donesena odluka

Konzul Began Muhić (SDA) obmanuo CIK, poništena njegova kandidatura

began muhic – facebook (2)

Iako Izborni zakon propisuje da i diplomatsko-konzularni predstavnici prije kandidature na izborima moraju podnijeti ostavku na tu funkciju, Muhić to nije učinio. Skandalozno je da CIK nema mehanizme da sam otkrije ovakve slučajeve, nego očekuje da ih građani detektiraju i prijave

Centralna izborna komisija BiH poništila je danas kandidaturu i skinula sa kandidatske liste SDA za Predstavnički dom Parlamenta FBiH Begana Muhića, generalnog konzula BiH u Štutgartu.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba

Iako je lista na kojoj je bio Muhić već bila ovjerena, CIK je utvrdio da Muhić nije dao ostavku na poziciju konzula iako je prema zakonu to morao uraditi, jer je diplomatskim predstavnicima BiH zabranjeno kandidiranje prije nego što regulišu svoj status, a CIK je utvrdio da Muhić to nije uradio.

SKANDALOZNO OTKRIĆE

Međutim, skandalozno je da je poništenje Muhićeve kandidature otkrilo to da CIK nije pri provjeri kandidata sam utvrdio da je Muhićeva kandidatura suprotna zakonu, nego je neko prijavio Komisiji da je on još konzul, a ujedno je i kandidat SDA na predstojećim izborima.

U ovakvoj situaciji CIK nije imao izbora, nego postupiti prema zakonu. Međutim, ono što još više zabrinjava jeste to da je na današnjoj sjednici Komisije rečeno da CIKBiH nema baze podataka o kandidatima prema kojoj bi mogao utvrditi jesu li njihove sadašnje funkcije nespojive s kandidaturom.

O tome je govorio član CIK-a Željko Bakalar koji je i pozvao građane da kada kandidatske liste uskoro budu javno objavljene da građani izvrše u njih uvid i ukoliko uoče imena kandidata koji su na nekoj od funkcija koja im ne dozvoljava da se kandidiraju da to prijave CIK-u !

Jasno je da se na ovaj način traži od građana da rade posao institucija i da provode svojevrsnu provjeru kandidata. S druge strane, znači li ovo da CIK nema nikakav drugi mehanizam da utvrdi da kandidat nije prekršio zakon?

Inače, na današnjoj sjednici nije problematizirana činjenica da je Began Muhić pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potpisao izjavu o kandidaturi kojom daje na znanje da je regulisao svoj status kandidata u skladu sa zakonom. Iako je blago rečeno obmanuo CIK, pitanje je hoće li Muhić i SDA zbog toga snositi ikakvu odgovornost.

Suad Arnautović, predsjednik CIK-a podsjetio je da ukoliko se prije štampanja glasačkih listića utvrdi da nečija kandidatura nije u skladu sa zakonom, da se u tom slučaju kandidatura poništava. Ako do toga dođe, nakon što se ime kandidata nađe na već odštampanom listiću, onda će takvom kandidatu u slučaju da i osvoji mandat taj mandat biti oduzet.

ZAKON JE JASAN

Ono što je još zanimljivo za ovaj slučaj jeste to da tačka koja je podrazumijevala poništenje kandidature Begana Muhića uopšte nije bila navedena na denvnom redu današnje sjednice CIK-a objavljenom na web stranici Komisije.

Interesantno je i da se jedna za javnost ovako važna tačka, jer govori o odnosu jedne stranke u ovom slučaju SDA, a i samog kandidata prema zakonu našla kao 26. na dnevnom redu današnje sjednice i to kao predzadnja tačka.

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović doduše iščitavajući dnevni red sjednice jeste kazao da se uvrštava dodatna tačka o poništenju “kandidature kandidata SDA”, ali tada nije navedeno Muhićevo ime, kao ni funkcija.

Ova odluka čak se nije našla ni u saopćenju s današnje sjednice.

Kad CIKBiH već nije mogao prije ovjere kandidatskih lista utvrditi ko je prekršio zakon, ukoliko uistinu želi da liste “očisti” od potencijalnih još “muhića” onda bi morao ovakve informacije plasirati mnogo alarmantnije i transparentnije.

Podsjećamo, član 1.8 Izbornog zakona BiH jasno precizira ko i pod kojim uvjetima može biti kandidat na izborima.

– Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, članovi sudova/domova/vijeća za ljudska prava, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u Bosni i Hercegovini i guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, pripadnici Oružanih snaga BiH, pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kao i diplomatski i konzularni predstavnici BiH u inostranstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima (iz 1961.godine), mogu se kandidovati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na taj položaj ili postupe u skladu sa zakonima koji regulišu njihov status. Ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da lice iz ovog stava nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se reguliše njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića izvršit će se uklanjanje imena ovog lica sa ovjerenih kandidatskih listi, a ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodjeljen mandat ako ga osvoji – navodi se u Izbornom zakonu.

I SDA i njihov kandidat Began Muhić morali su znati za ovu odredbu zakona, a uprkos tome su je prekršili.