Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Pandemija kao opravdanje

Ključni zakoni iz oblasti pravosuđa koje traži EU stavljeni na čekanje?!

Novi izvještaj Ministarstva pravde kojeg će usvojiti Vijeće ministara opravdao negativno mišljenje Evropske komisije za BiH

Piše: A. DUČIĆ

Pred Vijećem ministara BiH, kako saznaje Fokus.ba, uskoro bi se trebao naći i izvještaj Ministarstva pravde BiH o provođenju Strategije sektora pravde u BiH za cijelu prošlu godinu. Ovaj izvještaj, koji je u posjedu našeg portala, gotovo u potpunosti potvrđuje negativno mišljenje Evropske komisije o napretku BiH u ovoj oblasti.

Ministarstvo pravde BiH na čijem čelu je ministar Josip Grubeša na samom početku izvještaja pokušava opravdati nedostatak rezultata s rečenicom “bilo je proglašeno vanredno stanje na cijeloj teritoriji BiH zbog pandemije virusa Covid – 19 što je uveliko uticalo na sam rad i funkcionisanje mehanizama za praćenje i provođenje SRSP u BiH i njenog Akcionog plana“.

Tako primjeri radi i u strateškoj oblasti izvještaja – pravosuđu. Donosimo pregled šta sve nije učinjeno:

1. Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u: Potreba za izmjenama ovog zakona iskazana je još u periodu 2008.-2012. Rezime za 2020. – niz otkazanih sastanaka radnih grupa, Ministarstvo pravde na jesen pristupilo izmjenama i dopunama zakona za koje prikuplja mišljenja. Taj process još nije završen.

2. Zakon o sudovima BiH: U julu 2017. na TAIEX radionici iskazana potreba za ovim zakonom kojim se osniva samostalan žalbeni sud BiH, odvojen od prvostepenog Suda BiH. Tri godine kasnije, kako se navodi u izvještaju, ministar pravde BiH rješenjem je uspostavio Radnu grupa za pripremu Nacrta zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, ali je sastanak koji je bio planiran tokom oktobra 2020. godine zbog nemogućnosti prisustva većeg broja članova otkazan.

3. Zakon o Ustavnom sudu BiH: Izrada Zakona o Ustavnom sudu BiH bila je predviđena Programom rada Ministarstva pravde BiH za 2019. i 2020 godinu. Tokom 2019. i 2020. godine nisu pokrenute dalje aktivnosti na realizaciji ovog programa „zbog političkih rizika“.

4. Izmjene i dopune Zakona o Tužilaštvu BiH: Izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, kao i Zakona o sudovima BiH, kako navode iz Ministarstva pravde, utječu i na ishod odredbi Zakona o Tužilaštvu BiH.

– Ovaj program i pripadajuće aktivnosti su bile uvrštene u Program rada Ministarstva pravde BiH za 2019. godinu, i po neispunjavanju uvršten je i u 2020. godinu. Iz razloga međusobne povezanosti, te ozbiljnih zastoja na pripremi prethodna dva propisa strateški program nije pokrenut – kaže se u izvještaju.

5. Izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH: Osnovna namjera izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH je bila usaglašavanje propisa na svim nivoima vlasti i precizno regulisanje pitanja obnove krivičnog postupka po odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Do sada je održano pet sastanaka radne grupe, a 4. i 05. mart 2020. posljednji u prvom polugodištu 2020. godine. Kao posljedica vanrednog stanja izazvanog pandemijom virusa od polovice trećeg mjeseca proces je u zastoju zbog otežanih uslova za održavanje sastanaka radne grupe.

Treba naglasiti da se u negativnom mišljenju Evropske komisije navodi da nadležni nivoi vlasti ne izdvajaju dovoljna finansijska sredstva za mjere navedene u Strategiji, iako su brojne radne grupe za njihovu implementaciju operativne.