BiH

Žalbeno vijeće odlučilo

Konačna presuda Ratku Mladiću: Zločincu potvrđena doživotna robija

08/06/2021

Presudu donijelo Žalbeno vijeće, kojeg čine sudije Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove izreklo je danas konačnu presudu Ratka Mladiću kojom je bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) osudilo na doživotnu kaznu zatvora.

Tako je Žalbeno vijeće, kojeg čine sudije Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj, svojom odlukom potvrdilo prvostepenu presudu od 22. novembra 2017. godine kojom je Mladić osuđen za genocid u Srebrenici 1995, zločine protiv čovječnosti u 15 bh. opština, progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Treba naglasiti da je Tužilaštvo MMKS-a tražilo da Mladića proglase krivim i po još jednoj tački optužnice za genocid u općinama – Foča, Kotor Varoš, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica 1992. godine.

Novinari su od osoblja Mehanizma dobili saopštenje prema kojem je Mladiću potvrđena doživotna kazna

S druge strane, Mladićevi advokati zatražili su od Žalbenog vijeća da ga oslobodi optužbi, ustvrdivši da je Pretresno vijeće ICTY-a pogriješilo kada je Mladića proglasilo krivim jer nije uzelo u obzir “validne, neposredne dokaze, koji potvrđuju da nije kriv za optužbe za koje se tereti”.

Podsjetimo, Sud je 2017. utvrdio da je Mladić učestvovao u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP). Cilj prvog je bio da se Muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su Srbi polagali pravo, dok je cilj drugog UZP-a je bio širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg UZP-a bilo je eliminisanje Bošnjaka iz Srebrenice, dok je četvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede vazdušne napade na vojne ciljeve Srba.

Prvostepenom presudom je utvrđeno da je Mladić napadom na Srebrenicu u julu 1995. rukovodio na terenu, lažno obećavajući zarobljenim Bošnjacima da će ići u razmjenu, neposredno prije nego što su bili upućeni na stratišta. Srpske snage su od 12. do 17. jula 1995. “sistematski pobile nekoliko hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka” na “raznim mjestima pogubljenja u opštinama Srebrenica, Zvornik i Bratunac”.

Tokom procesa protiv Mladića, koji je počeo 16. maja 2012. i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala, a ICTY je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.

Nakon što je u bijegu proveo gotovo 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen u ICTY, odnosno pritvorsku jedinicu u Scheveningenu 31. maja 2011. godine. Prvu optužnicu protiv Mladića Haško tužilaštvo je podiglo 24. jula 1995. godine i nakon toga je, dok se on skrivao od suočavanja s pravdom, revidirana četiri puta. Posljednji put 16. decembra 2011. godine, a u svrhu što efikasnijeg suđenja, pa su u njoj (optužnici) zadržani samo najteži ratni zločini, počinjeni u Bosni i Hercegovini.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.