BiH

nakon usvajanja zakona

Memorijalni centar Srebrenica: Smanjen broj slučajeva negiranja genocida u RS-u

27/09/2021
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Upozoravaju da su sada ključne 'govornice' za negiranje genocida u Beogradu, gdje još uvijek nisu uvedene sankcije niti su nadležne agencije reagirale na govor mržnje i negiranje genocida u javnom prostoru

Memorijalni centar Srebrenica objavio je izvještaj o kršenjima Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se propisuje krivično djelo javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja zločina genocida.

U okviru tog medijskog monitoringa utvrđena su 133 slučaja relativiziranja i negiranja činjenica o genocidu u Srebrenici od 28. jula 2021. godine, a to dominantno čine mediji u Republici Srbiji, tabloidi poput “Alo!”, “Kurir”, “Informer” i drugi, a u Bosni i Hercegovini se takve vrste iskaza najčešće publikuju putem javnih servisa – Radio televizije Republike Srpske (RTRS) i Novinske agencije RS (SRNA).

– Ono što vrijedi napomenuti je da se, od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona, negiranje genocida vrši manje eksplicitno i direktno u BiH, što pokazuje da novi propis ima efekta. Istovremeno, nastavila se praksa omalovažavanja dostojanstva žrtava i relativiziranja, koje se sada vrši s nešto izmijenjenim frazama i porukama – pojašnjavaju iz Memorijalnog centra.

Dodaju da su genocid, od stupanja na snagu izmjena KZ BiH, relativizirali ili direktno negirali Milorad Dodik, Aleksandar Vulin, Miodrag Linta, Radovan Kovačević, Srđa Trifković, Saša Radulović, Emilo Labudović, Dragomir Anđelković, Vladislav Jovanović, Jovan Vučurović, Milisav Paic, Bojan Bilbija, Marko Kovačević, Vladimir Đukanović, Predrag Raić, Miloš Jovanović, Zoran Ćirjaković, Branko Lukić, Mihailo Medenica, Mitar Kovač, Andrija Mandić, Nebojša Krstić, Ognjen Karanović, Ilija Petrović, Brano Radun, Gideon Greif, Markus Goldbah, Stiven Mejer i Elena Guskova.

To su dominantno činili izvorno u medijima u Srbiji, dok su mediji u BiH uglavnom prenosili te izjave.

– Možemo zaključiti da su izmjene Krivičnog zakona BiH već sada dale rezultat, s obzirom da je, recimo, na RTRS-u broj slučajeva znatno manji u odnosu na isti period prije stupanja na snagu zabrane negiranja genocida. S 30, broj incidenata je pao na 12, a i ovih 12 su se pretvorili većinom u slučajeve relativiziranja činjenica – u odnosu na ranije direktne i najgrublje negiranje genocida u Srebrenici. Broj slučajeva na SRNI pao je za 66 posto, u “Glasu Srpske” je broj slučajeva pao s 15 na dva, a u “Nezavisnim” s osam na dva – kazali su iz Memorijalnog centra.

Iz Centra pozivaju visoke dužnosnike, analitičare i javnost da se umjesto nepravilnog termina “Zakon o zabrani negiranju genocida” pozivaju na važeći KZBiH, imajući u vidu da izmjene koje je donio bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko ne obuhvataju samo negiranje genocida, već njegovu relativizaciju i minimiziranje, a obuhvataju i druge utvrđene zločine protiv čovječnosti i konačno predviđaju sankcije i za druge radnje poput dodjele naziva ulica i drugih javnih objekata po imenima ratnih zločinaca.

Upozoravaju da su sada ključne ‘govornice’ za negiranje genocida u Beogradu, gdje još uvijek nisu uvedene sankcije niti su nadležne agencije reagirale na govor mržnje i negiranje genocida u javnom prostoru.

Naglašavaju da će prikupljene podatke Memorijalni centar dostaviti Tužilaštvu BiH, posebno u slučajevima osoba koje se trenutno nalaze na području države BiH.

– Posebnu ćemo pažnju posvetiti slučajevima negiranja osoba s područja Srbije koje su prepoznatljive po negiranju i relativiziranju genocida, kako bi prikupili dovoljno dokaza koji će osigurati njihovo hapšenje u slučaju da pokušaju prijeći granicu i ući na teritoriju države Bosne i Hercegovine – zaključuju iz Memorijalnog centra Srebrenica.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.