BiH

SBK

Kriza u snabdijevanju ogrijevnim drvetom, najteže penzionerima

07/10/2019

U šumarijama, u kojima je jedino moguće kupiti ogrijevno drvo, zabranjene su nove uplate, a očigledno je smanjenje ponude kako na legalnom, tako na ilegalnom tržištu

Stanovnici Srednjobosanskog kantona, na samom pragu zime, suočeni su sa najvećom poslijeratnom krizom u snabdijevanju ogrijevnim drvetom. Najteže stanje je u općinama Travnik, Novi Travnik i Vitez, posebno za penzionere, objavila je Federalna televizija.

Međutim, radnici kantonalnog Šumsko privrednog društva, kojima je šuma na upravljanje povjerena kao javno dobro i koji kasne sa isporukom davno uplaćenog drveta za ogrijev, nagrađeni su sa po 500 maraka za uspješno poslovanje.

„Kad se već treba ložit, mnoge porodice već lože, a mi 45% nismo dobili drva, to je alarmantno“, rekao je Hamdija Bojić, predsjednik Podružnice penzioonera Travnik.

Nakon kucanja na brojna vrata i molbi da im se ogrijevno drvo za koje su zadnju ratu isplatiili u julu mjesecu, konačno isporuči kako bi sigurno preživjeli zimu, penzioneri se žale novinarima. Jer mediji i pogled u nebo jedino im je preostalo u situaciji kada stotine njih samo u Travniku još čeka isporuku.

„Ako govorimo u brojkama, to je negdje 741 nije dobilo, e sada je pitanje hoće li dobiti i do 31. decembra“, ističe Merzuk Kobilić, predsjednik Udruženja penzionera Travnik.

U šumarijama, u kojima je jedino moguće kupiti ogrijevno drvo, zabranjene su nove uplate, a očigledno je smanjenje ponude kako na legalnom, tako na ilegalnom tržištu.

Jer i šumarije, kao i šumokradice, posljednjih su godina šumu sjekli uz već gotove putne komunikacije uz koje je šuma devastirana.

Potvrđuje to i činjenica da su u posljednjih pet godina sudovi u ovom kantonu izrekli više od 1800 zatvorskih, novčanih i uvjetnih osuda za šumsku krađu.

No drvne mase ipak ima,ali do nje treba doći.

„Ali je u ovom momentu imamo zarobljenu u smislu da se značajna zaliha nalazi u visokim šumama koje su u ovom momentu neotvorene putnim komunikacijama i one zahtijevaju investiranje“, pojašnjava Ševal Konjalić, direktor Uprave za šumarstvo SBK.

Međutim, kako je sve u ovoj zemlji interes i kalkulacija, izgradnja putne infrastrukture prema području visokih šuma direktno bi značilo odricanje od značajnog dijela kolača. Lakše je i isplativije sjeći na prostorima koji već imaju izgrađene puteve, a prioritet su trupci za preradu. Ne zbog podrške domaćim drvoprerađivačima nego opet zbog matematike. Stručnjaci tvrde da je trostruko skuplje i lakše sjeći ove od trupaca za ogrijev, a takav je automatski i omjer prihoda šumsko privrednog društva koje na takvoj proizvodnji gradi svoj uspjeh.

„Fokusirajući se na proizvodnju visokovrijedne tehničke oblovine od kojih se ostvaruje profit, a proizvodnju ogrijeva svodi na nivo neželjenog ili nus proizvoda“, dodaje Konjalić.

Na ovu temu pokušali smo čuti i stav ŠPD-a, međutim kompletna uprava je u Turskoj, a ostali nisu ovlašteni za izjave.

Ogrijevnog drveta, tvrde u kantonalnoj upravi za šumarstvo, imamo u prorednom materijalu, u zapuštenim šumskim zasadima, ostacima iz industrijskih i bespravnih sječa, ali to onda donosi manje novca bez kojeg nema stimulacija. A šume su kažu javno dobro.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.