za Inforadar odbacuje mogućnost povećanja sredstava izbornoj administraciji, naročito biračkim odborima.

“Problem biračkih odbora, sasvim sigurno, nije neadekvatna naknada koju članovi tih odbora primaju. Problem biračkih odbora je što ih u najvećem broju slučajeva čine ljudi koji ne prezaju ni od krivičnih djela kako bi ostvarili izborni cilj koji su pred njih postavile partije koje su ih imenovale ili izabrale u biračke odbore”, zaključuje Kojović.

Podsjećamo, CIK BiH na godišnjem nivu iz državnog budžeta dobije oko tri miliona KM. Sav taj iznos potroše na plate, naknade i druge troškove uposlenika. U izbornim godinama CIK dobije dodatnih oko osam miliona maraka koje troši na provedbu izbora, a od tog iznosa oko četiri milliona plati biračkim odborima, dok ostatak najvećim dijelom utroši na nabavku i usluge štampanja glasačkih listića koji su, zbog afera koje su pratile te procese, posebno značajna tema.

Komentari

Autor: Inforadar.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.