Ne piše nam se dobro: Poskupljenja su već uveliko krenula, a čeka nas gladna jesen

BiH

poljoprivreda333
Foto: Ilustracija

Izuzetno kišan kraj proljeća i početak ljeta doveli su u pitanje proizvodnju žitarica, povrća i voća, što će se, kako poručuju poljoprivrednici, odraziti na ponudu ovih proizvoda na tržištu.

To znači da na jesen možemo da očekujemo njihovo poskupljenje, odnosno da nas očekuje gladna jesen. Ratari objašnjavaju da je izuzetno kišno vrijeme zadalo žestok udarac gotovo svim žiraticama, te voću i povrću, piše portal EuroBlic.

Naglašavaju da su posebno razočarani time što je ove godine sve dobro rodilo, ali je pretjerana vlaga već u dobroj mjeri uzela danak prinosima.

Poseban problem je što će, sa sunčanijim i toplijim vremenom, uslijediti najezda štetočina i biljnih bolesti, što bi ovogodišnjim usjevima moglo da zada konačni udarac.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije, kaže da je u pojedinim područjima uništeno i do 50 odsto usjeva pšenice.

– Već je počelo klijanje, što znači da i ono pšenice što opstane neće biti ni za stočnu hranu. Razlog je dug kišni period koji nije svojstven za ovo doba godine. Kukuruz se zasad dobro drži, ali ako bude još padavina, neće moći biti obavljeno oprašivanje, tako da ni od njega nećemo imati ništa. Ostaće samo stabljika. Kukuruzu trenutno treba sunca i temperatura do 30 stepeni Celzijusa – ističe Maletić.

“Građanima se ne piše dobro”

Dodaje da je kiša ugrozila i veliki dio zasada voća i povrća, posebno lubenice, dinje, paprike, paradajza, kuške, jabuke, šljive…

– Ako se vrijeme ne stabilizuje, i krompir će početi da trune. Ove godine je sve dobro rodilo, ali je kiša rekla svoje. Ona, trenutno, jedino pogoduje travi, dok, po svemu sudeći, ove godine neće biti žitarica ni za ljudsku ni za stočnu ishranu. Nije teško zaključiti da će ponuda pomenutih proizvoda na domaćem tržištu biti izuzeno mala, zbog čega treba očekivati rast njihovih cijena. Naravno, uvijek možemo da računamo na uvoz, ali kad skoče cijene domaćih proizvoda očekivati je i poskupljenje roba iz uvoza, kao i njegov rast, što je, međutim, odavno naš veliki problem. Kako god, građanima se ne piše dobro – poručuje Maletić.

Dragica Lukić, penzionerka iz Banjaluke, kaže da je već sad primjetno da cijene na pijacama rastu.

– Nije riječ o nekom značajnijem skoku cijena, ali je očigledno da nas prava poskupljenja očekuju već na jesen. To će teško pasti mnogim građanima, koji ionako jedva preživljavaju od malih plata i penzija – kaže sagovornica EuroBlica.

Kukuruz u dobrom stanju

U Republičkom hidrimeteorološkom zavodu kažu da je žetva strnih žita u toku, ali da u nekim područjima zbog nepovoljnih vremenskih prilika još nije počela.

– Prinos pšenice će biti u granicama prosjeka, ali će kvalitet biti lošiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika u toku vegetacije za ovu ratarsku kulturu, prije svega zbog prekomjerne količine padavina pred neposredan početak žetve. U područjima koja su bila izložena uticaju grada, očekuje se umanjenje prinosa od 20 do 30 odsto – kaže direktor ovog zavoda Tomislav Šajić.

Prema njegovim riječima, kukuruz je trenutno u jako dobrom stanju, pa se očekuju stabilni prinosi, s tim da je naredni period ključan s obzirom na fenološku fazu nalijevanja zrna.

– Trenutni klimatski uslovi ne pogoduju proizvodnji krmnih kultura zbog povećanja padavina i vlažnosti, te se prolongira kosidba. To može ugroziti drugu kosidbu i tako smanjiti obim proizvodnje krmnih kultura, a na kraju imati negativne efekte na stočarsku proizvodnju – ističe Šajić.

Dodaje da se, generalno, stabilizacijom vremenskih prilika očekuje intenzivniji razvoj biljnih bolesti i štetočina, što može dodatno ugroziti stabilnost prinosa poljoprivrednih kultura.

Rastu cijene

Početkom maja u RS je, nakon skoka cijene goriva, poskupila velika većina proizvoda u prodavnicama, marketima i pekarama.

Cijene prehrambenih namirnica i ostalih roba široke potrošnje u marketima u prosjeku su gore otišle za 15 feninga, dok su pojedini pekarski proizvodi poskupili za i do 20 odsto, odnosno i do 30 feninga.

Tako je, naprimjer, cijena domaćeg hljeba sa 1,2 skočila na čak 1,5 KM, sendviča sa dvije na 2,3, pita za 10 feninga.