BiH

Tužilaštvo BiH

Nastavljen trend podizanja optužnica protiv već osuđenih za ratne zločine

30/12/2021

Kajganić je u istom razgovoru naveo da javnost više ne može očekivati veliki broj optužnica kao što se to dešavao prije šest ili sedam godina jer je tada bilo dosta predmeta u kojima su postojali dokazi

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od početka 2021. godine podiglo 14 optužnica protiv 37 osoba do trenutka pisanja teksta, što je manje u odnosu na 2020. godinu, a među optuženima su četiri osobe koje su već osuđene u Haškom tribunalu i Državnom sudu, na kome je tokom posljednjih 12 mjeseci pravosnažno osuđeno 18 osoba na ukupno 116 godina zatvora.

U posljednje četiri godine, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je utvrdila trend smanjenja broja podignutih optužnica, kao i broja osoba optuženih za ratne zločine. Tokom 2018. godine optužene su 62 osobe u 27 predmeta, u 2019. su podignute 22 optužnice kojima su optužene 32 osobe, dok je tokom 2020. Tužilaštvo BiH u 16 optužnica optužilo 45 osoba.

Prema Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, Državno tužilaštvo obavezno je raditi na najsloženijim predmetima, dok bi se manje složeni trebali proslijediti entitetskim i Tužilaštvu Brčko distrikta. Međutim, više od godine od kada je usvojena, Vijeće ministara nije imenovalo nadzorno tijelo koje bi, između ostalog, pratilo ove predmete.

Vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je u nedavnom razgovoru za BIRN BiH najavio da će do kraja godine biti podignuto desetak optužnica za ratne zločine te da će rezultati do kraja 2021. vjerovatno biti slični onima iz prethodne godine.

Kajganić je u istom razgovoru naveo da javnost više ne može očekivati veliki broj optužnica kao što se to dešavao prije šest ili sedam godina jer je tada bilo dosta predmeta u kojima su postojali dokazi.

“Sve ono što je postojalo je isprocesuirano, tako da je ostalo ono najteže da bi se dokazalo”, kazao je Kajganić.

Vršilac dužnosti glavnog tužica je naveo da najsloženiji predmeti obuhvataju i komandnu odgovornost i veći broj izvršilaca, što predstavlja okolnosti koje otežavaju istrage.

Sudnica Suda BiH (Foto: BIRN)

Pravni stručnjaci su mišljenja da se sa procesuiranjem najsloženijih predmeta trebalo početi davno, ali da se više optužnica podiže kako odmiče godina, što smatraju indikativnim.

(Propušteno) procesuiranje najsloženijih predmeta

Bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić kaže da je na startu propuštena prilika da se procesuiraju najsloženiji predmeti i osobe koje su počinile najviše zločina, jer je proteklo previše vremena, čemu doprinose i biološke prilike, odnosno smrt optuženih, oštećenih i svjedoka.

“Zbog obima zločina, trebalo se biti svjesno da će ogroman broj ljudi koji su počinili strašne zločine ostati izvan procesuiranja u pravosudnin institucijama. Vrlo mali broj ljudi je odgovarao u odnosu na počinjeni broj zločina. Rješenje je u startu bilo da se ide na najviše pozicionirane funkcionere, odnosno komandante, ali nažalost, to je propušteno”, rekao je Fejzagić.

Sličnog mišljenja je i advokatica Senka Nožica, koja kaže da se na jako puno nezavršenih predmeta jako sporo radi, a objektivno su mogli biti rađeni brže, a Sud i Tužilaštvo BiH su, prema njenim riječima, zbog toga i formirani, ali se po pitanju ratnih zločina najmanje uradilo.

“I kada dođe do optuženja, Tužilaštvo se iscrpljuje na ogromnom broju svjedoka kojim dokazuje jednu činjenicu. Ne moraju se pred sud izvoditi svi svjedoci ako jedan od njih može potvrditi ključne činjenice. Sudska odluka se može donijeti i na bazi mnogo manje saslušanih svjedoka, nego što Tužilaštvo želi da provede”, navela je Nožica.

Prema njenim riječima, ispravan je put da Tužilaštvo proslijeđuje uslovno rečeno “predmete koji su blaži po kvalifikaciji”, jer za ratni zločin, kako je naglasila, niko ne treba biti “amnestiran”.

Britanska sutkinja Joanna Korner je među preporukama koje je dala Tužilaštvu navela da se resursi ne troše na podizanje optužnica protiv nedostupnih ili osoba koje već izdržavaju kaznu za ratne zločine, kako bi se otpužnicama obuhvatili oni počinioci koji nikako nisu procesuirani, dok sa druge strane Kajganić navodi da tužioci donose takve odluke samostalno i da ne mogu iz optužnice isključiti osobu ako su utvrdili odgovornost u predmetima sa većim brojem lica.

Prvu optužnicu za ratne zločine u 2021. Tužilaštvo je podiglo protiv Gorana Viškovića zvanog Vjetar, pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), zbog zločina protiv čovječnosti na području Vlasenice i Milića od aprila 1992. do kraja 1993., kojeg je Sud BiH ranije osudio na 18 godina zatvora zbog počinjenih zločina u Vlasenici.

Goran Češić, koji je pred Haškim tribulanom osuđen na 18 godina zbog zločina u Brčkom, optužen je sa Slobodanom Ljubičićem i Stojanom Petrovićem za ubistva civila bošnjačke nacionalnosti, nezakonito i nasilno zatvaranje civila ženskog spola, silovanje i seksualno zlostavljanje, koje su počinili u svojstvu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Češić i Petrović su državljani Srbije.

Miodrag Nikačević zvani “Zunđa” i “Nikač”, kojeg je Sud BiH ranije osudio na deset godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti na području Foče, nedavno je ponovo optužen za zločine u ovom gradu, dok je Novica Tripković, koji je u dva predmeta osuđen na po osam godina zatvora zbog zločina u Foči i Kalinoviku, ponovo optužen za zločine počinjene na području Foče četiri dana pred kraj godine.

Odbijena optužnica za zločine u Vlasenici

Sad druge strane, Državni sud je odbio potvrditi optužnicu koja je Milenka Stanića, bivšeg predsjednika Kriznog štaba a kasnije Ratnog predsjedništva opštine Vlasenica, teretila da je bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata u periodu od aprila 1992. pa do kraja marta 1993. godine na području ove opštine.

Goran Višković (Foto: Sud BiH)

Tužilaštvo ranije uopšte nije ni saopštilo da je protiv Stanića podiglo optužnicu, dok su iz Suda BiH odgovorili da je rješenje kojim je optužnica odbijena ukinuto, te da postupak još nije okončan. Iz Tužilaštva su potvrdili da je Vanraspravno vijeće Suda uvažilo njihovu žalbu i optužnica je vraćena na ponovni postupak, te su prije nekoliko dana saopštili da je protiv Stanića dostavljena nova optužnica Sudu.

U ovoj godini je Tužilaštvo podiglo optužnice protiv Radeta Macure zbog zločina počinjenih na području Bosanske Gradiške, Radovana Veljovića zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja na području Foče, dok su Milomir Đuričić te Vukadin Spasojević, nekadašnji upravnik i stražar u logoru “Uzamnica”, optuženi za zločine na području Višegrada.

U zadnjih nekoliko dana, osim Nikačevića i Tripkovića, podignuta je optužnica protiv Zdravka Samardžije, bivšeg člana komande Specijalnog odreda milicije Centra službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka, zbog zločina u Kotor-Varoši, potom bivših pripadnika Armije BiH Dževada Avdičevića, Ahmeda Hadžajlića, Muharema Efendića i Izeta Ikanovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika u Teočaku, kao i Živana Miljanovića, Steve Bokarića, Jovice Petrovića, Mirka Simića, Gorana Sarića, Ljube Markovića, Slavenka Kočevića i Zvonke Pržulja, koji se u svojstvu rukovodećih radnika policije i Sektora državne bezbjednosti terete za ubistvo 22 civila iz bijeljinskog naselja Bukreš.

Sarića je Državni sud u dva predmeta oslobodio krivice za zločine počinjene u Sarajevu 1992., za koje se teretio u svojstvu načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Centar, te za genocid u Srebrenici 1995. za šta je bio optužen kao komandant Specijalne brigade policije MUP-a RS.

Osuđujuće i oslobađajuća presuda za Srebrenicu

Državni sud je tokom 2021. izrekao 18 presuda, od kojih je deset pravosnažnih kojima je osuđeno 18 osoba, a tri su oslobođene, dok je nepravosnažnim presudama osuđeno osam, a oslobođeno deset osoba.

Rade Garić (Foto: Sud BiH)

U Misiji OSCE-a, koja radi monitoring predmeta ratnih zločina u Sudu BiH, navode da je od januara do sredine decembra ove godine porasla stopa osuđujućih presuda u odnosu na ukupan broj presuđenih predmeta.

“U informacijama sadržanim u informativnom pregledu procesuiranja predmeta ratnih zločina se navodi da je u 2020. stopa osuđujućih presuda Suda BiH iznosila 43 posto, a 2019. je bila 69 posto”, navode u Misiji OSCE-a i dodaju da stopa osuđujućih presuda u 2021. iznosi 86 posto.

Najveća kazna u prvostepenom postupku je izrečena Radetu Gariću koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina na području Vlasenice 1992. te zločina nad Srebreničanima u julu 1995. godine.

Od pravosnažnih kazni najveća je izrečena Simi Stuparu, bivšem pripadniku SJB Vlasenica, koji je osuđen na 12 godina zatvora zbog učešća u ubistvu, zlostavljanju civila te prisilnim nestancima civilnog stanovništva Vlasenice.

Prije nego je presuda postala pravosnažna, Stupar je postao nedostupan pravosuđu, odnosno prema informacijama Granične policije prešao je u Srbiju, nakon čega je za njim raspisana potjernica.

Pravosnažna presuda za Srebrenicu je izrečena bivšem komandantu 2. bataljona Zvorničke brigade VRS-a Srećku Aćimoviću koji je zbog pomaganja u genocidu osuđen na sedam godina zatvora, nakon što mu je Apelaciono vijeće smanjilo kaznu od devet godina na koju je prvobitno bio osuđen.

Na najniže kazne od po godinu i po zatvora su osuđeni Miodrag Grubačić zbog zločina na nad zatočenicima u kasarni “Moše Pijade” u Bileći 1992., te Mile Pažin zbog zločina protiv civila na području Stoca 1993. godine.

Tokom 2021. je po sporazumu o priznanju krivnje izrečena kazna samo Goranu Viškoviću, koji je zbog zločina na području Vlasenice i Milića osuđen na osam godina.

Državni sud je početkom godine na deset godina zatvora osudio bivšeg komandanta Trećeg korpusa ABiH jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića, ali je Apelaciono vijeće ukinulo ovu presudu i odredilo novo suđenje.

Među oslobođenim osobama su nekadašnji policijski rukovodioci Miodrag Josipović, Branimir Tešić, Dragomir Vasić, Danilo Zoljić i Radomir Pantić, za koje je prvostepenom presudom utvrđeno da nije dokazana optužba da su bili pomagači u genocidu u Srebrenici.

Komentari

Autor: BIRN BiH

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.