BiH

rasprava u PSBiH

Lovrinovićev prijedlog zakona: “Dovoljno je krenuti od jula 1938. u Njemačkoj”

27/06/2022

Kako sada izgleda prosječna evropska lična karta, koji su elementi u njoj?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je principe Prijedloga zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač poslanik Nikola Lovrinović.

Ustavnopravna komisija, kao i Zajednička komisija za ljudska prava PSBiH nisu podržale predloženi zakon, te će se poslanici, po okončanju diskusije, izjašnjavati o negativnom komisijskom mišljenju.

Predloženi zakon predviđa da se upis podataka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH vrši temeljem izjave građanina BiH, odnosno na osnovu izjave roditelja maloljetne osobe kod ovlaštenog matičnog ureda.

Predviđeno je da bi se podaci mogli upisati u matičnu knjigu rođenih, matičnu knjigu državljana BiH, osobnu iskaznicu. Ukoliko građanin ne želi upisati svoje podatke, matičar je dužan upisati i takvo opredjeljenje.

U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je „primjetno da se institut pripadnosti narodu ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem“.

Ovim zakonom bi to pitanje bilo regulirano i otklonila bi se mogućnost zloupotrebe – navodi predlagač.

Poslanik Predrag Kojović je kazao da je ovaj prijedlog vrlo jednostavan, on omogućava da se u lične dokumente građana BiH upisuje njihova entička pripadnost.

– Ne vjerujem da je iko od vas iznenađen ovim prijedlogom. U prethodnim mjesecima, prilikom rasprava i debata koje smo imalo o ustavnoj i izbornoj reformi, postalo je očigledno kakve sve jezičke i logičke akrobacije HDZBiH je spreman da izvede, kako bi išao ka jednom dovršetku etničke podjele jedne zemlje koja je organski multietnička, multireligiozna. Pozivam vas da ovaj prijedlog danas napokon sklonimo s dnevnog reda, i nadam se da se više nikad takav neki prijedlog neće vratiti – naveo je Kojović, te dodao:

Postoji veliki broj akademskih i političkih studija koje istražuju vezu između uvođenja elementa etničke ili religijske pripadnosti u lične dokumente i državne, administrativne diskriminacije, protjerivanja pa i genocida. Nema potrebe biti historičar i ići u daleku, srednjovjekovnu, prošlost.

Dovoljno je krenuti od jula 1938. kada je u tadašnjoj Njemačkoj donesena zakonska odluka da se u ličnim dokumentima Jevreja udari štambilj sa velikim slovom J. Svega nekoliko mjeseci kasnije dogodiće se Kristalna noć u kojoj je podivljalim fašistima početak istrebljenja jednog cijelog naroda značajno bio olakšan činjenicom da fašisti nisu Jevreje morali prepoznavati na ulici. Ne. Ta informacija je bila u ličnom dokumentu svakog Jevreja. Fašisti su je, samo par mjeseci ranije, zakonom tamo stavili.

Oni kojima se uspon fašizma u tridesetim godinama čini kao predaleka prošlost studiraju genocid u Ruandi. U vrijeme kolonijalne vlasti Belgija je u lične dokumente lokalnog stanovništva uvela element grupne kvalifikacije, odnosno, obavezno upisivanje etničke pripadnosti i svakom građaninu Ruande je u ličnoj karti pisalo da li je pripadnik Hutu ili Tutsi plemena. Upravo na osnovu te činjenice, da je etnička pripadnost bila svakome upisana u lični dokument bilo je moguće da u periodu od svega 100 dana pleme Hutu počini genocid nad skoro 700.000 pripadnika plemena Tutsi.

To je samo jedan od razloga zašto tog elementa nema u ličnim kartama većine Evropljana. Drugi je, naravno, taj da ne postoji nikakav razlog niti interes policije, drugih državnih organa ili nekih neformalnih grupa da uvidom u ličnu kartu saznaju etničku ili religijsku pripadnost svog građanina. Zašto bi, šta će im.

S druge strane, naravno da postoji interes države da u zakonom definisanim situacijama može da identifikuje svakog svog građanina. Zato i postoje lične karte.

Kako sada izgleda prosječna evropska lična karta, koji su elementi u njoj?

Uobičajeno, reklo bi se… Fotografija, ime i prezime osobe, datumi rođenja, izdavanja i važenja, ponekad matični broj.

Od 2. augusta 2021. godine na snazi je evropska regulativa koja propisuje novi izgled i elemente lične karte za građane Evropske unije. Smatrajući da je za istinsko slobodno kretanje ljudi na području EU važno učiniti svaki napor da se izbjegne diskriminacija nova pravila zahtijevaju da lična karta umjesto pisanog postane, de facto, elektronski dokument. Fotografija nestaje sa naslovne stranice i zajedno sa dva otiska prstiju seli se na memorijski čip koji je ugrađen u ličnu kartu.

Na samoj ličnoj karti, osim imena i prezimena osobe, zahtijeva se samo naziv države skraćen na dva slova. Članicama je ostavljena sloboda da osobu spolno identifikuju stavljajući ispred imena gospodin ili gospođa, ali je sugerisano kao nepotrebno. Dakle, to je budućnost prema kojoj ide Evropa. Budućnost u kojoj su etničko porijeklo, rasa, religioznost ili spol njenih građana irelevantni za državu.

S druge strane, prijedlog HDZ-a koji je danas pred nama, da se u lične karte Bosanaca i Hercegovaca upisuje njihova etnička pripadnost ide u sasvim suprotnom smjeru. Ne prema budućnosti, nego prema prošlosti. Da budem sasvim precizan, prema srednjem vijeku – smatra Kojović.

Poslanik Predrag Kožul je kazao da se slaže s kolegom Kojovićem da je multietičnost Bosne i Hercegovine njezina komparativna prednost, da je to njen duh i njezina sadašnjost, budućnost i prošlost.

– Ali, svoju nacionalnu, etničku, religijsku pripadnost ne želim skrivati i njome se ponosim – naveo je Kožul.

Poslanica Mirjana Marinković Lepić je kazala da je kao članica Zajedničke komisije za ljudska prava, na sjednici te komisije, glasala protiv predloženog zakona.

– Tada sam obrazlagala da već postoji mogućnost, opcija da se u rodni list upisuje nacionalnost od strane onoga ko to želi. Ja se također ponosim onim što jesam, ne krijem ništa i smiješno je to navoditi kao razlog. Nikad nisam ni promijenila svoju nacionalnost, niti mislim, ali mislim da ne treba da postoji u ličnim dokumentima – navela je Marinković-Lepić.

Poslanica Alma Čolo je kazala da poslanici danas treba da podrže negativna mišljenja Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma i Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH.

Istaknula je da ovaj zakon nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer je pravo na izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti, pravo koje zadire u član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a to je pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života.

Po njenim riječima, država ima pravo da se miješa isključivo ukoliko je to propisano zakonom i ukoliko je to neophodno u demokratskom društvu, u cilju zaštite nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, zaštite javnog reda i mira, morala ili zdravlja ljudi.

– Znači, da bi se ovakav zakon donio mora postojati legitiman cilj i mora postojati objektivno i razumno opravdanje da se donese ovakav zakon, a ja mislim da to ne postoji u ovom slučaju – istaknula je Čolo.

Poslanik Damir Arnaut je kazao da ono što ga posebno zabrinjava u vezi ovog prijedloga zakona je da, kad se jednom nekome upiše ili kad sebi neko jednom upiše nacionalnost u rodni list i duge lične dokumente, to se može promijeniti tek na punoljetstvu ako su roditelji upisali, a onda nakon toga tek svakih 10 godina.

– Šta ćemo onda sa situacijama gdje se ljudi, potpuno opravdano, osjećaju po pitanju svoje nacionalnosti. Šta ćemo sa mješanim brakovima, šta ćemo sa djecom poput moje djece, koja eventualno mogu se osjećati po nacionalnosti oca u određenom vremenskom periodu, u drugom vremenskom periodu po nacionalnosti majke, a možda u trećem vremenskom periodu jednostavno hoće da budu ostali – pitao je Arnaut.

Po njegovim riječima, u toj situaciji je bar pet posto ljudi u BiH.

Kazao je da podržava prijedlog poslanice Alme Čolo da se prihvati negativno mišljenje Ustavnopravne komisije i Zajedničke komisije za ljudska prava i da se „ovoj priči već jednom stane ukraj“.

Poslanik Jasmin Emrić je kazao da i on podržava mišljenje Ustavnopravne komisije.

Poslanik Nikola Lovrinović, koji je i predlagač zakona, je kazao da je ovaj zakon utemeljen na Ustavu koji je takav kakav jeste.

Kaže da nije dobro mišljenje Ustavnopravne komisije koja nije utvrdila usaglašenost s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe Prijedloga zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH.

– Ne slažem se s tim, kao predlagač, da je zakon neustavan. On je apsolutno ustavan jer je naš Ustav takav – naveo je Lovrinović.

Citirao je odredbu predloženog zakona da se podaci mogu upisati u matičnu knjigu rođenih, matičnu knjigu državljana BiH i osobnu iskaznicu.

– Dakle može, a ne mora se ni upisati, i to je izbor – istaknuo je Lovrinović.

Dodao je da je zakon imao namjeru da spriječi krađe identiteta, manipuliranje i ostvarivanje osobnih interesa na temelju tih manipulacija nacionalnog izjašnjavanja.

Poslanici su, između ostalog, obavili raspravu i o Izvještaju o radu Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Nakon pauze, tokom koje bi Komisija za finansije i budžet trebala razmatrati prijedlog budžeta institucija BiH za 2022. godinu u amandmanskoj fazi, bit će nastavljena sjednica razmatranjem preostalih tačaka dnevnog reda.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.