BiH

Ko Bosnalijeku pakuje nepostojeće afere

13/05/2016

Objavljivanje dokumenata u okviru istraživačkog medijskog projekta „Panama Papers“ zahvatilo je i Bosnu i Hercegovinu jer se ispostavilo da se među više od 200.000 pravnih i fizičkih osoba povezanih sa offshore kompanijama nalaze i imena iz naše zemlje.

Iako i sami autori istraživanja, Međunarodni konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), upozoravaju da se offshore kompanije mogu koristiti legitimno te svojim istraživanjem ne sugeriraju da su osobe ili kompanije uključene u bazu prekršile zakon ili na drugi način djelovale nepropisno, u BiH se pojedinci već stavljaju na stub srama.

No, u javnost su dospjela samo neka imena, poput direktora „Bosnalijeka“ Nedima Uzunovića, na čije je ime svojevremeno registrirana firma „Serreta Invest Limited“ i koji je odmah demantirao bilo kakav poslovni odnos te kompanije s „Bosnalijekom“.

Nastavak hajke

Osim toga, Uzunović je u vrijeme kada je registrirao kompaniju „Serreta Invest Limited“ živio u Rusiji, a bh. Državljanin koji je odsutan iz zemlje duže od šest mjeseci dužan je da porezno odgovara tamo gdje ima privremeni boravak i djelatnost, a nije obaveza da podnosi prijavu u BiH.

Uz sve to, u slučaju „Bosnalijeka“ i njegovog direktora sve se to zanemaruje i nastavlja se hajka, a indikativno je, kako nam objašnjavaju u ovoj kompaniji, da se to dešava u trenutku kada se domaća farmaceutska industrija bori za ravnopravnu poziciju s uvozničkim lobijima na bh. Tržištu.

Rast prihoda i dobiti, uspjeh na stranom tržištu

A koliko je „Bosnalijek“ uspješan, najbolje svjedoče službeni podaci o rastu prihoda i dobiti drugu godinu zaredom. Prihod od prodaje u 2015 iznosio je više od 122 miliona KM.

Posebno značajan rast „Bosnalijek“ bilježi na izvoznim tržištima, gdje je ostvareno 79 miliona KM, odnosno 65 posto ukupnog prihoda prodaje. Rast prihoda pratilo je i povećanje neto dobiti, i to od deset posto u odnosu na 2014.

Ostvarena neto dobit za 2015. je 11 miliona KM, što je potvrda ispravne poslovne politike koja vodi u pravcu daljnjeg razvoja kompanije. Nažalost, producirane afere i maćehinski odnos države prijete da uguše još jednu uspješnu privrednu priču u BiH.

Trn u oku

Esencijalne liste lijekova i predloženi Pravilnik o formiranju cijena lijekova prijete da ovu stratešku industrijsku granu uguše i bh. Građane učine potpuno ovisnim o stranim farmaceutskim kompanijama. „Bosnalijek“ predvodi ovu borbu domaće farmaceutske industrije uprkos maćehinskom odnosu bh. vlasti. Umjesto te borbe, „Bosnalijek“ je sada prisiljen da se brani od fluidnih optužbi iz Panama Papersa, koje se u slučaju BiH, u nedostatku bilo kakvih opipljivih argumenata svode na progon vještica, poručuju iz „Bosnalijeka“.

O šteti koja Bosnalijeku, ali i Federaciji BiH može biti prouzrokovana zbog (slučajnog) vremenskog preklapanja ove „afere“ s najavljenom privatizacijom preostalog državnog udjela u kompaiji, kažu da je suvišno i govoriti.

– Jaka i stabilna domaća farmaceutska industrija mnogima ne odgovara. Baš kao što je trn u oku i svaka druga uspješna domaća djelatnost, kaže Avazov izvor.

Komentari