BiH

"iskazivanje bunta"

Najavljeni veliki protesti: Mostarci traže da prestane trovanje

06/06/2019

Stanovnici Bijelog Polja i Vrapčića sumnjaju da opasni mulj, čije prisustvo je konstatirano i u mišljenju Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva, vlasti nepropisno već odlažu na deponiju Uborak

Stanovnici prigradskih naselja Bijelo Polje i Vrapčići sjeverno od Mostara, koji žive u blizini deponije Uborak, za ponedjeljak su najavili veliki građanski protest i “iskazivanje bunta” pred objektom deponije.

Povod za protest, koji je najavljen za ponedjeljak 10. juni, su informacije koje su posredstvom grupe nevladinih organizacija procurile u javnost, da se najmanje četiri opasne, otrovne materije, među kojima je i bojni otrov piralen, nalaze u otpadnim vodama, odnosno mulju, koji se nakuplja na nedavno izgrađenim pročistačima otpadnih voda u južnoj gradskoj zoni Mostara. Stanovnici Bijelog Polja i Vrapčića sumnjaju da taj opasni mulj, čije prisustvo je konstatirano i u mišljenju Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva, vlasti nepropisno već odlažu na deponiju Uborak, piše Radio Slobodna Evropa.

‘Otrovi idu do mora’

Predstavnik mještana, Nijaz Hodžić, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je povod protestima iscjedak koji se ispušta već dva-tri mjeseca u obližnji potok Sušica.

“On ide tim potokom u (Mostarsko) jezero, a dalje u Neretvu i skroz do mora je sve zagađeno”, izjavio je Hodžić.

On tvrdi da je problem nastupio kada su nadležne službe počele dovoziti iz kolektora, iz južne gradske zone, sporni mulj.

“Taj mulj se ne može odlagati na komunalnu deponiju”, rekao je Hodžić.

Prema njegovim riječima, da se opasni mulj već odlaže na deponiju, potvrdio je i sam direktor Javnog preduzeća Deponija Mostar, Abdurahman Bećirović, odnosno da je već jedna određena količina dovezena.

“A upravo sam saznao od nekih ljudi da se i dalje nastavlja to dovoziti”, ustvrdio je Hodžić.

Podsjećanja radi, na cijeli slučaj su krajem maja upozorili predstavnici mreže nevladinih organizacija iz Mostara, Naše društvo, ustvrdivši kako vlasti već mjesecima znaju da se na pročistačima nakupljaju otrovne materije u otpadnom mulju, zatim da su znali i za izvještaj Zavoda za agropedologiju, ali da se sve krilo od javnosti. Nevladine organizacije su tada optužile gradske vlasti da je skupi projekat izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda urađen nestručno, te da se sada još postavlja pitanje šta će biti urađeno sa opasnim muljem.

‘Ekološka bomba’

“On sam po sebi kao pročistač, ako se provodi cjelokupna tehnološka i hemijska struktura, nije opasan. Ali, ako to ne činite, onda on se pretvara u ozbiljnu ekološku bombu. I mi sada to u Mostaru imamo”, izjavio je nedavno na vanrednoj press konferenciji mreže Naše društvo predstavnik te grupe nevladinih organizacija Husein Oručević.

U međuvremenu, mreža Naše društvo objavila je nove dokumente koje su dobili u posjed, uključujući hemijsku analizu spornog mulja, ali i prepisku Gradske uprave Mostara sa Javnim preduzećem Deponija, koje odbija preuzeti mulj sa prečistača zbog prisustva teških metala u izuzetno visokim procentima. To je, smatraju u nevladinim organizacijama, dokaz “da već mjesecima svi sve znaju”.

“U analizi ne piše piralen, piše PCB, a PCB je najotrovniji, najopasniji sastojak piralena. Nas ne zanima kako se ti kemijski spojevi zovu, ali je jasno da nekoliko jako teških, opasnih otrova, koji su u rangu sa bojnim cirkuliraju Mostarom”, izjavio je ranije za RSE predsjednik Udruge Futura, članice mreže Naše društvo Marin Bago.

Nevladine organizacije ističu kako i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona priznaju da je broj oboljelih od raka u zadnje vrijeme naglo porastao, ali još nisu uspjeli dokazati vezu između podataka o povećanom broju kancerogenih oboljenja i otrova.

“Samo jedan litar tog PCB-a zagadi deset milijardi kubika vode”, naglašava Bago.

‘Ništa sporno’

Iz Gradske uprave Mostara su ovih dana saopćili kako je istina da postoji problem u odlaganju mulja, zbog osporavanja JP Deponija, ali su se pozvali i na spomenuti Izvještaj Federalnog zavoda za agropedologiju, u kojem stoji da se mulj ne može koristiti u poljoprivredi, ali se može odlagati na uređenoj deponiji.

“Niko od nas, koji smo vidjeli taj, ja govorim o Gradskoj upravi, dokument, nije kompetentan da tumači skraćenice i neke standarde, koje mi zaista ne poznajemo. I nismo vidjeli ništa alarmantno u tome”, izjavila je ovih dana za Federalnu televiziju glavna savjetnica gradonačelnika Mostara, Radmila Komadina.

‘Hitno uraditi analizu tla, zraka i vode’

S druge strane, mještani naselja Bijelo Polje i Vrapčići su najavili da za vrijeme protesta ispred deponije Uborak neće blokirati saobraćaj, nego će nezadovoljstvo izraziti pred ulazom u deponiju.

“Koliko imamo informaciju, za ponedjeljak, 10. juni je zakazan sastanak sa Federalnim ministarstvom za okoliš, inspekcijskim službama, Gradske uprave, rukovodstva Deponije, rukovodstva Vodovoda Grada Mostara i još nekih institucija, upravo na Deponiji Uborak, gdje ćemo mi njima reći šta mi tražimo, ako nas budu htjeli slušati”, najavio je u izjavi za RSE mještanin Nijaz Hodžić.

A traže hitnu reakciju vlasti ugrađivanjem pročistača i na deponiji.

“A koji su već morali biti ugrađeni, za to su bila određena sredstva, međutim, nikad to nije urađeno. Znači oni to puštaju, cijeli taj iscjedak iz tih deponija, nekontrolisano, u potok Sušicu”, izjavio je Hodžić.

On kaže da nije poznato šta se nalazi u iscjetku koji se ispušta u potok iz deponije Uborak, jer nije rađena nikakva analiza.

“Sad smo tražili da se pod hitno uradi analiza zemljišta, vode i zraka oko same deponije, tako da bi znali o čemu se ustvari radi”, navodi Hodžić sljedeći zahtjev građana.

Zahtijevaju i saniranje ekoloških posljedica u okolini deponije Uborak. “Jednostavno, da znamo hoćemo li nastaviti tu živjeti ili ćemo seliti odatle!”, naglasio je Hodžić.

Najavio je i da mještani neće dozvoliti daljnje odlaganje bilo kakvog otpada, sve dok se ovo ne riješi u određenom roku, a traže i ko je kontakt-osoba, odgovorna za sva dešavanja, koju će u budućnosti moći tužiti, ako to bude potrebno.​

Reakcija iz Hrvatske

U međuvremenu, zastupnik u Saboru Hrvatske Nikola Grmoja zatražio je hitnu reakciju hrvatske Vlade prema nadležnim tijelima u Federaciji BiH kako bi se, istakao je, “pod hitno” poduzele mjere da se zaštite život i zdravlje stanovnika doline Neretve.

“U pročistačima otpadnih voda u Mostaru pronađen je otrov piralen, Neretvom to dolazi do doline Neretve, gdje ljudi natapaju polja”, rekao je Grmoja za vrijeme saborske rasprave o konačnom prijedlogu zakona o slatkovodnom ribarstvu, prenijela je Hina.

On je naveo i kako se “govori da je broj oboljelih u Mostaru posljednjih godina u porastu” kad je riječ o raku i sličnim bolestima, da je ugrožen ne samo riblji fond nego i zdravlje ljudi u dolini Neretve.

“To traži hitnu reakciju vlade prema nadležnim tijelima u Federaciji, da se pod hitno poduzmu mjere da se zaštiti život stanovnika doline Neretve”, rekao je Grmoja.

Deponija uz kuće i javne objekte

Inače, mještanin Nijaz Hodžić podsjeća da problem sa deponijom Uborak ne datira “od juče”, takoreći, nego da su stanovnici tog dijela Mostara već godinama “životno ugroženi”. On podsjeća da deponija radi već preko 30 godina, još od prije rata. Poslije rata je obnovljena i ugašena 2014. godine, ali je otvorena nova uz već postojeću.

“Po svim zakonima, deponija u naseljenom mjestu ne može biti. Bez obzira na to, ministarstva i Grad Mostar su dali dozvolu da se to gradi tu zato što je bila i prije, pa kao ne smeta ništa. Tu živi stotine ljudi, žena, djece. Uzgajaju se velike površine vinove loze i svih drugih kultura, što se tiče poljoprivrede”, rekao je Hodžić, dodajući i da je čak i kasarna Oružanih snaga BiH udaljena oko 150 m od deponije, koja – tvrdi – po zakonu, mora biti udaljena 5 km od javnih objekata.

Komentari

Autor: Radio Slobodna Evropa

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.