BiH

direktorica USAID-a Nancy Eslick

Nasilje se možda dešava vrata do vas

27/07/2020

Rodno zasnovano nasilje je zločin. To je kršenje ljudskih prava i prepreka građanskom, socijalnom, političkom i ekonomskom razvoju žena

“Ponekad je bio tako bijesan da bi me tukao toliko jako da je krvi bilo svuda po zidovima, a bih ja ostajala ležati slomljenih rebara, noge, vilice…”, govori mi Jasna* (promijenjeno ime) pokazujući pri tom ruke s vidljivim ožiljcima rana od noža: “Samo dva mjeseca u Sigurnoj kući osnažila su me toliko da sam pomisla kako ne trebam biti zatočena, kako niko nema pravo da me udara, da se iživljava na meni”, piše Nancy Eslick, direktorica misije USAID/BiH.

Uz pravnu podršku Sigurne kuće, Jasna je podnijela tužbu protiv supruga za 12 godina nasilja nad njom. Oporavljajući se, Jasna je danas ohrabrena u razmišljanju da svaka žena i djevojka mora znati svoja prava i koristiti ih: “Niti jedna žena ne smije trpiti nasilje.”

Rodno zasnovano nasilje je zločin. To je kršenje ljudskih prava i prepreka građanskom, socijalnom, političkom i ekonomskom razvoju žena. Taj zločin ne samo da potkopava sigurnost, dostojanstvo, zdravstveno stanje i ljudska prava miliona osoba koje ga iskuse, nego urušava i društvo u kom one žive. Procjenjuje se da troškovi nasilja nad ženama u svjetskoj ekonomiji iznose 2% globalnog BDP-a, odnosno 1,5 milijarde dolara. I, da – rodno zasnovano nasilje ne poznaje etničke, nacionalne, religijske, obrazovne, statusne ili međunarodne granice.

Jasna je samo jedna od preko dvije hiljade žrtava rodno zasnovanog nasilja koje su našle utočište u sarajevskoj Sigurnoj kući tijekom posljednjih 19 godina. Svjetska je procjena se da svaka treća žena u nekom periodu života doživi rodno zasnovano nasilje – najčešće od strane svog partnera. BiH u tome nije izuzetak. Naprotiv. Prema istraživanju Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka druga žena u BiH je doživjela neki oblik rodno zasnovanog nasilja.

Kontinuirani boravak kod kuće jeste mjera neophodna za sprečavanje širenja COVID-19 i ublažavanje njegovog uticaja na javno zdravlje. Međutim, to za mnoge žene i djevojke znači ostati zarobljena u kući s nasilnim supružnikom, partnerom ili članom porodice, uz ograničen pristup uslugama podrške, ukoliko takve uopće postoje. Broj žena koje traže zaštitu porastao je u BiH za 50 posto tokom krize COVID-19, a Sigurne kuće ih nisu mogle sve prihvatiti zbog mjera socijalne distance.

Rodno zasnovano nasilje je rašireno u BiH, ali nedovoljno prijavljeno; zakoni i strateški planovi za sprečavanje i suzbijanje takvog nasilja doneseni su na državnom i entitetskom nivou vlasti. Usprkos tom napretku, žene u BiH su i dalje žrtve nasilja, mjere koje se odnose na zaštitu žrtava rijetko se primjenjuju, a sankcije za počinitelje su najčešće minimalne. Postoji i nedostatak suradnje između ključnih sudionika, a političke podjele nerjetko ometaju efikasnije provođenje zakonskih mjera.

Mi u USAID-u čvrsto vjerujemo da je zaštita i osnaživanje žena i djevojčica ključna za trajne promjene. U partnerstvu sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, radimo na poboljšanju institucionalnih usluga za žrtve rodno zasnovanog nasilja te jačanju prevencije.

Upravo smo osigurali dodatnih 100.000 američkih dolara Agenciji za ravnopravnost spolova u BiH, kako bi se fokusirala na povećano nasilje usljed pandemije. Ova sredstva uključuju kampanju za informisanje javnosti i žrtava o dostupnim uslugama podrške, kao i povećanje kapaciteta postojećih sigurnih kuća te uspostavu više SOS linija.

U ovom ni malo lakom vremenu naša je zajednička obaveza i dalje štititi prava svih pojedinaca, smanjivati rodno zasnovano nasilje i ublažavati njegove posljedice na pojedinca i zajednicu. Sve dok žene i djevojčice, ali i muškarci i dječaci, u potpunosti ne budu oslobođeni nasilja, neće doći do napretka u razvoju BiH. Moramo nastaviti bitku za pravednost.

BiH treba generaciju koja će odrastati vjerujući u ravnopravnost spolova, koja će živjeti po načelima ravnopravnosti, dostojanstva i pravednosti te koja će te vrijednosti prenositi i na naredne generacije. Tako ćemo prekinuti postojeći krug nasilja.

Ako žene nisu zdrave i sigurne, neće se moći brinuti ni za sebe, ni za svoju porodicu, a ni zajednicu u kojoj žive. Počev od batina pa do mučenja, od diskriminacije do zastrašivanja, ženama i djevojčicama i dalje prijete, maltretiraju ih, napadaju, pa čak i ubijaju.

To mora prestati, napisala je Eslick.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.