BiH

mirovni forum u parizu

Komšić: Rekao sam Macronu da njegova tvrdnja o BiH nije tačna

12/11/2019

Na pitanje šta još može BiH učiniti budući da se ovo pitanje, povezano s navodnom opasnošću od terorizma, javlja s vremena na vrijeme, pa i na međunariodnoj sceni, Komšić je odgovorio da je prvi put iznijeto nažalost od zvaničnika prijateljske susjedne države, prvenstveno od predsjednice Republike Hrvatske

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, po dolasku u Pariz na drugi mirovni forum, predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu je sinoć na dočeku u Jelisejskoj palači kazao da njegova (Macronova) izjava o Bosni i Hercegovini kao tempiranoj bombi zbog opasnosti od povratnika sa stranih ratišta, ne odgovara stvarnom stanju i da je ta rečenica francuskog predsjednika izazvala dosta uznemirenosti u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o stvarima koje nisu tačne, rekao je Komšić Macronu i dodao da francuski ambasador u Sarajevu ima precizne podatke „koje smo mi dostavili, a potrudili smo se i ovdje, putem naše ambasade, da se to direktno dostavi kabinetu predsjednika Macrona“. Macron se, po Komšićevim riječima, složio da o tome treba posebno razgovarati, pa postoji mogućnost da se dijalog njih dvojice desi u nastavku foruma danas.

Na pitanje šta još može BiH učiniti budući da se ovo pitanje, povezano s navodnom opasnošću od terorizma, javlja s vremena na vrijeme, pa i na međunariodnoj sceni, Komšić je odgovorio da je prvi put iznijeto nažalost od zvaničnika prijateljske susjedne države, prvenstveno od predsjednice Republike Hrvatske.

– Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to zvaničnici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim susretima s drugim šefovima država, premijerima itd. Riječ je o notornoj neistini; mi imamo precizne podatke koje nismo sami skupljali već i u saradnji s prijateljskim zemljama, zemljama partnerima, u suradnji službi sigurnosti ne samo u BiH i regiji već i mnogo šire. Zna se koliki je problem terorizam i koliko ima interesa za saradnju koja može prevenirati i spriječiti bilo kakve terorističke napade. Bosna i Hercegovina je tu, po ocjenama partnerskih zemalja i službi, vrlo pouzdan saradnik i naše službe po tom pitanju izuzetno dobro rade. Naravno, nije mjesto za otkrivanje nekih operativnih stvari, ali o ciframa možemo govoriti: nešto manje od 300 bh. državljana je bilo na ratištu u Siriji i koliko ja znam, 98 je poginulo. Jedan broj od navedenih 300, zapravo radi se gotovo o polovini, jesu žene i djeca. Dakle, kad govorimo o mogućnosti, postojanju neke realne opasnosti, moram reći da, što se Bosne i Hercegovine tiče, ne prijeti nikome jer su te stvari pod kontrolom, Bosna i Hercegovina je pooštrila zakonodavstvo i služenje u stranim oružanim formacijama je krivično djelo. Zasad su već procesuirana 24 slučaja, a ima ih koji su još u procesu. Dakle, mi tu ne prepuštamo stvari slučaju. U mnogim drugim razvijenijim zemljama postoji veći rizik za takvo šta nego u BiH – zaključio je Komšić u javljanju iz Pariza za Al Jazeera Balkans.

Upitan koliko na odnose dviju zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, utiče što hrvatsko rukovodstvo odbija susrete i razgovore konkretno s njim, predsjedavajući Predsjedništva BiH odgovara da to sigurno ima uticaja na bilateralne odnose i da, nažalost, hrvatsko rukovodstvo daje sebi previše za pravo da se direktno miješa u neke unutrašnje stvari BiH.

– Ali, to je trenutak u kojem živimo i nadamo se da će se prevazići, da će, ako ništa drugo, komunikacije na nivou šefova država biti svedene u normalan okvir, kao s drugim susjedima. Imao sam prilike suresti se s predsjednicom tokom Generalne skupštine UN-a, imali smo fin, lagan razgovor o svemu, dotakli smo se čak i korisnih situacija – izjavio je također Komšić.

Po njegovim navodima, sagovornici nisu željeli publikovati ovaj razgovor jer su ocijenili da bi u Hrvatskoj sve moglo biti možda protumačeno na drukčiji način ma kako bilo bezazleno, te negativno uticati u predizbornoj kampanji.

– Nažalost, BiH i Hrvatska su dospjele u takvu fazu odnosa da svaki potez može biti osjetljiv i pogrešno protumačen, povod za neko novo političko sporenje – izjavio je Komšić.

O inicijativi ‘Mali Šengen’, on kaže da je Bosna i Hercegovina zaniteresovana u načelu za ideje o svakoj saradnji, posebno ako znače slobodno kretanje ljudi, ali i da treba definisati šta precizno ovdje znače.

– Dakle, ako je riječ o slobodnom kretanju ljudi, mi to apsolutno podržavamo i naročito smo zainteresovani da u okviru te ideje o slobodi kretanju ljudi, pa sad i roba, vodeći se prije svega lošim iskustvom s uvođenjem stopostotnih taksi od Kosova na robu iz BiH i Srbije, zainteresovani smo da se to riješi. Na kraju krajeva, BiH ima bilateralne sporazume sa skoro svim zemljama regiona, izuzev Kosova, koji omogućavaju prelazak granice s ličnom kartom. Dakle, što se nas tiče, to je sad moguće objediniti u multilateralni sporazum u koji bi se obavezno uključilo Kosovo jer bez Kosova to nema smisla i potom omogućila potpuna sloboda kretanja ljudi samo uz ličnu kartu.

Kad dolazimo do ekonomske suradnje u regionu, slobode kretanja, bescarinskog uvoza roba itd., to je već stvar koju moramo precizno razraditi. Ako ćemo mini Šengen praviti po uzoru na Evropsku uniju, moramo sami sebi odgovoriti šta to znači – je li to formiranje nekih nadnacionalnih tijela po uzoru na EU, da li nam treba neka regionalna komisija po uzoru na Evropsku komisiju, da li će se sastajati neko regionalno vijeće na način kako se sastaje Evropsko vijeće; ima puno pitanja na koja treba odgovoriti – izjavio je Komšić za Al Jazeeru Balkans.

Ali svakako, po Komšićevoj ocjeni, niko iole dobronamjeran ne može biti protiv ideja koja znače slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala, mada od dobre ideje do njene realizacije, treba je pažljivo razraditi naročito zato da ne bi dobila druge oblike koji prizivaju loša sjećanja, strahove od neke nadmoći u regiji.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.