BiH

Nikšić pitao Kapidžić odgovorio

Kako vlast BiH od 2016. bez posljedica konstantno krši Dejtonski sporazum

26/11/2021

Predsjedništvo BiH za vrijeme Čovića i Izetbegovića izbacilo strance i imenovalo stranačke ljude, aktuelni sastav Predsjedništva nastavio s istom praksom

S kojim ustavnim i zakonskim kapacitetom odlučuje krnja Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, s obzirom da je i ustavno neutemeljena odluka Predsjedništva BiH iz 2019. kojom je definisano da tročlana Komisija bez dvoje međunarodnih članova svoje odluke usvaja konsenzusom svih članova prestala da vrijedi još 30. maja 2017. godine, upitao je aktuelni poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nermin Nikšić (SDP) službenim putem Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Piše: A. DUČIĆ

Odgovor mu je, pismenim putem, na adresu Parlamenta BiH, uzvratio aktuelni predsjedavajući Komisije za nacionalne spomenike BiH Faruk Kapidžić (SDA).

– Komisija svoje aktivnosti ne zasniva niti na „ustavnom“ niti na „zakonskom“ kapacitetu, niti Ustav utvrđuje, niti bilo koji zakon u BiH regulira rad i sastav Komisije. Ustav jedino svojim članom III.5. utvrđuje da Komisija ima nadležnosi na razini BiH. Dakle, Komisija svoje nadležnosti i aktivnosti crpi iz Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonski sporazum op.a.) – ističe Kapidžić.

Faruk Kapidžić

Predsjedništvo BiH u sastavu Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, 25. maja 2016. godine je donijelo, po prvi put, odluku da se tri međunarodna člana Komisije, a riječ je o britanskim i turskim profesorima (Zeynep Ahunbay i Martin Cherry) izbace iz sastave komisije, nakon čega su imenovali tročlanu (domaću) komisiju.

Ovom odlukom došlo je do de facto kršenja Aneksa 8. Dejtonskog sporazuma u kojem stoji da komisiju čini pet članova od kojih su dva međunarodna i koje imenuje UN.

Tu tročlanu Komisiju su u periodu od 2016. do 2021. činili mostarski arhitekta Amir Pašić i po prvi put dva stranačka čovjeka Goran Milojević (PDP) i Radoje Vidović (HDZ BiH) koji je bio dugogodšnji federalni parlamentarac.

Ista praksa se nastavila i u ovoj godini, Predsjedništvo u sastavu Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović, ponovo imenuju tročlanu Komisiju, bez dva međunarodna člana. Osim što se nastavilo kršenje Aneksa 8 Dejtonskom sporazuma, nastavljena je i praksa imenovanja stranačko-političkih ličnosti.

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Tako se aktuelni sastav Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, sastoji od Faruka Kapidžića koji je javno objavio da dobio stranačku iskaznicu SDA, Zorana Mikulića dugogodišnjeg SDP-ovca koji je nakon izbacivanja iz ove stranke postao savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića inače lidera DF-a, te Anđeline Ošap-Gaćanović mlade arhitektice iz Banje Luke.

No, vratimo se ponovo, odgovoru Kapidžića upućenom na poslaničko pitanje Nikšića uoči slijedeće sjednice Predstavničkog doma zakazane za 14. decembar.

Kapidžić, naime, navodi da „krnja“ komisija ima kvorum odnosno potrebnu većinu za odlučivanje kada postoji konsenzus svih postojećih članova.

– Ovakav modus odlučivanja egizistira neovisno o odluci Predsjedništva BiH iz 2016. Imajući u vidu da ova odluka više nije na snazi nesvrsishodno je baviti se pitanjem njene ustavnosti. Pa i ako bi se istrajalo na tome, ocjenu o njenoj ne/utemeljenosti može dati jedino Ustavni sud BIH. Komisija radi i donosi odluke uz prisustvo međunarodne zajednice putem stranih ambasada i OHR-a Komisija nema ovlasti imenovati sovje članove niti ima ovlasti donositi odluke Predsjedništva. Stoga vas najljubaznije molimo da se sa pitanjim ove vrste obratite navedenoj instituciji – naveo je Kapidžić u odgovoru Nikšiću.

Nermin Nikšić

Da nije ostalo samo na kršenju aneksa Dejtonskog sporazuma bez ikakvih upozorenja podsjetit ćemo na stav tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka iz aprila 2017. Inzko je naveo da je dovedena u pitanje mogućnost Komisije da donosi odluke i ispunjava svoj mandat koji proizilazi iz Aneksa 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir bez vršenja dodatnih imenovanja.

“Činjenica da djeluje u skladu s domaćim propisima ne znači da međunarodna zajednica nema interes za njen rad. Dana 20. maja 2016. godine, visoki predstavnik i pet članova Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (Savezna Republika Njemačka, Republika Italija, Republika Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države) uputili su dopis Predsjedništvu BiH u kojem su istaknuli instrumentalnu ulogu koju imaju međunarodni članovi Komisije u zaštiti i očuvanju znamenitosti od kulturnog značaja za sve stanovnike BiH”, naveo je Inzko.

On je dodao da su od Predsjedništva BiH tražili da razmotri mogućnost tranzicijskog imenovanja međunarodnih članova u Komisiji, predviđanjem jednokratnog tranzicijskog mandata za dva međunarodna eksperta, s ciljem da se omogući nezavisna procjena potencijalnih znamenitosti kulturne baštine i da se pomogne u reformi Komisije kako bi organizacija u budućnosti mogla funkcionisati kadrovski popunjena isključivo domaćim ekspertima.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.