BiH

Ambasador BiH

Makarević: Norveška ne treba da zaostaje u investicijama u BiH

01/01/2021

Kako je kazao, u Norveškoj postoje firme čiji su nosioci, vlasnici Bosanci i Hercegovci

Ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj Nedim Makarević rekao je da u toj skandinavskoj zemlji živi skoro 17.000 građana iz BiH koji su se jako dobro integrisali u društvu, a kako je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) kazao, njegova ambicija jeste da Norveška BiH vidi kao zemlju gdje se može investirati.

Kako je došao na funkciju ambasadora u Norveškoj radi na tome da se Bosna i Hercegovina predstavi kao zemlja u koju se može investirati i koja ima resurse za to.

Hiljade Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj su uzorni građani, na dobrim radnim mjestima, a među njima ima i onih koji su pokrenuli i svoje biznise.

“To je prvenstveno dijaspora, Mostar i Prijedor, ljudi koji su usljed ratnih dešavanja izbjegli za Norvešku. U tom momentu je samo Kraljevina Norveška primala bez ikakvih administrativnih prepreka, a tu se prvenstveno radi o bivšim logorašima i njihovim porodicama, a onda su i drugi dolazili”, pojasnio je Makarević.

Kako je kazao, većina je koncentrisana na jugu, odnosno u Oslu i okolini.

“Jako mali broj njih na sjeveru, a ima nešto malo na zapadnoj obali. S druge strane, moram podvući da je Norveška u nekoliko navrata javno iskazala da je upravo ova grupa bh. građana, ona koja se najbolje integrisala u društvu. Nivo obrazovanja je viši nego sam nivo obrazovanja Norvežana. Naši ljudi su primjerni, uzorni su građani, na dobrim su radnim mjestima. Idealno možda nije da postoje neki vidovi asimilacije, da njihova djeca ne pričaju bosanski jezik ili djelimično ne pričaju tako da bi se moglo poraditi na tim stvarima”, izjavio je Makarević.

Norveška, prema njegovim riječima, ima jedan poseban režim koji je jako strog u organizaciji za zaštitu djece, stroga je u odgojnim mjerama roditelja prema djeci.

Govorio je i o odnosima Bosne i Hercegovine i Norveške navodeći da su bilateralni odnosi jako dobri.

“Norveška je naš prijatelj. To se može vidjeti svih ovih godina, od ratnih vremena oni nama pomažu. Pomažu nam kroz razne fondove, grantove, projekte i ta pomoć raste. U samo posljednje tri, četiri godine ta pomoć je sa više od 40 miliona kruna porasla na skoro 65 miliona kruna ili oko 13 miliona maraka. Tu govorimo o sredstvima koja se poklanjaju, nisu to krediti”, pojasnio je Makarević.

Smatra da u svemu tome fali njihov osjećaj ili svjesnost da oni u BiH mogu investirati.

“Nemamo nikakvih signifikantnih investicija od strane Norveške ka BiH, nego upravo se sve svodi na ovu vrstu pomoći o kojoj sam govorio. Moja ambicija jeste da nas vide kao zemlju gdje se može investirati. Naravno, oni će doći sa stavom da BiH ima svoje izazove, da nije jednostavna zemlja. To je tačno ali mi smo isti takvi i za jednu Švedsku i Dansku gdje su investicije znatno veće, prema tome ne vidim zašto bi Norveška zaostala naspram svojim susjeda u Skandinaviji što se tiče investicionog odnosa prema BiH”, izjavio je ambasador Bosne i Hercegovine u Norveškoj.

Kada je riječ o bilateralnog trgovinskoj razmjeni, dakle, o izvozu iz BiH u Norvešku odnosno uvozu dobara iz Norveške u BiH, Makarević smatra da “naša dijaspora, naši privrednici i poduzetnici mogu da budu prva adresa kada se radi o konkretnim stvarima vezanim za ekonomiju”.

“Kada pričate sa našim privrednicima oni su svjesni svih naših problema koje imamo i imaju pozitivan stav da je to njihova domovina tako da prelaze preko toga. Kada se vidi da se ta strana razradila – između naših ljudi ovdje i u ovom slučaju u Norveškoj, onda to postaje interesantno i za domicilno stanovništvo”, istakao je Makarević.

Podsjetio je da su 2018. godine na jednom mjestu, u jednu platformu okupili bh. privrednike u Norveškoj.

“S te platforme, iz tog udruženja mogu adresirati i norveške i naše firme. Radilo se o tome da se upoznaju, razmijene rješenja i eventualno potpišu ugovore. Rezultiralo je time da je izvoz stakla krenuo prema Norveškoj, metalne konstrukcije, razni proizvodi od drveta… Kada pojednostavimo proces dobivanja radnih dozvola možemo ovdje vidjeti i ekonomiju između naše dvije zemlje na drugom nivou”, kazao je Makarević.

Podsjetio je i da su u martu imali susret IT firmi, 20-tak ih je došlo u Oslo. Kako je kazao, Norveška je predstavila ono što oni nude.

“Mi ovdje imamo ozbiljne firme koje rade ozbiljne projekte sa još ozbiljnijom klijentelom. Oni nisu bili ni svjesni šta mi imamo ponuditi u sofisticiranim tehnologijama. Ja sam tu veliki optimista”, pojasnio je Makarević.

Kako je kazao, u Norveškoj postoje firme čiji su nosioci, vlasnici Bosanci i Hercegovci.

“To nisu pretjerano velike firme. Većinom se radi o firmama koje rade u domenu elektrike, drvne industrije, proizvodnja i montaža kuhinja, građevina, a imamo i informatičkih firmi. Govorim o ljudima koji su izbjegli i u međuvremenu se snašli”, naglasio je Makarević.

Nada i fokus je, poručio je, da se promijeni politika Norveške kada su u pitanju investicije u BiH.

“Njih interesuju sofisticirane tehnologije poput informatike, razvijanje aplikacija ali i obnovljiva energija, solarna… To je sve ono što oni inače rade i to bi bila jako lijepa priča”, istakao je Makarević.

Dotakao se i pandemije, stanja i ophođenja Norveške prema koronavirusu.

“Oni imaju jako mudru politiku. Nisu išli u totalni lockdown, išli su u ‘step by step’ mjere, koje su se mijenjale u ovisnosti od situacije i broja zaraženih. Međutim, kada govorimo o Norveškoj oni imaju sa čim da realizuju situaciju, odnosno promijene ambijent, taman i da ne rade mnoge firme one će dobiti subvencije. Govorimo o zemlji koja ima 5,2 miliona stanovnika, površinski je jako velika”, izjavio je Makarević.

Kako je kazao, Norveška ima potencijal da cijelu zemlju drže na “stand by” modusu, a da se to ne osjeti na ekonomiji.

“Tako da oni imaju ekonomski zamah, potencijal da drže cijelu zemlju duže vrijeme na ‘stand by’ modusu, a da se to ne osjeti na ekonomiji. Oni te mjere zbog toga i mogu primjenjivati na drugi način, u odnosu na druge”, naveo je Makarević.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.