Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

UN, EU, OSCE i Vijeće Evrope

Možemo učiniti više za životnu sredinu, nebriga je dovela do klimatske krize

poplave
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Poplave u Bosanskom Novom

Prije skoro deset godina, kada su veliki dijelovi zemlje bili poplavljeni, ljudi širom BiH pokazali su da, kao i katastrofe, ljudska empatija i solidarnost ne poznaju administrativne, vjerske ili političke granice, navodi se u kolumni

Objavljujemo zajedničku kolumna Ingrid Macdonald, rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, ambasadora Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, Briana Aggelera, šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovine i Bojane Urumove, šefice Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, koju objavljuju povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine – 5. juna:

-Poplave širom Bosne i Hercegovine surov su podsjetnik na posljedice nedjelovanja u suočavanju s klimatskom krizom. Poplave su učinile ovo sumorno proljeće još tmurnijim, posebno za one koji su ostali bez domova i sredstava za život. Klimatske promjene sve više utiču na sve aspekte naših života. Vremenski obrasci se mijenjaju. Tako da je sada nepredvidljivije gdje, kada i koliko intenzivno pada kiša, te da li će padati.

Nebriga društva o životnoj sredini dovela je do današnje klimatske krize. I dok je to zajednički globalni problem, njegove posljedice utiču na sve nas. Ipak, klimatske promjene nisu samo ‘problem životne sredine’, one imaju važne društvene, ekonomske i političke posljedice.

Kao što često ističemo, zajednice širom zemlje imaju mnogo više zajedničkog od onoga što ih dijeli. Izazovi koji proizlaze iz degradacije životne sredine i klimatskih promjena su također primjer toga.

Prije skoro deset godina, kada su veliki dijelovi zemlje bili poplavljeni, ljudi širom Bosne i Hercegovine pokazali su da, kao i katastrofe, ljudska empatija i solidarnost ne poznaju administrativne, vjerske ili političke granice. Pokazali su ogromnu solidarnost jedni prema drugima bez obzira gdje su živjeli ili na njihova uvjerenja. Ovo je jedan od mnogih sjajnih primjera ljudi i zajednica koje svakodnevno rade zajedno širom Bosne i Hercegovine.

Građani su se oduvijek mobilizirali da pomognu i podrže jedni druge u najtežim vremenima, ali inspirativno je vidjeti kako se zajednice udružuju kako bi zaštitile životnu sredinu, rješavajući „divlje deponije“, volontirajući na akcijama čišćenja i učestvujući u programima odvajanja otpada.

Dok zajedno obilježavamo Svjetski dan zaštite životne sredine, ovogodišnji fokus je na imperativu smanjenja plastičnog otpada. Pozdravljamo veliki odaziv volontera i volonterki ove subote u Jajcu u aktivnostima čišćenja obala rijeke, prilikom koje su prikupili tone otpada. Pored različitih dugoročnih programa koje podržavaju naše organizacije i agencije za zaštitu životne sredine u BiH, ovog ljeta ćemo također podržati još nekoliko volonterskih inicijativa duž rijeke Vrbas i drugih lokacija.

Ove aktivnosti mogu poslužiti kao primjer drugim zajednicama, ali i političarima i institucijama. Smanjenje zagađenja plastikom nikada nije bilo važnije nego danas i zaslužuje pažnju vlasti na svim nivoima vlasti. Nažalost, ove inspirativne priče o pozitivnom djelovanju prečesto su zasjenjene narativima podjela koji dominiraju politikom u Bosni i Hercegovini. Zato naš zajednički projekat ‘Možemo bolje’ radi na unaprijeđenju povjerenja i društvene kohezije u cijeloj zemlji, podržavajući lokalne zajednice i civilno društvo da prošire pozitivne primjere saradnje, međusobnog uvažavanja i angažmana za bolju budućnost. Cilj je da se inspiriše što više ljudi da učine isto. Fokusiranje na ono što može zbližiti ljude, a ne ono što ih dijeli, ključno je za zaustavljanje odlaska mladih ljudi koji napuštaju zemlju, te da doprinese ostvarenju punog potencijala Bosne i Hercegovine.

Vi i vaša zemlja imate našu podršku da se uhvatite u koštac sa današnjim izazovima životne sredine, već i da napredujete u društvenom, ekonomskom i političkom smislu, sa fokusom na ono što se može učiniti zajedno, a ne na ono što ne može. A to je stimulativno okruženje u kojem građani mogu prepoznati šta im je zajedničko, uvažavati se i u kojem mogu slaviti svoje različitosti – navodi se u zajedničkoj kolumni.