BiH

Najstariji banjalučki sajdžija Dušan Kudra: Sat mnogo govori o čovjeku

04/07/2015

Dušan Kudra, najstariji sajdžija i jedan od rijetkih majstora ovog zanata u Banjaluci, kaže da mu sat, kada mu stigne na popravku i kada vidi kako izgleda, mnogo govori o čovjeku koji ga nosi.

Ovaj majstor je krenuo na sajdžijski zanat 1966. godine sasvim slučajno, a prisjeća se da je te godine bilo teže upisati zanat nego fakultet. Očev prijatelj ponudio mu je da se bavi ovim zanatom, a Kudra je odlučio da pokuša.

“Tad sam otišao, ovaj posao i dan danas radim, svidjeli su mi se satovi i nisam htio da odustanem”, izjavio je Dušan Kudra za Anadolu Agency (AA).

Za sve te godine, kaže da se nijednom nije zabrinuo da li će imati posla.

“Posao može da se smanji, ako bi ostao samo na onome što sam naučio kad sam bio na zanatu onda bih davnih dana prestao da radim. Kako se rađaju novi satovi i mi se moramo prilagođavati, kao ljekari kad idu na seminare, moramo pratiti šta se u svijetu događa. Evo, sad u svijetu ide najnovija generacija vezano je sa digitalom, računarima, gdje će sat osim uloge vremena pokazivati još mnogo toga, ali će prvenstveno biti sat na ruci”, rekao je banjalučki sajdžija.

Kaže da opstanak majstora zavisi od toga koliko prati šta se događa na tržištu, da može udovoljiti zahtjevima mušterija, tako da majstori moraju investirati u sebe.

Časovničar Kudra ispričao je i da “nema majstora bez lupe, pincete i šrafcigera, iako postoji niz drugih alata.”

Osim toga važna je i posuda s uljima za podmazivanje, koja prema njegovim riječima iako izgleda banalno jako je bitna jer ulja moraju biti kvalitetna.

U svojoj radnji Kudra i prodaje satove, ali se ograničio samo na one koji imaju kvalitetan mehanizam.

“Mislim da sat ne može niko bolje prodati od sajdžije, ne samo ja, nego sve moje kolege znaju vrlo dobro šta mu je mana, koliko može da traje i mogu mušterijama da objasne koja je prednost investiranja u taj sat”, kaže on.

Na pitanje da li dobri satovi mnogo koštaju odgovara: “Uvijek.”

“To je sigurno, nemojmo se zavaravati da nešto što je malo para vrijedi, to nije tako, prije se može dogoditi da nešto što je mnogo plaćeno ne vrijedi toliko”, kaže on i dodaje da ljudi rijetko sami sebi kupuju kvalitetne satove, uglavnom ih dobiju na poklon.

dusan-kudra1

Kudra smatra da je popravka – njegova prodaja znanja, a sve drugo je ulaganje. Na novim satovima sada se navjše kvare baterije, stakla i kaiši, kao što je nekada u mehaničkim satovima osovina bila najslabija tačka, odnosno najčešće je pucala.

Kaže da mu se ne dešava da ne uspije otkriti kvar i opsosobiti sat.

“Kad se najviše zakomplikuje i kada se vrtim u krug, ostavim sve na pola sata i kada se vratim onda ide sve. To je precizna mehanika, uvijek nešto od nečega zavisi”, kazao je Kudra.

Na pitanje koji je najstariji sat koji je uspio popraviti odgovara da je nedavno popravljao zidni sat za koji vjeruje da je star sedamdesetak godina.

“Mušteriji je bilo stalo puno za njega, pa sam radio, bio je čak dio koji sam morao turpijati da bi proradio, ali je proradio, što je interesantno”, rekao je sajdžija.

Kada su u pitanju proizvođači, Kudra kaže da su “Švicarci daleko najbolji i to im je ponos”. Kaže da u posljednje vrijeme modne kuće kupuju mehanizme pa same dizajniraju satove, što je po njegovom mišljenju veoma interesantno, jer je na primjer, ženama izgled sata najbitniji, odnosno da prati modu.

Na pitanje koliko on ima satova, kaže da ih ima dosta, a da na ruci mijenja četiri – pet koji imaju posebnu draž.

“Ne zbog izgleda, najmanje trčim za njim. Volim satove, imam punu kuću satova i zidnih i ostalih koji stalno otkucavaju”, rekao je Kudra.

Nasljednika ovaj majstor trenutno nema na vidiku, ima unuka koji je premlad, da bi ga sada opterećivao s tim. Naglašava kako još uvijek može da radi.

“Mislim da dok je ljudi mjeriće se vrijeme i satovi neće prestati”, dodao je Dušan Kudra.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.