Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Građanska ekološka akcija

Konferencija o zagađenju u Tuzli: Obnovljivi izvori energije nisu nemoguća misija

konf tuz

Godinama se tvrdi da je korištenje uglja neizbježno, ali ako druge zemlje u svijetu mogu bez uglja i rade na toj tranziciji, zašto se isto ne bi moglo primijeniti i u Bosni i Hercegovini, ističe Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju

Povodom Dana ljudskih prava danas je u Tuzli održana konferencija o građanskoj ekološkoj akciji, tokom koje su učesnici iz vladinih i nevladinih organizacija, kao i članovi akademske zajednice ukazali na potrebu korištenja obnovljivih izvora energije i istovremeno smanjenje korištenja uglja, javlja Anadolu Agency (AA).

˝Svi znamo da je Bosna i Hercegovina, a posebno Tuzla ugrožena zagađenjem zraka, tla i vode i pokušat ćemo naći modele kako da spriječimo zagađenja i kako da se nosimo s njima u budućnosti. Jedan od ciljeva jeste kako da se dođe do najboljih održivih rješenja koja bi se mogla primijeniti, a želimo da se obezbijedi osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na život, koje podrazumijeva zdravu okolinu, vazduh, vodu i tlo˝, izjavio je Samir Arnaut, službenik za ljudska prava pri misiji OSCE-ovog ureda u Tuzli.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju podsjetio je da se u Katovicama u Poljskoj ovih dana razgovara o načinima na koje će se do 2030. odnosno do 2050. godine smanjiti emisije CO2 na nulu, a na toj konferenciji su, između ostalih, i učesnici iz Bosne i Hercegovine.

˝Prva stvar koju moramo uraditi je dekarbonizacija energetskog sistema. Ugalj je stvar prošlosti. Što prije moramo prihvatiti tu činjenicu i naći način da pređemo na izvore obnovljive energije koji nas neće ubijati. Ugalj nas ubija˝, ističe Žiško, dodajući da je problem u tome što se uporno dokazuje da je prelazak na obnovljive izvore energije ˝nemoguća misija˝.

Godinama se tvrdi da je korištenje uglja neizbježno, ali ako druge zemlje u svijetu mogu bez uglja i rade na toj tranziciji, ističe Žiško, zašto se isto ne bi moglo primijeniti i u Bosni i Hercegovini.

˝Cijela Evropa radi na energetskoj tranziciji i rade se planovi na koje što bezbolnije preći sa uglja i fosilnih goriva na obnovljive izvore energije˝, rekao je Žiško.

Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle najveći problem vidi u termoelektranama i naglašava da bi, kako ne bi bile zatvorene, trebale ugraditi uređaje za odsumporavanje prema obavezama koje su preuzele od Evropske energetske zajednice.

˝Kada je u pitanju zrak u Tuzli i oko Tuzle, četiri miliona tona uglja spale termoelektrane, a domaćinstva preko 250.000 tona. Mi u Tuzli nemamo vjetra 112 dana i vrlo je bitno da Vlada FBiH kao osnivač Elektroprivrede BiH uradi sve da stavi filtere i uređaje za odsumporavanje u termoelektranama u Tuzli, ali i u Kaknju. Mi paralelno radimo toplifikaciju i ove godine izdvajamo 10 procenata budžeta u širenje mreže i imamo 60 procenata ljudi na centralnom grijanju, što ima malo ko na Balkanu. Dalje, treba nam novca od državnih fondova za utopljavanje zgrada, kao i inspekcijski nadzor. U najmnogoljudnijem kantonu imamo samo jednog ekološkog inspektora, a treba ih biti najmanje deset. Sada ne postoji mogućnost kažnjavanja, nema sankcije, kada ste čuli da je neko kažnjen? Kada je evropska energetska tranzicija u pitanju, na tome vlade moraju raditi jer ko na vrijeme ne krene, propast će˝, smatra Imamović.

Problem je konstatovan i priča o njemu ponavlja se iz godine u godinu. Dr. Nurka Pranjić, profesorica na Medicinskom fakultetu u Tuzli naglašava da su posljedice zagađenja već ozbiljne i pogubne.

˝Ne možemo napraviti nikakav model ni intervenciju, jer moramo raditi globalne strategije i okrenuti se ka uvođenju obnovljivih izvora energije. Zadnjih decenija kod nas je stanje sve gore i gore, a intervencija nije bilo. Ovih dana imamo više smrtnih slučajeva izazvanih letalnim dozama lebdećih čestica u zraku i nije istina da je ijedan dan bio čist, iako je čak i pomoćnik kantonalnog ministra za okoliš govorio da je to u okvirima dozvoljenih koncentracija˝, navela je dr. Pranjić.

Najvažnija stvar je, smatra dr. Pranjić, da u svakoj budućoj strategiji vezanoj uz okoliš, bude obuhvaćena i zdravstvena politika.

˝Svi očekujemo od zdravstvenog osoblja da nam kaže šta se događa, ali to je vrlo teško, jer mi nemamo ni registre, ni institucije da bi se to moglo provoditi, a situacija je ozbiljna˝, poručila je dr. Pranjić.