Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

nema žalbe na pravosnažne presude

Koliko se često traži odgoda početka služenja zatvorske kazne i kad je ona opravdana

novalic hodzic solak
Foto: Arhiv
Novalić, Solak i Hodžić

Zakon o izvršenju kaznenih sankcija BiH jasno propisuje koji su to razlozi za odgodu početka služenja zatvorske kazne. Nekoliko je onih koji prednjače

Sud Bosne i Hercegovine odbio je molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora za osuđene Fahrudina Solaka i Fikreta Hodžića. Sud je zaprimio i molbu za odgodu početka izdavanja kazne za Fadila Novalića koji je najavio da će žalbu uputiti i Ustavnom sudu BiH.

Vlada Federacije BiH na hitnoj sjednici razriješila je dužnosti direktora Federalne uprave civilne zaštite, Fahrudina Solaka.

Koliko se često traži odgoda početka služenja zatvorske kazne i kad je ona opravdana, istražio je BHRT.

Žalba odgađa izvršenje kazne

Molbe da se odgodi početak služenja zatvorske kazne osuđenim Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću sud je odbio. Uz obrazloženje da je to u skladu sa članom 147. Zakona o izvršenju kaznenih sankcija BiH. Na odluku o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora osuđeni imaju pravo podnijeti žalbu u roku od tri dana. Žalba odgađa izvršenje kazne. Njihovi advokati nisu željeli precizirati na osnovu čega su tražili odgodu. No, da su takvi zahtjevi vrlo su česti, pojašnjavaju pravni stručnjaci.

“Vrlo često se i odbija i prihvata. Sud ocijeni razloge. Ako su ti razlozi opravdani onda uglavnom udovolji. Da li je to popularno ili nije polpularno u javnosti ne treba gledati sa aspekta popularnosti nego zakonske primjene. Ako su razlozi opradani onda se to i usvoji ako nisu odbije takav zahtjev i ide normalnom procedurom”, kaže advokat Vlado Adamović.

Zakon o izvršenju kaznenih sankcija BiH jasno propisuje koji su to razlozi za odgodu početka služenja zatvorske kazne. Nekoliko je onih koji prednjače.

Prema Zakonu osuđenom licu može se odgoditi izvršavanje kazne zatvora u slučaju da je obolio od teške aktune bolesti, u slučaju smrti nekog bližnjeg u porodici, kao i bolesti nekoga bliženjega. Također da mora da završi neki sezonski posao, a da porodica ne može nikoga drugog da angažuje, te ukoliko je osuđenik sklopio neki važan posao te ukoliko ne bi izvršio taj posao do kraja bila bi nanesena veća materijalna šteta.

Ukoliko je osuđenik žena u tom slučaju vrijeme trudnoće i dojenja može biti opravdan razlog da se izvršenje kazne pomjeri.

Iako Zakon nije jasno precizirao na koliko se može odgoditi početak izvršenja kazne zatvora, pravni ekspert Asim Crnalić pojašnjava da za svaki razlog postoji vrijeme koje se toleriše.

“Tako recimo ako je akutna bolest onda je to oko tri jeseca. Kada je u pitanju trudnoća ili dojenje to je do godinu dana. Kada su u pitanju neodgodivi poslovi to je šest mjeseci. Ima i kraćih rokova i tri mjeseca ako su u pitanju sezonski poslovi tako da svaka vrsta razloga ima svoj rok”, ističe Crnalić.

Sudovi u dosta predmeta odbijali ovakve zahtjeve

U Balkanskoj istraživačkoj mreži ističu da su dosad najčešći razlozi za odgodu bili zdravstveni. A najviše zahtjeva za odgodu izvršenja sankcije podnosili su osuđeni za ratne zločine.

“Ono što smo vidjeli je da su sudovi u dosta predmeta odbijali ovakve zahtjeve. Zaista su tražili temeljito obrazoloženje. Najčešće su prihvatani oni upravo zdravstveni razlozi. Recimo u predmedu Envera Buze koji je osuđen za ratne zločine u Prozoru. i preko godinu dana zbog teškog zdravstvenog stanja je događano stupanje na izdržavanje kazne. u drugim razlozima kada se to traži polsovnih okolnosti ili su odbijani ili su zaista davani vrlo, vrlo kratki rokovi da se tako nešto zvarši kako bi stupilo izvršavanje kazne”, kaže Denis Džidić, direktor BIRN-a.

U BIRNU-u pojašnjavaju da na pravosnažne presude nema žalbe. Osuđeni imaju pravo da se žale samo o pitanjima kršenja ljudskih prava Ustavnom sudu BiH, što najavljuje i osuđeni Fadil Novalić.

Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, a ukoliko bi i podnio apelaciju Ustavnom sudu to ne bi odgodilo izvršenje kazne zatvora, ali svakako je put koji vodi do Strasbura, što se nameće kao krajnji cilj.