BiH

Ostvarili dobit u 2020.

KCUS je od početka pandemije dobio stotine miliona, a zaključao vrata klinika

29/12/2020

Kako je moguće da će ovu godinu KCUS završiti sa dobiti od više od 10 miliona. Ko će odgovarati što su u najkritičnije vrijeme pandemije klinike bile pod ključem. Kad će inspekcija ući u KCUS

Piše: Senka KURT

Sarajlije se valjda, jedini na Planeti, ne boje koronavirusa nego činjenice da nisu sigurni hoće li u bolnicama biti jedan krevet i za njih, piše Interview.ba.

Direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, najveće zdravstvene ustanove u BiH, dr. Sebija Izetbegović odlučila je na početku pandemije zaključati vrata KCUS-a. Uz najnesuvislije opravdanje “da korona ne uđe u KCUS” i zarazi doktore i medicinsko osoblje.

Istovremeno, na račune KCUS-a i dalje su se slivalo stotine miliona konvertibilnih maraka.

Prema Informaciji o osnovnim pokazateljima poslovanja javnih zdravstvenih ustanova u periodu 1.1.- 30.9.2020. godine, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu dobio je najmanje 183.300.000. Ne računajući donacije u novcu, opremi i aparatima što su velikodušno stizali na Koševo.

No, priču treba vratiti na početak, odnosno na Odluku o davanju saglasnosti na Statut Kliničkog centra Sarajevo, koja je objavljena u Službenom listu 16. septembra 2013.

Parlament FBiH je tada dao suglasnost KCUS-u na Statut, te su tako najvećoj zdravstvenoj ustavnovi u BiH definiratni, što bi se reklo i dužnosti i obaveze. Tako se u članu 3. ističe da je “UKC javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije BiH”. Član 4. potom definira da su osnivači KCUS-a Federacija BiH i još 5 kantona – Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski kanton i Srednjobosanski. To praktično znači da će 5 kantona i federalni nivo sudjelovati u finansiranju Kliničkog centra.

U stvarnosti, a i kroz godine priča će se malo “razvodniti”, pa će broj pacijenata iz drugih (osim Sarajevskog) kantona biti sve manji, a samim tim i izdvajanja za KCUS. No, činjenica je, navedeno je dalje da je u ukupnoj cifri od 183.300.000 tek nešto više od 10 miliona stiglo iz ostalih zavoda.

Ko je koliko dao?

Prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja procijenjeni su u iznosu od 174.528.000 KM i u ukupnim prihodima imaju učešće od 95 posto. U strukturi prihoda najveće učešće (60 posto) ima prihod domicilnog Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, čije je ostvarenje za prvih devet mjeseci ove godine bilo 110.624.0000, te je za tri posto više nego prošle godine.

Izdvajanje iz ZZO FBiH procijenjeno je na 42.346.000 i na nivou je prošlogodišnjeg. Za 30 posto su manji prihodi iz drugih kantonalnih zavoda, tu su zatim prihodi iz Distrikta Brčkog, iz budžeta, izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja, direktna plaćanja, donacije, ostali prihodi… Kad se sve sabere i ove je godine Klinički centar u Sarajevu dobio gotovo jednako kao i prošle godine, odnosno za pedesetak hiljada više. I uštedio još 10 miliona. No, o tome će u nastavku biti više riječi.

Kad je pandemija stigla i u naše krajeve vlasti se kao obično nisu snašle. Pa je palicu glasnogovornice cijeloga zdravstvenog sistema, ničim izazvana, preuzela direktorica Kliničkog centra dr. Sebija Izetbegović i samoinicijativno organizirala konferencije za novinare i obavještavala javnost o broju oboljelih, umrlih, hospitaliziranih. To joj se ne može previše ni zamjeriti jer su krizni i ini štabovi bili zauzeti objašnjavanjem (nikad razjašnjenog) puta pacijenta. Za to vrijeme Sarajlije su umirale, porodice tražile objašnjenja, a crne vijesti prenosile su se poput vjetra.

Direktorica KCUS-a još je koju godinu prije odlučila sama transformirati zdravstveni sistem u Sarajevu, prebacujući Općoj bolnici “Dr. Abdulah Nakaš” prijem pacijenata, koji su naslijepo pogađali da li će se u slučaju potrebe uputiti u KUM ili u Opću bolnicu. Ona je, naime, uz mantru o tome kako je “vratila 100 miliona dugova KCUS-a” preko noći napravila podjele i odredila ko treba liječiti pacijente, ovisno je li riječ o primarnoj, sekundardnoj i tercijalnoj zaštiti.

Primarna, sekundarna i tercijalna obmana

Njene odluke nikada nisu zvanično dovedene u pitanje, a ponovo se vraćamo na Službeni list i jasno naznačenu zadaću KCUS-a. Pa u članu 13. jasno piše:

– Djelatnost UKC je: Specijalističko-konsultativna djelatnost i bolnička zdravstvena djelatnost, kao i zdravstvena djelatnost na tercijernoj razini zdravstvene zaštite koja obuhvaća:

1. specijalističko-konsultativnu djelatnost u okviru koje se: – pružaju izvanbolničke zdravstve usluge radi osiguravanja podrške primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti, kao i s ciljem povećanja stupnja rješavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg korištenja resursa u zdravstvu, – obavlja dijagnostika i liječenje povrijeđenih i oboljelih primjenom standardnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, – obavlja potpuna medicinska rehabilitacija.

2. bolničku zdravstvenu djelatnost u okviru koje: – obavlja stacionarno liječenje svih razina zdravstvene zaštite, odnosno sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite primjenom standardnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka tijekom 24 sata…

Iz ovoga je vidljivo da je još prije pandemije direktorica Izetbegović, odnosno KCUS prekršio odredbe ugovora između KCUS-a i ZZO KS, te neizvršava ugovorne obaveze prema zavodima zdravstvenog osiguranja, insistirajući da je KCUS samo za tercijalnu zdravstvenu zaštitu.

Federalni je parlament, a na zahtjev opozicionih stranaka trebao 28. januara održati tematsku sjednicu o stanju na KCUS-u. No, to se naravno nije dogodilo. Dobroobaviješteni izvori navodili su da su izvršeni pritisci na predsjedavajućeg Zastupničkog doma Mirsada Zaimovića (SDA), ministra zdravstva dr. Vjekoslava Mandića (HDZ) pa čak i na neke zastupnike iz opozicije.

Sjednica nikada nije održana, u tom je došla pandemija, a u javnosti se sve manje pričalo o masovnom odlasku ljekara, deficitarnih specijalista, nije se više ni predsjednik SDA Bakir Izetbegović hvalio kako je njegova supruga “otjerala lopove i neradnike“, sve se manje govorilo o nedostacima lijekova, gaza i zavoja u KCUS-u. Stanje koje je do tada vladalo u KCUS-u zamijenila je afera “Respiratori”, a građani su pomoć tražili po privatnim klinikama ili ako nisu imali mogućnost za to, stajali u beskrajnim redovima pred domovima zdravlja ili od kuće bezuspješno birali vječito zauzete telefonske brojeve koji su im mogli pružiti kakve takve informacije.

Odlučna u želji da pokaže svoje menadžerske sposobnosti, kako je to činila od dolaska na KCUS (2016.) kad nije propuštala govoriti o svojim uspjesima i nevjerovatnim uštedama (na lijekovima, hrani za pacijente, sredstvima na higijeni) dr. Izetbegović se tokom prvog vala pandemije odlučila za zatvaranje kliničkog centra.

Najprije se slavodobitno slikala u izolatoriju, napravljenim u prostorijama Građevinskog fakulteta, koji nikada nije proradio, zatim je “zaključala” klinike pod izgovorom da to radi zbog svojih kolega, e, kako “korona ne bi ušla u Klinički centar”.

Tajna, opozicija i neznalice

O njenim reorganizacijama koje je počela provoditi prilikom dolaska na KCUS, kolege, doktori počeli su od šala praviti tragedije. Broj kreveta za četiri godine pao je gotovo za 430, što je neusporedivo sa standardima u regionu, a o Europi da i ne govorimo. Tako je broj postelja na 1.000 stanovnika od 2019. bio 3,7, a regionalni je standard 5,7.

Svi koji su u KCUS-u htjeli progovoriti o ovim problemima preko noći su bili smjenjivani ili otjerani. Tek su “dobroobaviješteni izvori” ukazivali na drastično smanjen broj operacija, ukidanju transplantacija bubrega, praznim apotekama, visokoj smrtnosti.

– Stanje u KCUS-u nije nikakva tajna, to je potpuno transparentan rad u svakom smislu, ali je veliki problem razgovarati s ljudima koji su u opoziciji, posebno ako su neznalice – poručila je Sebija Izetbegović u februaru zastupniku u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta Damiru Mašiću, koji je insistirao da se tematska sjednica o stanju na KCUS-u održi.

Kazala je da se cijela situacija “politizira”, te da je raspoložena za razgovor s “onima koji znaju pročitati izvještaj”.

Treba reći i to da u Skupštinu Kantona Sarajevo, koja je najveći finansijer Kliničkog centra, dr. Izetbegović nikada nije došla da podnese izvještaj za prethodnu ili koju godinu prije. Na sjednicu je slala svoje predstavnike, uglavnom dr. Enru Suljić, koja je, kažu zaposleni u KCUS-u, njena desna ruka, ali i egzekutorica nelogičnih odluka.

Izvještaj za 2019. nikada nije došao pred zastupnike u Skupštini KS, a zastupnica Segmedina Srna gotovo je na svakoj sjednici problematizirala rad KCUS-a tražeći odgovore na vrlo konkretna pitanja. Tako je početkom novembra ove godine predložila da Skupština KS donese sljedeće zaključke:

  1. Obavezuje se ZZO KSda sve podatke iz BIS-a (Bolnički informacioni sistem), a naročito broj hospitaliziranih bolesnika na svakoj klinici, broj pregleda, broj laboratorijskih nalaza učini dostupnim javnosti kako bi svaki građanin imao uvid u stanje svih javnih zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo uključujući i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
  2. Obavezuje se ZZO KSda odmah ove podatke objavi na svojoj web stranici i na dnevnoj bazi ih ažurira.
  3. Obavezuje se ZZO KSda ukoliko je neki od podataka povjerljiv da ih posebno dostavi svakom zastupniku Skupštine Kantona Sarajevo.
  4. Obavezuje se ZZO KSda odmah pristupi realizaciji gore pomenuth zaključaka, a Skupštinu izvijesti o učinjenom u roku od 7 dana.
    Odgovore na ova i druga pitanja i zahtjeve nikada nije dobila. Skupštinom Kantona Sarajevo, od 3. marta ove godine vlada većina koju predvodi Stranka demokratske akcije.

Bez izdvajanja iz budžeta Kantona Sarajevo KCUS jednostavno ne bi mogao postojati. No, to nimalo nije zasmetalo dr. Izetbegović da zabrani predstavnicima KS da zajedno s inspektorima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS i Ismetom Gavrankapetanovićem, kao predstavnikom Kriznog štaba KS, izvrši nadzor nad brojem kreveta kojim raspolaže KCUS, kao što je to zatraženo prošlog mjeseca.

Nije ni zastupnicima koji su glasali za ovakvu odluku, ni Kriznom štabu, ni dr. Gavrankapetanoviću bilo u interesu da tek tako prošetaju kroz klinike Kliničkog centra. Jednostavno se tražila informacija, šta radi zapravo KCUS u ovo najkritičnije vrijeme za zdravlje građana BiH? Zašto se pacijenti upućuju prema Općoj bolnici? Zašto je dr. Izetbegović zatražila otvaranje izolatorija u Općoj bolnici?

Izolatorij je na kraju upravo i otvoren u bolnici “Dr. Abdulah Nakaš”, predviđen za srednje i lakše kategorije bolesnika.

– Kada smo dobili izolatorij, tu piše za liječenje lakše i srednje teških bolesnika. Mi već imamo jednog bolesnika kojeg su nam proslijedili mimo ikakvog dogovora, što je nehumano jer nismo u stanju da pružimo pacijentu odgovarajuću uslugu – kazao je dr. Ednan Drljević, infektolog iz Opće bolnice.

Napomenuo je da je u Općoj bolnici Covid odjel napravljen za pet dana.

– Prevareni smo. Svi pacijenti se prebacuju nama. Bilo je rečeno da će se otvoriti Infektivna bolnica KCUS-a, još uvijek nije. Ovo je ultimatum. Nije molba – kazao je dr. Drljević uz zahtjev da KCUS konačno počne raditi svoj posao.

On je poručio da je Skupština KS “gazda” KCUS-a.

– Skupština je donijela odluku; u KCUS-u bi praktično 60 posto postelja bilo kantonalnih. Kada se sve uzme u obzir, ako ima imalo logike, onda bi znalo da smo mi jedina kantonalna bolnica, a da nam je KCUS uslužna bolnica. Ako smo mi odgovorna bolnica, onda mi određujemo pravila. Mi u krajnjoj liniji ne moramo slati u Sarajevo, možemo u Tuzlu. Ako mi određujemo pravila, onda moraju biti ispoštovana. Mi ćemo odrediti pravila shodno odluci Kriznog štaba FBiH da moramo imati 30 posto kreveta ili postelja spremnih za bolesne od Covid infekcije. Što znači da oko 450-500 treba da bude u KCUS-u, a kod nas 102 ali srednje i lakše oboljelih – objasnio je tada.

Prethodno je Sebija Izetbegović napisala ni do danas razjašnjen zahtjev vlastima Kantona Sarajevo, u kojem je zatražila da se izolatorij napravi u Općoj bolnici.

– Zahtijevamo da hitno preuzmu odgovornost jer su povukli sredstva za situaciju izazvanu COVID 19 iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS – kaže se u dopisu s KCUS-a.

Naglašeno je tada da je KCUS “u ovom trenutku jedina ustanova koja prima pacijente oboljele od COVID 19” i da već primaju i teške pacijente iz BPK Goražde.

Direktor Opće bolnice imao je bolje rješenje.

– Predlažemo da nam se, pošto je krizna situacija, dodijeli prostor vaskularne hirurgije koja zjapi prazna već tri godine. Uslovna je, možemo smjestiti odmah pedeset pacijenata. Posjeduje tri operacione sale, ima tri sprata snabdjevena medicinskim plinovima, ima seriju ambulanti i generatore za struju. Cijela bolnica je klimatizirana – rekao je Gavrankapetanović.

Pojasnio je da je potrebno samo 24 sata da se ova klinika otključa i stavi u funkciju.

– Mi ćemo se brinuti sa velikim zadovoljstvom o tom objektu i svim bolesnima. Molimo da nam se odmah ujutro odobri hitan prijem sestara, prebaci šest infektolologa sa KCUS -a. Imamo četiri pulmologa i građani ne treba da brinu, vlada treba povući ove poteze, a mi znamo dobro upravljati krizom. To makar svi građani znaju i zato trebaju biti mirni. Neka poštuju mjere zaštite sebe i svoje porodice. Mi smo tu za sve ostalo – kaže Gavrankapetanović.

1000 praznih postelja

Upravo je ovaj nekadašnji zaposlenik KCUS-a, koji je s aplauzima i suzama kolega svojevoljno nakon mobinga (zbog kojeg je tužio i dr. Izetbegović) ukazao da su u najkritičnijim vremenima za zdravlje građana, klinike na KCUS-u zaključane.

– Dr. Izetbegović ne odgovara zašto je više od 1.000 postelja na KCUS-u prazno, zašto se naše kolege u KCUS-u koje volimo i poštujemo bune što im se ne dozvoljava operisati – kazao je sredinom avgusta Gavrankapetanović.

On je i tada zatražio od dr. Izetbegović da javnosti kaže koliko je postelja u KCUS-u prazno, koliko je operativnih zahvata “dozvolila” da se radi i zašto je “KCUS avetinjski prazan”.

– Šest mjeseci opstruirate dodjelu garnizone ambulante Općoj bolnici, kojoj prirodno pripada. Vršite pritisak da se pacijenti sa upalom pluća, pored hiljadu praznih postelja u KCUS-u, liječe u Studentskom domu (Bjelave. op. aut, gdje je napravljen drugi izolatorij) bez kisika – poručio je Gavrankapetanović.

Na ovo je od direktorice Izetbegović dobio nove optužbe o povlačenju novca iz ZZO za borbu protiv pandemije izazvane koronavirusom.

A kad je o novcu riječ iz Izvještaja ZZO za prvih 9. mjeseci ove godine jasno je da je KCUS najviše potrošio na plaće (81.304.000), za naknade za rad upravnog odbora i komisija 538.000, za kamate gotovo pola miliona KM. Ukupni rashodi poslovanja za prvih 9 mjeseci ove godine bili su 173.184.000 KM.

Kad se gleda u tabelarni prikaz strukture troškova, reklo bi se da je i u vrijeme pandemije svaki kapacitet u KCUS-u bio popunjen, pa se trošilo i na lijekove više od 33 miliona, za potrošni materijal otišlo je više od 5,6 miliona KM, za sanitetski gotovo 15,8 miliona… Ukupno je KCUS od januara do septembra ove godine imao 66.665.000 KM troškova materijala, energije i usluga.

– JU Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u izvještajnom je periodu od 1.1. do 30.09.2020., prema procjeni ostvario pozitivan finansijski rezultat, odnosno višak prihoda nad rashodima (dobit) u iznosu od 10.116.000 KM, što je 2 posto više u odnosu na isti period prošle godine – konstatirano je u Izvještaju.

Prema istom Izvještaju KCUS je na dan 30.9. imao 3.317 zaposlenika, za 31 više nego prethodne godine. U istom je periodu iskazano 1.524 bolničkih postelja. Istovremeno iz tabela je vidljivo da je smanjen broj opskrbnih dana, dakle boravka bolesnika u standardnoj, poluintenzivnoj i intenzivnoj njezi. Istovreno broj ispisanih bolesnika također je drastično manji.

Kad je riječ o operativnim zahvatima u tabelama nema detaljnih prikaza broja operativnih zahvata u operacionoj sali na nefrologiji, kardiologiji, gastroenterologiji, hematologiji. Tih podataka nema ni za ovu godinu.

Na žalost ni pored dva upita te podatke nismo mogli dobiti ni iz KCUS-a. Izvještaj za 2020. trebao bi biti na dnevnom redu Skupštine tek naredne godine.

No i pored toga jasno je da su podaci koji su dostavljeni Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo proizvoljni.

Direktor ZZO Kantona Sarajevo Sakib Katana negira da nije tačna konstatacija medija da se svake godine povećavaju sredstva za KCUS, a smanjuju za ostale. To ilustrira sljedećim podacima.

– U 2017. KCUS je dobio 118.815.221, a Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” 24.810.355. U 2018. godini KCUS je dobio 129.662.591, a Opća bolnica 27.875.586 KM. U 2019. KCUS je dobio 142.499.253, a Opća bolnica 33.384.525 KM – kazao je Katana.

Finansiranje zdravstvene zaštite osiguranih lica u KS proizlazi iz Finansijskog plana Zavoda za svaku godinu. Plan donosi Upravni odbor ZZO-a, a saglasnost na njega daje Skupština KS-a.

– Naknada za pružanje zdravstvene zaštite utvrđuje se na godišnjem nivou i podrazumijeva sve troškove rada zdravstvenih i nezdravstvenih radnika, kao i sve materijalne troškove neophodne za rad i funkcionisanje zdravstvene ustanove koji se obračunavaju po istim kriterijima obračuna za sve – objasnio je Katana.

Novi menadžment

No, njegov posao nije da provjerava koliko KCUS ispunjava svoje zadatke, koliko ima zaposlenih, koliko je bolničkih kapaciteta, u odnosu na planirano, zaista i popunjeno. On ne mora znati koliko se potroši za materijal, dijagnostiku, sve druge usluge.

No, ove podatke moraju znati zastupnici Skupštine KS, ali i javnost, posebno ona u Kantonu Sarajevo, iz čijih se plata finansira velikim dijelom normalno funkcioniranje Kliničkog centra.

No, direktorica Izetbegović već je odavno izmislila “novi menadžment”, pa se iz ZZO KS nelegalno izvlači novac, a javnost pomoću friziranih brojeva ubjeđuje da rezultati KCUS-a nikada nije bio bolji.

Svjedočila je tome prije dvije godine i supruga jednog bubrežnog bolesnika, koji je svakoga mjeseca morao ići na transfuziju na Hematologiju. Sve je godinama bilo isto, donese nalaz od hematologa, javi se, sutra ga naruče i sve završe.

Dr. Izetbegović onda je našla novi način. Za transfuziju je tražila “veliku uputnicu”, što znači uputnicu za bolnicu. Pacijent je na tretmanu bio dva sata, a sve se računalo kao dnevni boravak u bolnici. Na kraju dobije i otpusno pismo, a računa se da je bio ležeći bolesnik na Hematologiji.

Slično iskustvo ispričala nam je i jedna naša kolegica, koja je na Plastičnoj hirurgiji skidala mladež.

– Umjesto ambulantno morala sam na blagajnu da ovjere trošak od 150 KM za dan boravka u bolnici, koji će KCUS ponovo naplatiti od ZZO. Bila sam kod hirurga u petak, obavila što sam trebala, a onda sam u ponedjeljak opet morala na Plastiku da me “otpuste” – ispričala je naša kolegica.

Tako je uspješna menadžerica uspjela u nemogućem – u tabelama ima više ležećih pacijenata, a u stvarnosti prazne krevete.

O donacijama u opremi, novcu, materijalu, koje su u KCUS stizali tokom pandemije podatke imaju samo u Kliničkom centru. No, to je strogo čuvana tajna i teško će se većina tih podataka uopće pojaviti u zvaničnim izvještajima.

Dr. Izetbegović tek je na kašičicu javnosti davala informacije o donacijama i to isključivo kad je riječ o međunarodnim organizacijama, što je iskoristila i za slikanje i ganutljive poruke o brizi za svakog pacijenta.

Bedem oko KCUS-a

Zaposlenici Kliničkog centra od njenog dolaska, a poučeni lošim iskustvima nekih svojih kolega, odavno ne žele govoriti ni javno ni tajno. Jednostavno, zid šutnje opasan oko KCUS-a pretvorio se u nesavladivi bedem.

Nakon svih pritisaka, prije svega zastupnika dojučerašnje opozicije u Skupštini Kantona Sarajevo, a koja će uskoro postati i vlast (NIP, Naša stranka, SDP i Nezavisni) otključani su prostori Infektivne klinike, koja je valjda jedina u svijetu koja je u vrijeme pandemije Covid bila zaključana.

– O tome će se jednom izučavati na medicinskom fakultetu. Da Infektivna klinika nije primala zaražene virusom za vrijeme pandemije – kazao nam je jedan doktor KCUS-a pod uvjetom da ostane anoniman.

Kako sada stvari stoje bit će puno materijala za izučavanje situacije na KCUS-u, ne samo na medicinskom fakultetu, već i kad je riječ o inspekcijama i finansijskim institucijama.

Zato Sarajlije tvrde: Ako preživimo koronu, valjda ćemo i ovakav zdravstveni sistem.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.