BiH

malobrojni ali glasni

Kako su dvije desničarske organizacije spriječile mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka u Prijedoru

01/07/2022

Kako je neformalna grupa građana uspjela spriječiti jedan od najistaknutijih načina obilježavanja stradanja u proteklom ratu?

Dvije malobrojne ali glasne organizacije u Prijedoru koje njeguju desničarske konzervativne vrijednosti najzaslužnije su za sprečavanje mirne šetnje tokom obilježavanja posljednje godišnjice zločina nad Bošnjacima u ovom gradu. BIRN BiH je analizirao stotine njihovih objava na društvenim mrežama u kojima negiraju zločine utvrđene u presudama, piše Detektor.

Aktivisti neformalne grupe “Samopoštovanje” u Prijedoru na svojoj su Facebook stranici krajem aprila 2021. obećali da “uskoro neće biti teritorije za slobodno šetanje ‘bijelih traka’”, događaja koji se do tada već godinama održavao kako bi se obilježili zločini nad Bošnjacima počinjeni tokom proljeća 1992. godine i ubistva 102 djece.

Prošle je godine održana šetnja u Prijedoru. Ali samo godinu dana poslije aktivistima i žrtvama to je zabranjeno.

Kako je neformalna grupa građana uspjela spriječiti jedan od najistaknutijih načina obilježavanja stradanja u proteklom ratu?

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je sve objave na društvenim mrežama dvije nacionalističke grupe iz Prijedora, niz događaja koje su organizovali i filmove koje su snimili, ali i razgovarala sa članovima grupe „Samopoštovanje“.

Analiza pokazuje da je negiranje činjenica o bijelim trakama jedan od osnovnih narativa neformalne organizacije “Samopoštovanje” i Omladinske organizacije “Princip“ iz Prijedora. Ove godine dvije grupe su uključene u zvanično obilježavanje onoga što lokalne srpske vlasti nazivaju oslobođenjem grada. Dijelom zbog skupova koje su ove organizacije najavile, policija je aktivistima i žrtvama zabranila šetnju povodom Dana bijelih traka koja se od 2012. obilježava u Prijedoru.

Zabrani je prethodio niz aktivnosti “Samopoštovanja” i “Principa”, kao i najava nekoliko skupova u Prijedoru za 31. maj, kada se obilježava i Dan bijelih traka. Prema objavi inicijative “Jer me se tiče”, Policijska uprava Prijedor je ocijenila da bi dozvoljavanje svih tih okupljanja dovelo “do ozbiljne opasnosti od nasilja”, te je zabranila mirnu šetnju.

Članovi “Principa” željeli su u vrijeme mirne šetnje proslaviti rođendane mađarskog predsjednika Viktora Orbana i vlasnika TV Pink Željka Mitrovića, te petu godišnjicu inauguracije srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Ali se na skupu, jednog od nekoliko zbog kojih je policija navela da postoji opasnost od nasilja, nije pojavio niko. Na Facebook stranici ove grupe dan ranije objavljena je vijest kako im je ove skupove zabranila policija. Aktivisti sa kojima je razgovarao BIRN BiH u danima godišnjice zločina u Prijedoru vjeruju da je skup najavljen kako bi se spriječila mirna šetnja.

BIRN BiH je analizirao više od 860 objava “Samopoštovanja” na Facebooku i više od 30 objava “Principa”. One pokazuju kako su ove dvije organizacije gradile priču koja je dovela do zabrane mirne šetnje, ali i sve glasnijeg negiranja činjenica u vezi sa bijelim trakama.

“Samopoštovanje” je 50 puta govorilo o bijelim trakama. U 45 objava su koristili razna mišljenja i dokumente za koje tvrde da pokazuju da naredba o nošenju bijelih traka nije postojala. Broj objava neposredno prije obilježavanja godišnjice zločina u maju svake godine poraste, ali članovi ove neformalne grupe trude se tokom cijele godine stvoriti narativ o zločinima drugačiji od onoga koji je utvrđen u brojnim presudama sudova u Haagu i Bosni i Hercegovini. Osim objava na društvenim mrežama, ove organizacije su do sada organizirale sedam predavanja i snimile dva dokumentarna filma, a pored Facebooka aktivni su i na Instagramu, Telegramu i VKontakteu, ruskoj društvenoj mreži koja dizajnom liči na Facebook. Ukupno ih na društvenim mrežama prati više od 5.500 ljudi, a dodatno im na značaju daje podrška lokalnih vlasti.

BIRN BiH je napravio vremensku liniju objava u vezi sa pojmovima o bijelim trakama i početkom rata u Prijedoru.

Članovi “Samopoštovanja” na manifestaciji povodom “30 godina odbrane i 80 godina oslobađanja grada Prijedora”. Foto: BIRN BiH

Septembar–decembar 2020. godine

“Samopoštovanje” djelovanje na Facebooku počinje u septembru 2020. godine, kada najčešće govore o srpskoj kulturi i historiji. Prvi put negiraju činjenice o bijelim trakama 4. novembra 2020. godine, u objavi u kojoj tvrde da su “muslimanski ekstremisti” napali Prijedor 30. maja 1992. godine. Takav opis za Bošnjake će kasnije koristiti često.

Do kraja 2020. godine započinju gradnju narativa u kome zločine iz proteklog rata opravdavaju stradanjem srpskog naroda u ranijim ratovima zbog čega je, tvrde, postojala bojazan od stradanja 1992. godine.

Taj narativ, smatra član inicijative “Jer me se tiče” Branko Ćulibrk, pokazuje nepostojanje hrabrosti za suočavanje sa prošlošću.

“Definitivno, ne postoji hrabrost ljudi koji su na vlasti i ljudi koji čine neformalnu grupu ‘Samopoštovanje’ da se suoče sa svim tim što se dešavalo. Sramotno je, na kraju krajeva, za srpski narod da mi opravdanje za sve što se dešavalo devedesetih tražimo u pitanjima prošlosti”, kaže Ćulibrk.

Januar–april 2021. godine

Obilježavanje Dana bijelih traka 2022. godine. Foto: BIRN BiH

Početkom 2021. godine, “Samopoštovanje” se narativom približava događajima u Prijedoru na početku ratnih dešavanja iz 1992. godine. U objavama od 9. januara herojem nazivaju Ratka Mladića, koji je tada već bio prvostepeno a kasnije u junu te godine i pravosnažno osuđen na doživotni zatvor presudom Haškog tribunala za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine koje uključuju i one u Prijedoru.

U februaru 2021. prvi put spominju ratna dešavanja u Prijedoru, a do danas u 84 takve objave navode da su ratna dejstva počela napadima “muslimanskih ekstremista”, “terorista” ili “agresora”. Te objave suprotne su presudi Haškog tribunala, u predmetu protiv Radoslava Brđanina, u kojoj je navedeno da je između maja i jula 1992. godine područja i sela u kojima su pretežno živjeli bosanski Muslimani i Hrvati napala vojska bosanskih Srba u sadejstvu sa policijom i paravojnim grupama.

“Ti napadi uglavnom su započeli nakon što je istekao rok da nesrbi predaju oružje. Katkad bi se kao izgovor iskoristio neki incident koji su prouzrokovali nesrbi”, stoji u ovoj presudi.

U ovom periodu počeli su i kampanju protiv filma “Quo Vadis, Aida?”, rediteljice Jasmile Žbanić, ali i korištenja pojma genocida u Srebrenici, koji također negiraju u pojedinim objavama.

Maj 2021. godine

Grafit “Samopoštovanja” u Prijedoru. Foto: BIRN BiH

Negiranje bijelih traka zaoštrava se početkom maja. U objavi od 11. maja 2021. godine, za Dan bijelih traka tvrde da je “velika laž, manipulacija i instrument satanizacije Srba, Republike Srpske i Prijedora”. Kroz seriju objava negiraju postojanje naredbe o bijelim trakama, tvrdeći da je riječ o obavještenju da na kućama budu istaknute bijele plahte. To obavještenje je, navode, nastalo “nakon napada muslimansko-hrvatskih paravojnih snaga na sam grad Prijedor”, te je njim zatraženo da svi građani, a ne samo Bošnjaci i Hrvati, istaknu bijele zastave.

Tvrde i kako su bijele zastave bile okačene na mnogim srpskim kućama i stanovima kao simbol mira i lojalnosti, te da nisu služile kao instrument u izvršenju zločina, kao i da u Prijedoru nisu postojali logori, nego sabirni centri, te kako je “vrh SDA iz Banje Luke izmislio priču o ‘holokaustu’ nad muslimanima”.

Te objave koriste sve do 28. maja, opovrgavajući da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima izvjesi bijele plahte po svojim kućama i nosi bijele marame na ruci”, što je Haški tribunal utvrdio u najmanje dvije pravosnažne presude.

Naredba o bijelim trakama navodi se u presudi Haškog tribunala kojom su za zločine počinjene u prijedorskim logorima osuđeni Miroslav Kvočka, Dragoljub Prcać, Mlađo Radić, Zoran Žigić i Milojica Kos.

“Muslimanima je naređeno putem radija da izvjese bijele plahte pred svojim kućama u znak lojalnosti prema srpskim vlastima, da zavežu bijelu maramu oko miške i krenu prema centru grada”, stoji u presudi te se poziva na više od deset svjedočenja i materijalnih dokaza.

Mirovni aktivisti od 2012. godine širom svijeta obilježavaju Dan bijelih traka noseći na ruci bijelo platno a u Prijedoru se šetnja svakog 31. maja obilježava već godinama.

Na obilježavanju “Dana odbrane Grada Prijedora”, 30. maja 2022. godine, članovi “Samopoštovanja” kazali su novinarima BIRN-a BiH da se advokati optuženih za zločine u Prijedoru nisu ni osvrtali na bijele trake.

“Niko nije optužen u Haagu da je prisiljavao nekoga da nosi bijelu traku i advokati jednostavno nisu se bavili time. I to je jednostavno ostalo, nažalost, to je greška naše strane”, rekao je Boris Radaković, član “Samopoštovanja”, dodajući kako Haški tribunal smatraju političkim sudom.

On naglašava da ne negiraju zločine i da su civilne žrtve bile strašne ali u isto vrijeme relativizira utvrđene brojeve žrtava, navodeći da su neki umrli tokom borbi.

Na sam 31. maj nizom objava “Samopoštovanje” poručuje da “laž o bijelim trakama ne smije proći”. Koriste i medijske izvještaje o Danu bijelih traka kako bi etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora i negirali postojanje bijelih traka i njihovo spominjanje u proglasu Radija Prijedor.

Juni–decembar 2021. godine

Zvanično obilježavanje “30 godina odbrane grada Prijedora i 80 godina oslobađanja”. Foto: BIRN BiH

Početkom juna “Samopoštovanje” etiketira aktivistu Edina Ramulića i inicijativu “Jer me se tiče” zbog organizacije Dana bijelih traka, ponovo negirajući bijele trake.

Do kraja godine u sedam objava negiraju postojanje bijelih traka, a povremeno obrađuju teme “muslimanskih terorističkih jedinica” iz proteklog rata. Fraze poput “muslimanski ekstremisti”, “hrvatsko-muslimanske ustaše”, “teroristi” i “mudžahedini” koristili su najmanje 64 puta u objavama u kojim govore o ratu u Prijedoru i BiH.

Negiraju i postojanje logora u Prijedoru, nazivajući ih sabirnim centrima, suprotno presudama Haškog tribunala u kojima je utvrđeno da su kroz logore u ovom gradu prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Haagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri. U presudi Milomiru Stakiću, nekadašnjem predsjedniku opštinskog Kriznog štaba i načelniku Opštinskog vijeća za narodnu odbranu u Prijedoru, koji je osuđen na 40 godina zatvora za istrebljenje, ubistvo i progone, navodi se da je planirao i naredio deportaciju oko 20.000 prvenstveno nesrpskih stanovnika opštine Prijedor.

“Aktivno je učestvovao u formiranju logora ‘Omarska’, ‘Keraterm’ i ‘Trnopolje’ u kojima su zatočenici bili svakodnevno podvrgnuti teškom zlostavljanju i maltretiranju koje čini mučenje. Zatočenike su surovo tukli, često koristeći oružja poput kablova, palica i lanaca”, navodi se u presudi, gdje se dodaje da je odgovoran za ubistvo oko 120 muškaraca koji su izvedeni iz logora “Omarska” 5. augusta 1992. godine.

Januar–maj 2022. godine

Nakon kritika zbog obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, članovi “Samopoštovanja” odgovore na kritike koriste kako bi ponovili negiranje bijelih traka. Verbalno se obračunavaju sa svim medijima koji prepoznaju ovu organizaciju kao ekstremističku ili nacionalističku, ali i s onim koji izvještavaju o bijelim trakama.

Tokom marta i aprila sve češće koriste izvještaje, arhivske snimke i druge materijale kojim negiraju postojanje bijelih traka, čime otvaraju jednu od svojih najaktivnijih kampanja protiv bijelih traka.

“U Prijedoru bez validnih dokaza forsira se priča da su nesrbi nosili bijele trake 1992. godine, da bi bili lakše likvidirani ili odvedeni u ‘logore’”, stoji u jednoj od objava.

Maj–juni 2022. godine

U maju “Samopoštovanje” i “Princip” učestvuju u brojnim manifestacijama, čiji glavni motivi su događaji iz 1992. godine. Sve češće “Samopoštovanje” negira bijele trake, a gotovo četvrtina od ukupno 45 objava kojim negiraju bijele trake objavljena je upravo u ovom periodu.

Krajem maja počinju novu kampanju negiranja Dana bijelih traka, a taj narativ dodatno proširuju organiziranjem predavanja o događajima u Prijedoru 1992. godine, na kojem su predavači govorili o “falsifikovanju istorijskih činjenica, zloupotrebi holokausta i negativnog narativa koji se forsira u zapadnoj javnosti o Prijedoru i srpskom narodu”. Promoviraju i vlastiti dokumentarni film “Odbranili smo Prijedor”, u kojem se navodi da je “rat u Prijedoru počeo napadima muslimanskih ekstremista”. U filmu je iznesen stav da “ostaje pitanje falsifikovanja podataka o jednom dijelu žrtava koji su označene kao civili”.

“Nesporno je da je u Prijedoru stradao veliki broj muslimanskih i hrvatskih civila, ali dio odgovornosti snose i muslimansko-hrvatski predstavnici, koji su poveli svoje narode u napad na Srbe u Prijedoru”, jedan je od zaključaka filma.

“Samopoštovanje” 30. maja učestvuje u obilježavanju “Dana odbrane grada Prijedora”, u organizaciji Grada Prijedora. Žrtve i aktivisti reagirali su na ovu manifestaciju, kazavši kako je riječ o “trijumfalizmu nad smrću 3.000 civila”, te da takvom retorikom dolazi do eskalacije u opravdanjima zločina.

Hasan Kahrimanović, jedan od prvih logoraša iz Prijedora, u razgovoru za BIRN BiH rekao je kako smatra da su to pokušaji izjednačavanja žrtve i agresora.

“Ma od koga su se oni branili? 30. aprila 1992. godine je pala vlast u Prijedoru, bez grama baruta. Jednostavno smijenjen je načelnik, došla nova vlast i sad oni 30 godina slave odbrane Prijedora. Ko je Prijedor napao, kako je mogao biti napadnut kad su sve odbrambene snage i strukture vlasti u Prijedoru u strukturi SDS-a?”, prokomentirao je Kahrimanović.

Članovi “Samopoštovanja” na ovoj manifestaciji za BIRN BiH su ponovili svoje stavove kojim negiraju Dan bijelih traka.

“Činjenice nam govore da ta manifestacija se koristi u političke svrhe i slobodno možemo reći da je antisrpska. Dakle, mi se zalažemo za odbijanje dozvole za buduće manifestacije Dana bijelih traka”, pojasnio je Radaković.

Obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru. Foto: BIRN BiH

Na sam Dan bijelih traka ali i u danima poslije, “Samopoštovanje” nastavlja oštru kampanju negiranja bijelih traka. Najveći broj njihovih posljednjih objava posvećen je upravo ovoj temi. U objavama nastavljaju etiketirati aktiviste inicijative “Jer me se tiče”, ali i medije koji su izvještavali o Danu bijelih traka održanom 2022. godine.

Ovogodišnju mirnu šetnju tokom obilježavanja Dana bijelih traka policija u Prijedoru je u konačnici zabranila. Objasnili su da su za 31. maj bila zakazana četiri različita događaja pa su im svima ograničili vrijeme trajanja. Osim Dana bijelih traka u Prijedoru su za 31. maj bili najavljeni: javni skup povodom svjetskog dana borbe protiv duhanskog dima, skup Omladinske organizacije “Princip” povodom proslave rođendana predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana i vlasnika “Pink Media Group” Željka Mitrovića, te skup povodom proslave pet godina od inauguracije predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

Članovi “Principa” toga se dana nisu pojavili na skupu.

Član neformalne grupe “Samopoštovanje” Boris Radaković, čije se aktivnosti često podudaraju sa onim od “Principa”, kaže da sada žele trajno zabraniti obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru.

“Mi smo mala grupa, ali nastojimo da stvorimo preduslove, kao što je kritična masa, kao što je medijski pritisak (…) da se izvrši pritisak da se na tu manifestaciju gleda samo preko činjenica”, navodi on i ponavlja kako “činjenice govore da bijelih traka nije bilo” i kako obilježavanje smatra političkim i “antisrpskim”.

“Mi se zalažemo za odbijanje dozvole za buduće manifestacije Dana bijelih traka i to mi javno u svojim objavama i svim svojim manifestacijama tvrdimo. Dakle, stojimo iza toga”, kaže Radaković.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.