BiH

Dubrovnik

Kod Ilijaša pronađena srednjovjekovna zlatna kopča s ljiljanom

28/11/2020

Na jednom od najvećih arheoloških srednjevjekovnih nalazišta u BiH, nalazištu grada "Dubrovnika“ kod Ilijaša, ove godine je iskopan dio pojasne kopče rađene u bronzi s pozlatom, a na njoj je ugraviran sjajan prikaz ljiljana

– Takav jedan motiv govori nam o srednjevjekovnim tokovima, o bosanskoj vladarskoj lozi, motivu ljiljana koji je itekako bitan za bosansko srednjovjekovlje. Takav nalaz predstavlja sjajan primjer umjetnosti i luksuza, te način života ljudi na srednjovjekovnom gradu Dubrovniku – izjavio je u intervju za Fenu Edin Bujak s Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Riječ je o značajnom kulturno-historijskom, nacionalnom spomeniku BiH koji je dugi niz godina bio prepušten zaboravu. Ali, profesori i studenti s Instituta za arheologiju, uz podršku Općine Ilijaš, krenuli su polako da vraćaju taj srednjevjekovni biser u život.

Grad Dubrovnik, pojašnjava Bujak, prvi put se u historijskim izvorima spominje 1404. godine, mada na osnovu arheoloških rezultata, može se govoriti da je postojao i ranije. Grad je prestao da živi, i izišao iz upotrebe kada je taj kraj izgubio svoj strateški, politički i kulturni značaj početkom 18. stoljeća i od tada je prepušten zaboravu.

Arheološka iskopavanja provode se od 2017. do 2020. godine, a studenti i profesori arheologije su najprije istraživali istočnu kulu koja je oktagonalna te se pokazalo da je jako interesantna.

Unutrašnje dijelovi su bili jako dobro očuvani i nakon toga je uslijedila njena konzervacija.

– Sredinom ove godine smo iskopavali i radili hitne konzervatorske i zaštitne radove, na 40 metara južnog zida, odnosno prostor između istočne i prve južne kule. Na taj način smo tim početnim iskopavanjima zaokružili jednu cjelinu koja sada vizualno zaista sjajno izgleda – rekao je Bujak.

Izrazio je nadu da će nastaviti iskopavanja i na tom srednjovjekovnom urbanističkom kompleksu i narednih godina jer grad je iznimno složen i sastoji se od gornjeg i donjeg grada. Gornji grad sačinjava sama utvrda, i to je centralni dio kompleksa, dok su u donjem gradu vjerovatno živjele i radile zanatlije koji su obitavali u starom “Dubrovniku“.

– Imamo varoš koja je bila zanatsko-trgovački dio, to je zaista jedan srednjevjekovni kompleks i sigurno najveći na području današnjeg Kantona Sarajeva – naveo je Bujak.

Ali nažalost, dodao je, još uvijek nije dobro istražen i dobro zaštićen, a koraci koje provode idu ka vraćanju u život tog srednjevjekovnog bisera.

– Ono što smo mi pronašli tokom arheoloških iskopavanja govori o intenzivnom životu na tom području. Imamo ta dva hronološka sloja – prvi je srednjovjekovni i ogleda se u toj materijalnoj kulturi ljudi koji su živjeli na utvrdi do pada tih krajeva pod osmansku upravu – istakao je Bujak.

Taj arheološki materijal, rekao je, govori o luksuzu i svakodnevnom životu, ali i vojnim aktivnostima, oružju, odnosno, ostacima oružja koje su pronašli.

Gradom su vjerovatno upravljali pripadnici srednjovjekovne velikaške porodice Batić/Mirković, a njihovi pripadnici su se sahranjivali u obližnjoj nekropoli u Kopošićima koja je udaljena oko kilometar od grada. Tu nekropolu, podsjetio je, iskopali su 2015. godine i tom prilikom je pronađen sjajni brokatni plašt velikog kneza bosanskog sa dvora kralja Tvrtka I. Plašt se danas čuva u Zemaljskom muzeju BiH i može se vidjeti u prostoriji sa Hagadom, u kojoj se čuvaju najznačajniji srednjevjekovni nalazi BiH.

Dosta je nalaza koji se mogu pripisati osmanskom periodu. Tu svakako treba izdvojiti nalaze keramike iz Izmita (Turska) i to je bila najluksuznija keramička roba upotrebljavana u osmanskom carstvu.

– Vidimo da su ti luksuzni proizvodi dolazili i u srednjovjekovni Dubrovnik, odnosno da su ga koristili ljudi koji su živjeli u Dubrovniku i vojna posada koja je gore obitava – naveo je Bujak.

U blizini se nalazi i staro osmansko groblje, a tu su sahranjivani oni koji su čuvali i radili na tvrđavi.

Također su pronađene i mamuze, dosta srednjovjekovnih vršaka strelica, ili samostrijela, ostaci topovskih kamenih kugli…

Kroz iskopavanja su otkrili i neke pregradne zidove unutar samog srednjovjekovnog kompleksa, a čiju će namjenu trebati tek potvrditi kroz neka buduća arheološka iskopavanja.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.