Gorući problem

Kako pročistiti zrak u Sarajevu? Vlasti samo obećavaju, a ništa ne poduzimaju

magla smog DB

Dok prava rješenja još čekamo, pitanje je koliko dugo ćemo još Sarajevo gledati na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu

Zagađenje zraka jedan je od najvećih ekoloških problema u Bosni i Hercegovini. Zbog lošeg životnog standarda hiljade domaćinstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent, te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugalj loše kvalitete, što je prozrokovalo dodatnu zagađenost zraka u Sarajevu. Borba protiv zagađenja zraka je od ključne važnosti i zahtijeva hitnu akciju nadležnih. No, umjesto reakcije, iz godine u godinu se stavi na sto tek u ovom periodu.

Zagađenost zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine dugogodišnji je problem kojem se ne nazire rješenje. Neažurnost vlasti da se pristupi sistemskom rješavanju ovog problema samo će, čini se, produžiti agoniju naših građana u narednim godinama, javlja FTV.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, BiH je među prve tri zemlje u svijetu s najvećom stopom smrtnosti od zagađenja zraka. Procjenjuje se da 558 osoba na 100.000 umre svake godine u našoj zemlji od direktnih posljedica zagađenja.

“Zagađenost zraka ima itekako utjecaja na kardiovaskularni i respiratorni sistem. Osim toga, javljaju se i neke neurološke promjene. Itekako bi neka alternativna rješenja, poput grijanja na plin, dobro došla da se smanji ovaj zagađenost, kao i smanjenje saobraćaja”, kaže prof. dr. Aida Forto, pulmolog.

Simptomatično je da se problemom zagađenja zraka više bave građani udruženi u formalne ili neformalne grupe, nego zakonodavna i izvršna vlast, čija je to dužnost. Iako vladajuća struktura svake godine u isto vrijeme obećava rješenje ovoga gorućeg problema koji donosi i zdravstvene poteškoće, zagađenost, čini se, nikada veća.

“To je situacija koja se ponavlja iz godine u godinu, iz zime u zimu i ponavljat će se jer, nažalost, lokalne vlasti nisu uradile ama baš ništa da se problem riješi”, upozorava Anes Podić, predstavnik Udruženja Eko akcija.

A, mogli bi – da ne kažemo, trebali. Primjera radi, da građanima olakšaju tako što će subvencionisati bar dio cijene plina i na taj način bi ih, vjerovatno, podstakli da se griju upravo na plin. A time, u konačnici, doprinesu i smanjenju zagađenja. Vlada KS-a je subvencionirala zbog poskupljenja troškova energenata za grijanje SAMO za najugroženije, što je ukupno 43.000 osoba. Ali, postavlja se pitanje – kako će velike račune plaćati ostali građani?

“Ja se nadam i mislim da će buduća vlada, bez obzira na to koja će to biti, osigurati subvencioniranje. Mislim da ovaj socijalni trend, socijalno stanje građana, u KS-u je tako da ne mogu da izdrže ovu cijenu”, izjavio je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštitte okoliša KS-a Enver Hadžiahmetović (NiP).

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić (SBB) podsjeća kako je Federacija svim kantonima doznačila značajna sredstva: “Kantoni su određivali gdje će ta sredstva koristiti. Federacija je dodijelila KS-u 60-ak miliona. Zašto ta sredstva nisu dodjeljena za subvenciju grijanja za ljude koji koriste plin? To je pitanje za kanton i oni se moraju pozabaviti tim problemom kao što je pitanje zagađenja, a ne da ga prebacuju”.

Subvencioniranje računa za plin i značajnije poboljšanje kvaliteta zraka nije moguće postići bez sistemskog i strateškog pristupa rješenju ovog problema. Očito je da nema naznaka da će se ozbiljnije pristupiti njegovom rješavanju, jer vlasti lopticu odgovornosti prebacuju s jednog nivoa na drugi. I dok prava rješenja još čekamo, pitanje je koliko dugo ćemo još Sarajevo gledati na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu.