Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Izvještaji o javnom dugu

Koliko su dužne Bosna i Hercegovina i države regije?

euro novac unsplash

Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu potaknuli su ekonomske potrese, zbog čega su pogođene sve zemlje, od Balkana do SAD-a

Izbijanjem globalne pandemije i pogotovo napadom Rusije na Ukrajinu, diljem svijeta je došlo do ekonomskih i finansijskih potresa. Rast kamatnih stopa kao rezultat takvog stanja će najviše pogoditi dužnike. Njih nije malo, od individualnih, preko privrednih društava, sve do država kao garanata povrata novca.

Pogođeni su i najveći. Sjedinjene Američke Države su 19. januara dosegle zakonski maksimum duga (debt ceiling) od 31,4 biliona dolara i aktivirane su zakonske mjere. U tehničkom bankrotu će SAD biti dok Kongres ne odobri podizanje limita.

Sličnih primjera ima i u Evropi, kao i na Dalekom Istoku. Pojedine članice Evropske unije i eurozone (Grčka, Španija, Italija, Francuska…) su znale dugom preći i puno više od 100 posto nacionalnog bruto nacionalnog dohotka (BDP). Javni dugovi se gomilaju, a oni po definiciji obuhvataju ukupne dugove države prema povjeriocima, domaćim ili stranim. Da bi malo ublažile sumornu dužničku sliku, ustanovljen je pojam „mastriškog duga“, koji se ne broji kao dug jer isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.

Al Jazeera Balkans je prokrstarila izvještajima o javnom dugu zemalja balkanskog regiona. U Hrvatskoj je na kraju trećeg kvartala prošle godine, a prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug dostigao 45.686 miliona eura, plus 1.657 miliona eura izdanih garancija države. Iznos je znatno manji nego sredinom 2021. godine.

Hrvatskoj u prilog ide pristupanje eurozoni

„Zahvaljujući snažnom nominalnom (i realnom) rastu gospodarske aktivnosti u 2022. godini, pokazatelj zaduženosti države, dug opće države za 2022. godinu također će se poboljšati. Prema posljednjim dostupnim podacima na kraju trećeg tromjesečja, dug opće države iznosio je 70,4 posto BDP-a što je na godišnjoj razini poboljšanje za 11,1 postotni bod, a smanjenje javnog duga zabilježeno je i u nominalnom iznosu. Na razini cijele 2022. očekujemo da će se zadržavanje omjera javnog duga u BDP-u oko razine s kraja rujna“, ocijenili su period iza nas analitičari Raiffeisenbanka (RBA Hrvatska).

U tekućoj godini uz nastavak skromnog realnog rasta privredne aktivnosti i uprkos povećanju nominalnog iznosa, očekuju relativni pokazatelj zaduženosti države ispod 70 posto BDP-a.

„Međutim, prostora za pretjerani optimizam nema. U okruženju restriktivnih monetarnih politika koje provode vodeće svjetske banke, javlja se potreba ‘labave’ fiskalne politike. S druge strane, zaoštravanje uvjeta financiranja podiže kamatne stope i prinose na obvezničkim tržištima, što povećava troškove financiranja.

Možemo očekivati rast troškova zaduživanja u skladu s tržišnim kretanjima, dok s druge strane Hrvatskoj u prilog ide pristupanje euro području i eliminacija valutnog rizika. To utječe na percepciju rizika zemlje i kreditni rejting, i u tom smislu djeluje pozitivno na trošak zaduživanja. Kad promatramo relativni pokazatelj troška kamata u odnosu na BDP, trošak kamata od zaduživanja smanjio se s razine od 3,5 posto BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,5 posto BDP-a u 2021. godini, a slična kretanja i čak niže razine pokazatelja očekujemo i u godinama pred nama“, kažu iz RBA Hrvatske.

Javni dug Srbije pada

U Srbiji finansijske pokazatelje prezentira predsjednik Aleksandar Vučić na nekoj od svojih brojnih obraćanja naciji. Tako je 23. januara rekao: „Javni dug Srbije je sada 50,2 posto BDP-a, a do kraja januara će biti ispod 50 posto. To je daleko ispod propisa Maastrichta. U Evropskoj uniji je prosjek 94 posto“.

Sutradan je ministar finansija Siniša Mali dao podrobnije informacije, prema kojima je potvrdio Vučićeve riječi uz konstataciju da koriste metodologiju Eurostata, prema kojoj nije bitan nominalni iznos, nego učešće u BDP-u, a koji u Srbiji raste zbog pozitivnih privrednih kretanja. Time je išao ispred zvaničnih informacija objavljenih na sajtu svoga ministarstva, gdje posljednji podaci od 30. novembra 2022. godine govore da je učešće javnog duga u BDP-u Srbije 53,5 posto, sa nominalnim dugom od 32,2 milijarde eura. Dva dana poslije ministrovog gostovanja na javnom medijskom servisu Srbije, državni dug je povećan za dvije milijarde eura, zbog prodaje dvogodišnjih državnih obveznica.

Uprava za javni dug pri Ministarstvu finansija Srbije na svojoj internet stranici svakodnevno osvježava podatke o dugu. Tako je 26. januara javni dug Srbije bio 34.244.665.889 eura. Znači, privreda Srbije je trebala biti toliko jaka da za decembar i pola januara nadoknadi 3,5 posto BDP-a uz novo zaduženje od dvije milijarde eura (!?). Tako bi došli do toga da nominalne cifre duga rastu, ali učešće u BDP-u pada.

Visok javni dug Crne Gore

U Crnoj Gori je na kraju trećeg kvartala 2022. godine dug opšte države bio nešto iznad četiri milijarde eura, dok je ukupan spoljni dug bio 9,45 milijardi eura, podaci su Centralne banke Crne Gore. Učešće javnog duga je izuzetno visoko i dostiže 73,4 posto BDP-a. Ipak je znatno niži nego što je bio na kraju 2021. godine kada je iznosio 84,75 posto BDP-a. U ovoj zemlji izloženoj rizicima političke nestabilnosti i kašnjenju formiranja vlade, značajne fiskalne rizike predstavlja povećanje minimalne plate i penzija.

„Nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika neizvjesnost opterećuju prognoze za oporavak Crne Gore. Očekuje se da će se rast smanjiti na 3,4 posto u 2023. i 3,1 posto u 2024. godini, a usporava se rast privatne potrošnje. Javni dug će ostati visok, oko 72 posto BDP-a u 2023. i 2024. godini“ , navodi se u izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru.

Nizak javni dug u BDP-u BiH

U Bosni i Hercegovini se javni dug, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, približava cifri od 13,02 milijardi maraka (6,65 milijardi eura). Spoljni dug je na kraju trećeg kvartala prethodne godine iznosio 9.772 miliona maraka (4.996 miliona eura), plus 292,93 miliona maraka duga pet privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini kojima je država garant. Učešće vanjskog duga je 22,2 posto BDP-a.

Unutrašnja zaduženost Bosne i Hercegovine je na kraju trećeg kvartala 2022. godine iznosila 3.246 miliona maraka (1.659 miliona eura). Entitet Federacija BiH ima 2,84 milijardi eura vanjskog i 548 miliona eura unutrašnjeg duga, dok drugi entitet Republika Srpska ima 2,1 milijardi eura vanjskog i 1,07 milijardi eura unutrašnjeg duga.

Pošto Ministarstvo finansija navodi da je BDP Bosne i Hercegovine na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosio 43.994 miliona maraka (22.492 miliona eura), ukupno učešće javnog duga je 29,59 posto BDP-a. I u ovome slučaju se povećao nominalni iznos duga, a smanjilo njeno učešće u BDP-u. Podsjetimo da je na kraju 2021. godine učešće javnog duga u BDP-u Bosne i Hercegovine iznosilo 34,82 posto.

Svjetska banka je u svom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu iznijela procjene o realnom rastu BDP-a od četiri posto za 2022. godinu u odnosu na godinu prije, a pretpostavlja da će tendencije rasta biti zabilježene i u 2023. i 2024. godini, s tim da će biti nešto manje zbog rata u Ukrajini. Međutim, razlikuju se podaci o BDP za 2021. godinu, a koji su nezaobilazan faktor u svim izračunima. Podaci Svjetske banke za bosanskohercegovački BDP u 2021. godini su za 1,3 milijardu maraka manji od podataka Ministarstva finansija i trezora BiH.

„BDP će u Bosni i Hercegovini u 2023. godini imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022, a u 2024. će imati porast od tri posto u odnosu na 2023. godinu“, procjene su Svjetske banke.

Vrijednost duga, čak i kada se nominalno poveća, može opasti – zbog inflacije ili rasta BDP-a. To u regiji budu nadu političarima. Vidjet ćemo koliko su realna njihova nadanja. Pogotovo što je zaduživanje sve skuplje.