Ko krade prirodu građanima Bosne i Hercegovine

U poplavi negativnih informacija kojima smo svakodnevno izloženi, vijest da je na Tajanu ukradena jedna od kamera koja je korištena za monitoring biološke raznolikosti ovog Spomenika prirode vjerojatno nije nešto što će izazvati posebnu pažnju građana.

Ni činjenica da se radi o kameri čija je snimka čopora vukova nedavno izazvala veliku pozornost na društvenim mrežama većini čitatelja vjerojatno neće biti bitna.

Čega se više plašimo, vukova ili traktora? (VIDEO)

A to da su članovi Sportsko i naučno-istraživačkog kluba Atom Zavidovići monitoring obavljali volonterski i iz ljubavi prema prirodi je već treća rečenica koju mnogi neće ni pročitati.

U našem društvu gdje vladaju površnost, nebriga, privatni interesi i ogromna količina negativne energije doista je teško objasniti koliko je ova jedna kamera bila značajna za ljude koji ne štede svoje vrijeme a ni vlastiti novac kako bi ukazali svima nama koliko je vrijedna priroda koja nas okružuje.

Umjesto da se takve aktiviste podrži, njima se nažalost ukrade i ono malo što imaju, jedan od rijetkih alata kojim mogu konkretno pokazati koliko su značajna zaštićena područja prirode, kao što je Tajan. Motiv kradljivaca je jasan, isključivo materijalna korist.

Osim što će vjerojatno nekome prodati kameru, krađom sprječavaju da ih se snimi u ilegalnim aktivnostima koje provode na zaštićenom dijelu prirode.

Na isti taj način oni koji opstruiraju proglašenja zaštićenih područja prirode, jer štite svoje privatne interese, zapravo kradu prirodu svima nama. Zaštićeno područje prirode bi im otežalo ilegalnu eksploataciju prirodnih bogatstava čijom zaradom kupuju parcele, stanove i apartmane…

Zato šire dezinformacije i lažne vijesti, huškaju građane protiv aktivista koji žele sačuvati nešto i za buduće generacije. Dakle njihovi motivi su nam jako dobro poznati, ali još uvijek nije poznato koji je naš motiv da šutimo na očigledni kriminal, krađu i uništavanje šuma, voda, zraka, biljnog i životinjskog svijeta?

Jer ukradena kamera se može zamijeniti novom, ali ukradena priroda nažalost ne.

Stoga više i nije pravo pitanje jesmo li za zaštitu prirode nego se svi trebamo zapitati jesmo li zapravo protiv sustavnog kriminala koji je prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine sveo na siromašnih 3%, a Zeničko-dobojskog kanton na 1,5% zaštićenih područja?, pitaju se iz Udruženja građana Fojničani.