BiH

Historičar

Kamberović: Krajišnik je tamna politička figura na ovim prostorima

15/09/2020

Naglasio je da je Krajišnik djelovao isključivo kao stranački kadar SDS-a te da se 'krio' iza interesa srpskog naroda

Historičar Husnija Kamberović je komentirajući smrt osuđenog ratnog zločinca Momčila Krajišnika kazao da će iza tog političara ostati samo sudske presude koje ga svrstavaju na tamniju stranu te da će vrijeme koje dolazi to još više naglasiti.

Smatra da je Krajišnik bio vrlo uporan političar te da je njegova pojava nagovještavala beskrupuloznog čovjeka, što se, mišljenja je on, moglo vidjeti po načinu vođenja sjednica Skupštine BiH.

– Vidjelo se da on zna koristiti sve mehanizme za blokade, svojom upornošću i hladnokrvnošću je iscrpljivao političke protivnike – kazao je za Fenu Kamberović.

Naglasio je da je Krajišnik djelovao isključivo kao stranački kadar SDS-a te da se ‘krio’ iza interesa srpskog naroda.

Istakao je da se Krajišnik otvoreno u svojoj političkoj filozofiji zalagao za stvaranje velike srpske nacionalne države na Balkanu, te da je početkom 1992. godine na sjednici Skupštine BiH otvoreno izjavio da ‘nama ne treba nikakva starudija, koja nikome neće biti prihvatljiva’, misleći pri tom na Jugoslaviju.

– Za njega je bila prihvatljiva samo Jugoslavija kao srpska država i tada je otvoreno rekao da njega ne interesuju ni muslimani u BiH, već samo srpski narod. Krajišnik je bio taj koji je pročitao Šest strateških ciljeva srpskog naroda iz maja 1992. godine za koje je čak i Ratko Mladić na toj sjednici rekao da predstavljaju neku vrstu genocida. Za muslimane je znao reći da su neka vjerska skupina turske orijentacije, nevjernici, narod koji nije narod i tako dalje – kazao je Kamberović.

Osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik preminuo je jutros u Banja Luci u 75. godini od posljedica infekcije koronavirusom.

Krajšnik je bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS). Nakon prvih višestranačkih općih izbora u SR BiH izabran je za predsjednika Skupštine SR BiH.

Nakon rata bio je i član Predsjedništva BiH od 1996. do 1998.

Uhapšen je 3. aprila 2000. u akciji francuskih komandosa u sastavu SFOR-a i pritvoren u zatvor Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Optužen je za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini, a 27. septembra je proglašen krivim za istrebljenje, ubojstva, progone na rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje, kao i za zločine protiv čovječnosti. Osuđen je na 27 godina zatvora. Haški tribunal mu je 17. marta 2009. smanjio kaznu na 20 godina zatvora. Pušten je na slobodu 30. augusta 2013. godine, poslije izdržavanja dvije trećine kazne.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.