BiH

parlament bih

Kojović: Dok Ostale ne izjednačimo s konstitutivnima, BiH nemamo pravo zvati demokratskom zemljom

07/06/2022

"Dok građane koji pripadaju ustavnoj kategoriji Ostali ne izjednačimo u pravima sa konstitutivnim narodima nemamo pravo Bosnu i Hercegovinu zvati demokratskom državom niti očekivati članstvo u EU", kazao je Kojović

Na dnevnom redu sjednice Parlamenta BiH danas je i prijedlog ustavnoizbornih reformi Naše stranke. Podsjećamo, prijedlogom Naše stranke traži se jedan predsjednik, s protokolarnim ovlastima, koji bi bio biran iz Skupštine, osnaživanje Predstavničkog doma nauštrb Doma naroda te izjednačavanje Ostalih u političkim pravima s konstitutivnim narodima.

Izlaganje povodom ove tačke imao je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke. U svom izlaganju fokusirao se na prava Ostalih. Izlaganje prenosimo u cijelosti.

„Nije nimalo slučajno da je autor Ustava Bosne i Hercegovine riječ ‘ostali’ napisao velikim početnim slovom. Na taj način je riječ ‘ostali’, koja u svakodnevnom govoru služi kao poimeničeni pridjev, označena kao ustavna kategorija građana i, barem u originalnom tekstu, izjednačena sa ustavnim statusom Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Kao što nije slučajno da se u nezvaničnom prijevodu Ustava BiH kao i u entitetskim ustavima taj pojam piše malim slovom i samim tim gubi status ustavne kategorije i ponovo postaje obični poimeničeni pridjev.

Naravno, autor Ustava nije mogao ni zamisliti da će dokument koji je 1994. napravljen isključivo sa ciljem da zaustavi ratna dejstva i uspostavi sistem liberalne demokratije trajati do danas.

Taj Ustav, naravno, u sebi sadrži i mehanizme za njegovu promjenu, ali mi tu šansu, šansu da mirovni sporazum iz Dejtona promijenimo u Ustav kakav priliči Bosni i Hercegovini i njenim evropskim ambicijama do sada nismo iskoristili.

Šta je suština problema sa kategorijom Ostali?

Građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda ne mogu ravnopravno, zapravo ne mogu nikako, učestvovati u donošenju odluka koje se i njih, s obzirom na to da su pravni subjekti države BiH, tiču. Ne mogu biti birani u Predsjedništvo, ne mogu biti birani ili ne mogu ravnopravno djelovati u domovima naroda, ne mogu biti birani u upravne odbore javnih institucija i preduzeća…

Zamislite šta smo dopustili… Da građani BiH, naše komšije, prijatelji i sugrađani sa kojima živimo nemaju pravo da budu izabrani na neke od najvažnijih pozicija.

Za mene, to je ne samo moralno nedopustivo, nego me suštinski brine jer duboko vjerujem da države koje diskriminiraju svoje sopstvene građane nemaju perspektivu. Ne samo da nemaju evropsku perspektivu, nego nemaju nikakvu perspektivu. Demokratska je samo ona država u kojoj su svi građani u očima svoje države jednaki. U očima države BiH po njenom sadašnjem ustavu veliki broj građana su građani drugog reda.

Vi danas ne možete ući u neko obdanište ili osnovnu školu i reći djeci da ako budu vrijedni i pametni jednog dana mogu dočekati tu čast da budu predsjednici BiH. Ako to kažete lažete djeci jer među njima ima djece koja ne pripadaju nijednom konstitutivnom narodu i zato je ta pozicija za njih nedokučiva. U državnom Domu naroda Ostalih nema nikako. U Domu naroda FBiH su poput ikebane. Ima ih samo sedam i nemaju nikakav pravni okvir za rad kao klub, niti učestvuju u radu kolegija niti imaju na raspolaganju mehanizam za zaštitu svojih vitalnih interesa.

Zašto ih ima sedam, niko ne zna.

Država BiH se, kada su u pitanju domovi naroda, opredijelila za princip ravnopravnosti a ne za princip proporcionalnosti. Ko je i zašto odlučio da ti građani ne treba da imaju mehanizam za zaštitu vitalnog interesa, niko ne zna.

Uvaženi članovi ovog Doma,

BiH će biti sretna zemlja tek kada svi budemo ravnopravni na svakom pedlju ove zemlje.

Sve ostalo, pa i rješenja koja su se pojavljivala u toku razgovora o izbornoj reformi su Potemkinova sela, maskiranja diskriminacije i takva rješenja neće i ne mogu učiniti da BiH bude zemlja sretnog življenja u zajednici evropskih demokratija. Države koje prema svojim građanima sprovode aparthejd, ustavnu i praktičnu diskriminaciju mogu postojati ali sigurno ne mogu biti prosperitetne i omogućiti najveću moguću sreću najvećem mogućem broju svojih građana.

Dok građane koji pripadaju ustavnoj kategoriji Ostali ne izjednačimo u pravima sa konstitutivnim narodima nemamo pravo Bosnu i Hercegovinu zvati demokratskom državom niti očekivati članstvo u EU.“

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.