BiH

Izvještaji svjedoče da ima i drugačijih

Na štićene osobe troše se milioni, ali ima i onih koji odbiju fizičku zaštitu

14/04/2021

Vijeće ministara godinama odbija razmotriti novi prijedlog odluke o štićenim osobama s kojima bi bile napravljene višemilionske uštede. Kada funkcioneri odbiju fizičku zaštitu njihovu sigurnost Direkcija i dalje procjenjuje, ali to mnogo manje košta

Objava fotografija ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković kako pod policijskom pratnjom obavlja kupovinu u jednom tržnom centru u Sarajevu izazvale su ogorčenje kod građana BiH, a ministrica je na objavu fotografija uzvratila reakcijom da je faktički primorana živjeti pod policijskom zaštitom sve dok je na poziciji ministrice, jer tako nalažu propisi.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

U međuvremenu su iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH koja inače osigurava štićene osobe i objekte kazali da se štićena osoba ne može odreći pratnje, te da je u proceduri donošenje prijedloga koji će to omogućiti.

SKUPO, SKUPLJE, NAJSKUPLJE

Međutim, to nije tačno, jer izvještaji o radu Direkcije, ali i Ureda za reviziju institucija BiH iz prethodnih godina svjedoče o tome da je u BiH bilo zvaničnika koji su se odrekli fizičke zaštite koju pruža Direkcija.

Inače, štićene osobe koje imaju pratnju tokom 24 sata u BiH razvrstane su u tri kategorije i u zavisnosti od toga prati ih različit broj policajaca, a samim tim i službenih automobila što utječe i na troškove pratnje.

Među njima su članovi Predsjedništava BiH, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministra BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH, predsjednik Suda BiH, članovi Kolegija Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te osobe za koje direktor Direkcije donese odluku da su pod zaštitom, kao i strani zvaničnici.

Broj štićenih osoba u BiH stoga varira, pa je recimo u jednoj godini Direkcija ličnu pratnju pružala za 37 osoba, a bilo je godina kada je takvih osoba bilo 24 ili 27.

Iz Izvještaja državnih revizora vidljivo da se u 2019. fizičke zaštite odreklo osam osoba

Jeste da je u slučajevima, kada je neki funkcioner odbio fizičku zaštitu Direkcija “prikupljala saznanja i informacije o njihovoj eventualnoj ugroženosti, radi sačinjavanja procjene za eventualnu zaštitu”, ali je činjenica da su to bile puno jeftinije aktivnosti od onih kada Direkcija angažuje svoje pripadnike i resurse da “u stopu” prate nekog funkcionera, kao što je to primjerice slučaj u kojem je ministrica Tursković sa čitavom “svitom” policajaca i dva službena automobila otišla u kupovinu.

Pri tome, službenim automobilom zasigurno nijedan zvaničnik ne može ići u privatnu kupovinu, a ako već ima pratnju i lično osiguranje, logično je da se on vozi u privatnom automobilu, a da ga pripadnici DKP-a onda prate u službenom vozilu.

Jer, štićene osobe čak i kada idu na godišnji odmor imaju pravo na policijsku pratnju, ali zvaničnik u tom slučaju ne bi smio koristiti službeno, nego vozilo koje je u njegovom privatnom vlasništvu.

Odlazak ministrice Turković u kupovinu pod policijskom pratnjom, ponovo je skrenuo pažnju na to koliko se novca i ljudskih resursa troši na ličnu zaštitu i pratnju funkcionera u BiH. Zvaničan odgovor na ovo pitanje godinama je za javnost tajna, a precizne podatke o potrošnji u ove svrhe godinama nisu mogli dobiti ni poslanici i delegati u Parlamentu BiH koji su ih upućivali Vijeću ministara BiH, Ministarstvu sigurnosti BiH, odnosno samoj Direkciji.

Među njima je i Damir Arnaut, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, koji je krajem decembra 2019. godine dobio odgovor od Direkcije da mu ne mogu dostaviti podatke o pojedinačnim troškovima zaštite VIP osoba za 2018. godinu.

Tada su iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH naveli da informacioni sistem koji koriste ne daje mogućnost prikupljanja ovih podataka. No, jasno su iz Direkcije naveli tada da su oni uputili prijedlog nadležnima da se godišnji troškovi štićenih osoba smanje na oko 5,4 miliona maraka. Prema nezvaničnim informacijama sada se godišnje na štićene osobe u BiH troši između sedam i osam miliona KM godišnje, a jasno je da je prva kategorija koja obuhvata osiguranje članova Predsjedništva BiH najskuplja.

Iz DKPT-a su tada naveli da bi prosječni troškovi štićenih osoba po kategorijama i predloženim obimom zaštite, a po odredbama prijedloga nove odluke i uputstva iznosili za prvu kategoriju oko 770.000 KM po osobi koji bi u stvari ostali na istom nivou, za drugu kategoriju štićenih osoba troškovi bi po osobi bili oko 205.000 KM , a 340.000 KM iznose po trenutno važećim propisima i za treću kategoriju za koju po osobi sada osiguranje iznosi 220.000 KM po važećim propisima, po novim bi iznosilo 83.000 KM.

PREDLAŽU UŠTEDE, VIJEĆE MINISTARA TO IGNORIŠE

Direkcija godinama upućuje prijedlog nove odluke i uputstva o štićenim osoba i objektima, ali Vijeće ministara BiH ne žuri da se izjasni o tom prijedlogu s kojim je predviđen manji broj osoba koje bi bile štićene i u njemu kako saznaje Fokus nisu obuhvaćeni svi državni ministri kao što je sada slučaj.

Sramotno je da primjerice policijski službenici DKPT-a, kao i drugi policajci na državnom nivou imaju plate samo oko 680 KM i da im odbijaju ih povećati, a milioni se bacaju na zaštitu političara, koje štite upravo policajci Direkcije.

Koliko samu Direkciju za koordinaciju policijskih tijela košta to što u BiH na državnom nivou ima veliki broj štićenih osoba govori izvještaj državnih revizora za 2019. godinu u kojem se navodi da je DKPT u toj godini potrošila 2,3 miliona za službena putovanja, a da se najveći iznos tih troškova odnosi na službena putovanja zaposlenih radi pratnje štićenih osoba. Iz tog izvještaja je vidljivo da je bilo 37 štićenih osoba, ali da ih se osam odreklo neposredne fizičke zaštite.

– Navedene aktivnosti se planiraju u drugim institucijama BiH, te stoga Direkcija nema utjecaja na planiranje aktivnosti, a samim tim i na troškove koji nastaju izvršavanjem obaveza iz tih planova. Direkcija, odnosno policijski službenici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata u 2019. godini vršili su poslove fizičke i tehničke zaštite 37 štićenih osoba, i to: četiri osobe iz prve kategorije, 14 osoba iz druge kategorije, šest osoba iz treće kategorije i pet osoba koje se štite po Odluci direktora. Za osam osoba koje su se odrekle neposredne fizičke zaštite vršila se zaštita kroz operativni rad u vidu prikupljanja saznanja i informacija o njihovoj eventualnoj ugroženosti, na osnovu čega se preduzimaju druge operativne mjere i radnje, te sačinjavaju procjene ugroženosti osoba i preduzimanja adekvatnog vida zaštite – naveli su revizori.

I iz Izvještaja Direkcije za 2020.godinu, odnosno njegovog prednacrta koji je javno dostupan, vidljivo je da je Direkcija u prošloj godini vršila poslove fizičke i tehničke zaštite 24 štićene osobe, i to četiri osobe iz prve kategorije, 11 osoba iz druge kategorije, tri osobe iz treće kategorije, tri osobe koje se štite po Odluci direktora, dok se za jednu osobu koja se odrekla neposredne fizičke zaštite poduzimane druge radnje i mjere.

Iz Izvještaja DKPT-a za 2020. vidljivo da se jedna osoba odrekla fizičke zaštite

Stoga, jasno je da oni zvaničnici koji imaju pravo na pratnju i policijsku zaštitu 24 sata mogu odbiti korištenje te privilegije, a DKPT će uprkos tome procjenjivati njihovu sigurnost i u slučaju eventualne ugroženosti osigurati im zaštitu.

Zato je nejasno zbog čega Vijeće ministara BiH godinama odbija razmotriti reduciranje liste osoba koje bi bile pod zaštitom 24 sata, a što predlaže i sama Direkcija, a što bi donijelo milionske uštede.

I Nezavisni odbor stalno upozorava da je neophodno donijeti Odluku o određivanju osoba, objekata i vrijednosnih pošiljki koji se štite.

– Imajući u vidu da se od 2010. godine nastoji riješiti ovo pitanje kao i činjenicu da je predloženim tekstom Odluke predviđeno smanjenje finansijskih sredstava, njenim donošenjem riješili bi se problemi u obavljanju poslova iz nadležnosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH – jedan je od ranijih zaključaka Nezavisnog odbora, o koji se svi oglušuju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.