Ministarstvo za ljudska prava zapošljava asistenta za slanje mailova

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH po sistematizaciji na osnovu Pravilnika iz 2013. godine ima 129 izvršilaca: 122 u Ministarstvu i 7 u Agenciji za ravnopravnost spolova. Dva funkcionera, šest savjetnika, osam rukovodećih državnih službenika, te brojni službenici raspoređeni u različitim organizacionim jedinicama.

To nije dovoljno pa je Ministarstvo nedavno raspisalo javni poziv za angažman vanjskih saradnika i to za usluge koji su u opisu radnog mjesta već uposlenog kadra, piše Žurnal.
Tako Ministarstvo traži više izvršilaca na poziciji – tehnički saradnik. Vanjski tehnički saradnici će, prema ovom pozivu, pratiti tendersku i ugovaračku proceduru, pregledati dokumentaciju, obilaziti teren kako bi utvrdili dokle je stigla izgradnja, prisustvovati tehničkom prijemu i primopredaji izvršenih radova, te konačnom obračunu radova.

I ne samo to – izrađivat će izvještaje o projektima i davati stručna mišljenja i prijedloge za implementaciju.

Osim tehničkih saradnika Ministarstvo će angažovati i administrativnog asistenta. Koji će obavljati klasični posao uredskog osoblja u kabinetima i brojnim već postojećim službama. I pored 122 uposlenika, Ministarstvu treba dodatno osoblje koje će u svojstvu administrativnog asistenta – pripremati dokumentaciju, izrađivati “različite komunikacijske dokumente (mailovi, pisma i sl)”, a kako se navodi u tekstu javnog poziva. Vodit će i zapisnike sa sastanaka, te obavljati “sekretarske dužnosti i asistiranje timu za koordinaciju i vođenje” projekta.

Stotine hiljada KM za ugovore o djelu

Ministarstvo za ljudska prava BiH, osim kabineta ministra i saradnika ima i Sektor za opšte, pravne i finansijsko-materijalne poslove, Sektor za izbjeglice, raseljene osobe i stambenu politiku, Sektor za ljudska prava, Sektor za obnovu, razvoj, monitoring i regionalne centre i Sektor za iseljeništvo.

U opisu poslova po organizaciji Ministarstva svi navedeni poslovi spadaju u redovne zadatke uposlenika ovih službi. I javne nabavke, rad na tenderskoj dokumentaciji, administrativni poslovi, koordiniranje projekata….
U 2017. godini ovo ministarstvo utrošilo je 364 hiljade KM na ime ugovora o djelu. Za osobe sa stalnim angažmanom putem ugovora o djelu potrošeno je 200 hiljada KM.

Ova praksa nije novost u domaćim institucijama. Na to je i u izvještaju o reviziji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice upozorio i Ured za reviziju institucija BiH. Napominjući da su lica angažovana po ovom osnovu uglavnom obavljala poslove u nadležnosti Ministarstva, a da je takva praksa prisutna već godinama.
Pored toga, Ministarstvo je u 2017. izdvojilo 42 hiljade KM za povremeni angažman prevodilaca, konsultanata, asistenata, edukatora i sl:

– Većina konsultantskih poslova se odnosi na poslove sistematizovanih radnih mjesta, te smatramo neprihvatljivim ovakav vid angažmana ako se uzme u obzir da su za predmetne poslove zaposleni državni službenici u Ministarstvu. Angažovanje osoba putem ugovora o djelu provodi se bez javnog oglasa te predstavlja netransparentan vid zapošljavanja.

Revizori su upozorili da je zapošljavanje putem ugovora o djelu netransparentno te da je opravdano isključivo za poslove koji nisu u okviru djelatnosti Ministarstva.