Kari Johnstone, specijalna predstavnica OSCE-a i koordinatorica za borbu protiv trgovine ljudima, boravila proteklim danima u BiH.
S predstavnicima institucija u BiH razgovarala je o novijoj pojavi trgovine ljudima u našoj državi. Riječ je o stranoj radnoj snazi koja se eksploatiše i koja je kao takva potencijalna žrtva trgovine ljudima
U intervjuu za Fokus, Johnstone, koja je obnašala visoke dužnosti i u State Departmentu, govorila je o ovoj ali i o drugim pojavama trgovine ljudima.
Djeca posebno ranjiva
Fokus: Prema posljednjim izvještajima State departmenta, BiH je u tzv. kategoriji 2 što znači da ulaže napore u borbu protiv trgovine ljudima, ali još uvijek ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde. Bilježi napredak u istragama, a zabrinjavajuće je nedovoljno kažnjavanje počinitelja. Kakvo je Vaše generalno viđenje situacije u BiH?
Kari Johnstone: Ovdje sam tek nekoliko dana i uzimajući u obzir da nisam napravila dubinsku analizu općenito bih rekla da se, prije svega, većina država zapravo nalazi u kategoriji Tier 2. Dakle, većina zemalja ulaže određene napore, ali se i dalje suočava s izazovima i ima prostora za napredak. To je zapravo ono što kategorija Tier 2 znači. Mislim da je to prilično prikladna procjena i za ovu zemlju, iako nisam bila direktno uključena u TIP izvještaj ili procjene za prošlu godinu. Kao i svugdje, krivično djelo trgovine ljudima je kompleksno krivično djelo koje je teško otkriti. I ono postaje sve kompleksnije.
Dakle, uz to rečeno, postoje neki dobri znaci ovdje, postoji dobra osnova. I izvještaj, kao što ste rekli, istakao je nekoliko pozitivnih područja. Također, rekla bih da smo vidjeli povećanje finansiranja skloništa, zatim činjenicu da je identifikovano više žrtava.
To su pozitivne stvari iz međunarodne perspektive. Jer to pokazuje da sistemi funkcionišu i da se ulažu napori. Budući da žrtve trgovine ljudima obično ne istupaju javno, to je skriveni zločin. Žrtve se često boje, tako da to zaista zahtijeva proaktivne napore.
Sada, kada pogledamo identifikaciju i podršku žrtvama u Bosni i Hercegovini, jedna stvar koja me zaista pogađa je da su velika većina žrtava koje su identifikovane djeca. Djeca su posebno ranjiva i zaista im je potreban neko da im pomogne da ih pronađu, da se brine o njima. I generalno, djeca, na globalnom nivou čine jednu trećinu žrtava trgovine ljudima. Vidimo mnogo veći postotak djece koja se ovdje identificiraju, što me navodi na razmišljanje da li bi možda trebalo uložiti više napora u identifikaciju odraslih žrtava.
Dakle, često gledam gdje su praznine u jednoj zemlji i kako se ona uspoređuje s drugim zemljama. Mislim da je identifikacija žrtava dio razumijevanja kako proaktivno identificirati žrtve. Trebamo osiguravati da vlasti ali i društvo posebno civilno društvo, znaju na što treba paziti.
Također, trebaju znati i koji su najnoviji oblici kriminala i znakova na koje treba paziti. Mislim da još uvijek ima prostora za poboljšanje situacije ovdje u BiH. Također, agencije za provedbu zakona igraju veliku ulogu posebno kada je u pitanju prevencija. Jer ako kriminalci znaju da je vjerovatnost da će biti uhvaćeni veća i da će biti kažnjeni ozbiljnom kaznom, poput zatvorske kazne, onda to može imati i odvraćajući učinak. Dakle, važno je i kako za prevenciju, tako i za određivanje krivične odgovornosti.
Test za institucije BiH
Fokus: Javnost je u posljednje vrijeme svjedočila zabrinjavajućim informacijama iz Tuzlanskog kantona gdje je značajan broj policajca učestvovao u krivičnom djelu trgovina ljudima. Riječ je o podvođenju djevojčica koje su bile štićenice doma za djecu bez roditeljskog staranja. Pretpostavljam da bi u svakoj demokratskoj državi ovakve informacije dovele do paljenja lampica za alarm i do korjenitih promjena. Nažalost ne i u BiH. Molim za Vaš komentar?
Kari Johnstone: Dakle, prije svega, reći ću da je trgovina ljudima u osnovi vrsta poduhvata koja je usmjerena na stjecanje finansijske koristi. Ljudi uglavnom finansijski zarađuju mnogo novca u trgovini ljudima. Neka konzervativna procjena je da se 276 milijardi dolara zaradi od trgovine ljudima svake godine.
Dakle, to je iskušenje koje nažalost može pogoditi ljude u bilo kojoj zemlji, uključujući vladine službenike ili čak policiju. Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja u kojoj je policija umiješana u krivična djela trgovine ljudima. Također, institucionalni objekti za djecu su pod vrlo visokim rizikom.
Kriminalci ih često targetiraju jer znaju da su djeca u tim ustanovama više ranjiva nego ona koja odrastaju u porodičnom okruženju. Dakle ovo se dešava i u drugim zemljama. Mislim da je ohrabrujuće da su ti policajci uhapšeni. To opet govori da agencija za provođenje zakona ovaj slučaj tretira ozbiljno.
Nisu baš jednostavne stvari kad policajci hapse policajce. Svakako, ovo je svojevrsni test za institucije u BiH. Procesuiranje i osuđivanje ovih policajaca može imati trajniji učinak na društvo. Mislim da je previše realno reći kakav će biti utjecaj ovdje. I opet, mediji imaju važnu ulogu i u podizanju svijesti kako bi stanovništvo zahtijevalo odgovornost i transparentnost od vlasti.
Snažne zaštitne mjere za strane radnike
Fokus: Kada je riječ o trgovini ljudima u lancima snabdijevanja, radnim migracijama i sektoru ugostiteljstva, to je za BiH relativno novija pojava, barem masovnijeg karaktera. Kakva je situacija u BiH po tom pitanju? Posebno u poređenju s drugim državama regiona, a možda i šire.
Kari Johnstone: Migracija radne snage u svijetu generalno raste, jer se ekonomije sve više oslanjaju na strane radnike kako bi popunile nedostatak radne snage, i to je u velikoj mjeri trend koji vidimo unutar regije, uključujući i Zapadni Balkan.
PROČITAJTE JOŠ Rast radnih migracija otvara prostor za trgovinu ljudima u BiH
Što se tiče stranih radnika, znamo da su ljudi, kada su izvan svoje zemlje ili u pokretu, ranjiviji na trgovinu ljudima. Bez obzira da li putuju legalno, čak i ako imaju ugovor i idu na posao s vizom za rad u drugoj zemlji na određenom mjestu, i tada mogu biti žrtve trgovine ljudima. Ako se ugovor ne primjenjuje, ako im se ne plaća ili onako kako im je obećano. Oni često nemaju legalni status u zemlji i zbog toga su ranjiviji na trgovinu ljudima.
Dakle, mislim da je ovo novije područje za mnoge druge zemlje, ne samo za BiH. Protekle sedmica sam bila u Albaniji. To je još jedna zemlja koja ranije nije imala strane radnike. Mislim da je ovo prava prilika za BiH da uvede neke snažne zaštitne mjere sada, jer ovo zaista počinje da raste, posebno u sektorima poput ugostiteljstva, turizma, građevinarstva, koji su svugdje visokorizični za trgovinu ljudima.
To su te oblasti koje ovdje brzo rastu, tako da je ovo treba gledati kao prilika da se uvedu neke mjere. Mislimo da su događaji gdje smo okupili ljude iz institucija važni jer smo nastojali da pravovremeno ukažemo na neke stvari da im pomognem u podizanju svijesti i nadamo se da će se uvesti neke od ovih zaštita i da se o ovoj problematici povesti više računa.
U RS nedostaju rezultati
Fokus: Na ovu temu u BiH ste u Sarajevu okupili i predstavnike pravosuđa, ali i drugih institucija. Prema vašem viđenju situacije, ima li BiH institucionalni odgovor na ovu pojavu iz prethodnog pitanja?
Kari Johnstone: Definitivno postoji institucionalni odgovor. Postoji strategija. Postoje specijalizirani tužioci, što je jako dobar znak. Također sam bila vrlo ohrabrena kada sam čula šta su tužioci pitali, koji izgleda imaju nijansirano razumijevanje o trgovini ljudima. To je vrlo ohrabrujuće i nije uvijek slučaj.
I postoje tužilačke smjernice o tome kako bi trebalo izgledati krivično gonjenje usmjereno na žrtvu na principu nekažnjavanja. Dakle, mislim da sada postoje neke dobre stvari, a ključno je da se one implementiraju. I mislim da ovdje postoje posebni izazovi s obzirom na institucionalne aranžmane u BiH i različite nivoe.
Naprimjer, RS je, mislim, područje gdje nedostaju rezultati u ovom segmentu, u smislu da godinama nema presuda za trgovinu ljudima. Postoji nekoliko mehanizama, ali mislim da je to nedosljedno. Posebno kada govorimo o institucionalnim mehanizmima.
Izazovi u BiH
Fokus: U kojoj mjeri stalne i teške političke krize u BiH uopće utječu da se država uhvati u koštac s nizom problema u borbi protiv trgovine ljudima? Pravosuđe je nažalost i dalje pod političkim utjecajem.
Kari Johnstone: Neću komentarisati konkretna politička pitanja ili pritiske, ali ću reći da su neke od najvažnijih stvari za efikasne odgovore na trgovinu ljudima dosljednost, održiva politička volja, održiva pažnja i resursi. Svakako, to se održava negativno tamo gdje su političke tenzije.
Dakle, trgovina ljudima mora biti visoko na radaru kada su u pitanju prioriteti i planiranje budžeta, posebno kada se radi o stvaranja pretpostavki za izgradnju skloništa. I to je područje gdje očigledno postoji izazovi u BiH.
Ako dođe do daljnjih političkih tenzija i novac se preusmjeri negdje drugdje, onda bi bi ova oblast moga dodatno biti ugrožena. Umjesto toga, naša preporuka bi bila osiguranje održivog i većeg nivoa podrške za žrtve. Dakle, mislim da definitivno postoji potencijal.
