BiH

udar na džepove

Neće biti novca za one koji urušavaju institucije Bosne i Hercegovine

10/12/2021
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Moguće uvjetovanje financijske podrške i sankcije najavile su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Ujedinjena Kraljevina, članice Evropske unije, te Organizacije islamske konferencije na čelu s Turskom

Oni koji pokušavaju urušiti državne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) ili smanjiti njihovu funkcionalnost mogli bi se naći pod sankcijama ili bez novčane pomoći, upozorili su iz nekoliko međunarodnih organizacija i vodećih država svijeta.

Moguće uvjetovanje financijske podrške i sankcije najavile su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Ujedinjena Kraljevina, članice Evropske unije, te Organizacije islamske konferencije na čelu s Turskom.

Upozorenju se pridružio i Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji predstavnik je naglasio da bi “povlačenje bh. entiteta Republika Srpska iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice”.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je 8. decembra, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, kazao kako su navedene zemlje, članice PIC-a “opredijeljene za sve neophodne mjere”.

Naglasio je kako “posebno dramatično vide ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj”, jednom od dva entiteta u BiH. Govoreći o uvjetovanju financijske podrške, Schmidt je naveo jedan konkretan primjer.

“Međunarodni monetarni fond (MMF) je pripremio prošle godine program u iznosu od nekoliko stotina miliona eura za podršku ekonomiji i općenito financijskoj situaciji u BiH. Nažalost, nije bilo moguće da se ispune uvjeti kad je riječ o zakonu o nabavkama i elektronskom bankarstvu, nečemu što postoji diljem svijeta, osobito u Evropi. I taj novac je ‘otišao'”, kazao je Schmidt.

MMF upozorava

Kreditni aranžmani s MMF-om podrazumijeva i ispunjavanje određenih uvjeta, odnosno provođenje reformi definiranih u tzv. pismu namjere.

U slučaju BiH, krajnji korisnici kredita MMF-a su entiteti i Brčko distrikt BiH. Kredit se formalno doznačava, raspoređuje i vraća preko Centralne banke BiH, te državnog Ministarstva financija i trezora BiH.

Sredstva za otplatu kredita uglavnom dolaze od naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) koju vrši Uprava za neizravno oporezivanje BiH koja je počela s radom 2005. Tad su spojene bivše carinske uprave Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH.

Politički predstavnici vlasti i opozicije RS odlučili su “ne sudjelovati u donošenju odluka na nivou BiH”. Između ostalih u Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu BiH, nakon što je Schmidtov prethodnik Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Izmjenama je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih za te zločine.

Osim što je tako blokirano donošenje državnih zakona, pa i donošenje državnog budžeta, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u entitetu RS, više je puta najavio kako će “vratiti nadležnosti” s nivoa BiH na ovaj entitet koje su, kako tvrdi, “oduzete tom entitetu i dane državi BiH”.

Vlasti RS-a su najavile da će “povući suglasnost”, između ostalog, za osnivanje Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, saopćio je da bi “povlačenje bh. entiteta RS iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice”.

Upravni odbor PIC-a, također, je objavio kako dijeli zabrinutost MMF i Svjetske banke o “ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći”.

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara u Uredu za europska i euroazijska pitanja State Departmenta, te specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Joa Bidena za Zapadni Balkan, krajem septembra je upozorio vlasti u RS-u na čelu s Dodikom da su prijetnje odcjepljenjem RS-a i vraćanjem nadležnosti s državnog na entitetski nivo “antidaytonske te ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

Uvjetovanje novca

MMF je u aprilu 2020. odobrio posljednji kredit BiH u iznosu od oko 330 miliona eura, namijenjen za pomoć u borbi protiv korona virusa.

Ovaj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je dva mjeseca stajao na računu Centralne banke BiH.

Međunarodni monetarni fond doznačio je 23. avgusta 2021., mjesec nakon početka blokade državnih institucija, oko 308 miliona eura na račun Centralne banke BiH. MMF je zamislio da ovaj novac iz paketa od 650 milijardi dolara bude pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19.

Novac je, kako je saopćeno, uplaćen BiH kao i drugim članicama MMF-a bez ikakvih uvjeta. Nisu tražene nikakve reforme, jer nije riječ o kreditu.

Centralna banka BiH je dvije trećine tog iznosa proslijedila entitetu FBiH, koja je dio sredstava dalje prebacila na deset kantona, te jednu trećinu RS-u.

Dosadašnja zaduživanja

BiH se do danas četiri puta kreditno zadužila kod MMF-a na osnovu stand-by aranžmana. Prvi je potpisan 1998., a posljednji 2012. godine i svi su otplaćeni, u ukupnom iznosu većem od 1,3 milijarde eura.

Takozvani prošireni aranžman (EFF) potpisan je 2016. godine, a odobreno je oko 620 miliona eura. BiH je kroz dvije tranše povukla nešto više od 177 miliona eura kredita i proslijedila entitetima, te otplatila oko 7,3 miliona eura. Ostalo je da do 2028. godine otplati još oko 170 miliona eura.

Ostatak novca od oko 450 miliona eura nije doznačen BiH, jer vlasti, uglavnom u FBiH i RS-u, nisu provele dogovorene reforme.

Novac MMF ne daje odjednom unaprijed, već se raspodjeljuje u tranšama koje ovise od ispunjavanja zahtjeva u programu. Vlasti u BiH nisu ispunili zahtjeve i nisu dobile sav novac.

Nakon toga se razgovaralo o aranžmanu između BiH i MMF-a vrijednom oko 750 miliona eura. Razgovori su prekinuti krajem 2020.

Jedan od uvjeta MMF-a je uspostavljanje registra računa fizičkih osoba na državnom nivou koji bi vodila Centralna banka BiH. Dva takva registra postoje zasebno u FBiH i RS-u.

Evropska unija, u borbi protiv pranja novca, zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na nivou svojih zemalja. To su tražile i komercijalne banke koje posluju u BiH, jer bi im olakšalo naplatu dugova i potraživanja. Iz RS-a su ocijenili da je taj zahtjev “prijenos nadležnosti s entiteta na državu” i odbacili su ga.

Tražilo se i da BiH usvoji novi zakon o elektronskom potpisu na državnom nivou. I ovdje su se iz RS-a usprotivili zbog “prijenosa nadležnosti”, iako zakon na nivou već postoji i traženo je da se uskladi sa zakonima u EU.

Treći uvjet je bilo usvajanje državnog zakona o energiji kojim bi se reguliralo tržište energije i prirodnog plina u BiH. Entiteti imaju svoje zakone o plinu.

BiH je potpisnica Sporazuma o Energetskoj zajednici i sve zemlje potpisnice su se složile da svoj energetski sektor usklade s normama EU-a. Predstavnici RS-a također su se “zbog prijenosa nadležnosti” usprotivili i ovom uvjetu MMF-a i EU-a.

BiH nije ispunjavala ni druge svoje obveze prema Evropskoj zajednici zbog čega su joj uvedene i sankcije.

Evropska pomoć

Sporazum BiH i MMF-a o novom kreditnom aranžmanu bio je uvjet Evropske unije da država, odnosno njeni entiteti dobiju sredstva EU-a za makrofinancijsku pomoć od 250 miliona eura.

Pomoć je podijeljena u dvije tranše od kojih svaka iznosi 125 miliona eura. Prva tranša je bezuvjetna, dok se za drugu tranšu traže određene reforme. Dio je to paketa pomoći vrijednog 3,3 milijarde eura koje su osigurale Evropska komisija i Evropska investiciona banka (EIB) za zemlje Zapadnog Balkana.

Međutim, iz Evropske komisije su naglasili da “uz novac ide provedba određenih politika koje se odnose na poštovanje ljudskih prava, demokratskih principa i vladavinu prava”.

Evropska unija je najveći pojedinačni donator sredstava i financijske pomoći BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte.

Samo kroz pretpristupne fondove EU u razdoblju od 2007. do 2020. EU je osigurala za BiH oko 1,19 milijardi eura. Putem Evropske investicijske banke (EIB), EU je osigurala više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita za BiH od 1999. godine.

Budući da parlamentarna skupština BiH mora dati suglasnost i na bespovratna sredstva (grantove) koja doniraju različite države i institucije, na čekanju je, naprimjer, i grant japanske vlade vrijedan blizu četiri miliona eura namijenjenih za opremanje medicinskih ustanova širom BiH u vrijeme pandemije.

Tu je i nekoliko već odobrenih grantova Evropske unije, ukupno vrijednih više od deset miliona eura, namijenjenih popravci i izgradnji vodovodne mreže u nekoliko gradova širom BiH.

Koliko je BiH zadužena?

Vanjska zaduženost BiH, odnosno njenih entiteta kao krajnjih korisnika kreditnih sredstava, iznosila je oko 4,44 milijarde eura na kraju 2020.

Riječ je o zaduženju kod MMF-a, Svjetske banke, Pariškog kluba, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropskoj investicijskoj banci itd.

Samo prošle godine vlasti su se u inozemstvu zadužile za oko 710 miliona eura, prema izvještaju Centralne banke BiH.

Što se tiče otplate vanjskog duga, vlade dva entiteta su tokom 2021. godine planirale za tu svrhu oko 410 miliona eura.

Krediti plasirani entitetima kroz trezorske zapise i obveznice činili su blizu devet posto ukupne aktive komercijalnih banaka u BiH na kraju 2020.

Entitet RS se na tokom 2020. na tržištu vrijednosnih papira u BiH zadužio za blizu 250 miliona eura, a entitet FBiH za oko 153 miliona eura. Federacija BiH je tokom 2020. planirala otplatiti oko 289 miliona eura unutrašnjeg duga, a RS oko 164 miliona eura.

Na kraju trećeg kvartala, 31. septembra 2021. godine ukupan vanjski dug prema stranim kreditorima iznosio je 4,78 milijardi eura ili oko 340 miliona eura više nego 21. decembra 2020. Od toga na RS otpada nešto više od dvije milijarde eura, a na FBiH oko 2,65 milijardi eura, prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH.

Vlada Republike Srpske saopštila je 20. aprila da su prodate obveznice ovog entiteta na Londonskoj burzi u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto.

Unutrašnji dug entiteta, Brčko distrikta BiH, kantona i općina, uglavnom prema komercijalnim bankama po osnovu obveznica i trezorskih zapisa, iznosio je blizu 1,7 milijardi eura na kraju trećeg kvartala 2021.

Ukupni unutrašnji dug dva entiteta i Brčko distrikta BiH iznosio je oko 1,22 milijarde eura. Unutrašnji dug RS-a je 21. septembra bio 780 miliona eura, FBiH je dugovala 441 milion eura, a Brčkog oko 630.000 eura.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.