Nije šala: Trebaju li građani BiH plaćati porez na zrak?

Velika zagađenja zraka u pojedinim dijelovima BiH u proteklim su godinama stvorila brojne probleme građanima, a nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je BiH treća zemlja u svijetu po smrtnosti zbog zagađenja vazduha.

Fabrike u BiH već plaćaju taksu zbog zagađenja zraka, a da li i u kojoj mjeri će to u budućnosti činiti i građani BiH?

Pojedini sagovornici portala Fokus.ba smatraju da građani koji lože u privatnim kućama trebaju novčano snositi dio štete za zagađenje zraka, dok drugi pak smatraju da treba pooštriti mjere prema industrijskim postorjenjima kao najvećim zagađivačima.

Hamdija Mujezin iz ekološkog udruženja Energis naglašava da je potrebno edukovati građane i osvijestiti stanovništvo o potrebi bolje zaštite zraka i smanjenja štetnih emisija.

Istraživanja su pokazala da su i mala kućna ložišta kao i velika ložišta centralnog grijanja na ugalj jedan od glavnih izvora zagađenja zraka u BiH.

“Potrebno je uvesti veće takse za najveće zagađivače okoliša, ali treba uvesti i takse za manje zagađivače, naravno, takse manjeg iznosa, kako bi što brže umanjili negativan uticaj na okoliš. Mi trenutno tražimo donatora za projekat monitoringa kvalitete zraka, tačnije PM čestica koje smo definirali kao kritični problem zraka u BiH“, naveo je Mujezin za Fokus.ba.

Približavanje BiH regulativama EU moglo bi značiti oštrije mjere za sva fizička i pravna lica koja doprinose zagađenju zraka.

Danska je još 1992. godine uvela “porez na zrak”. Vlasnici privatnih kuća koji su ložili u svojim kućama plaćali su državi taksu od sedam dolara (12,50 KM) za svaku tonu štetnih emisija ugljen-dioksida. Na ovaj način Danska je zapravo uspjela promijeniti navike velikog broja svojih građana koji su prešli na druge izvore za zagrijavanje svojih domova.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić ističe da je za BiH od ključne važnosti natjerati industrijska postrojenja da smanje svoje emisije u zrak, jer štete koje nanose na zdravlje ljudi i okoliš je teško procijeniti i finansirati.

“Mi smo radili jedno malo istraživanje o štetnom uticaju termoelektrana na zdravlje građana i pokazalo se kako su te štete velike. Izvršna i zakonodavna vlast treba prepoznati ovaj problem i u saradnji sa inspekcijama i zagađivačima treba iznaći rješenje za smanjenje zagađenja“, rekla je Agić za Fokus.ba.

Istakla je i da je Bosni i Hercegovini potreban plan za smanjenje zagađenja zraka koji će sadržavati mjere za industriju, saobraćaj, indivdualna ložišta i građane uopće.

Dodala je da neke od mjera mogu biti bolja kontrola ilegalne prodaje uglja, ali i potpuna zabrana prodaje i spaljivanja uglja sa preko 0,5 posto sumpora za individualna ložišta i kotlane.

Građani Federacije BiH već sada putem registracije motornog vozila, ali i računa za električnu energiju plaćaju svojevrsni “porez na zrak i zaštitu okoliša“. Riječ je naknadi za obnovljive izvore koja se naplaćuje od svih krajnjih kupaca električne energije u Federaciji BiH i koja je uvedena u skladu sa Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Cilj ove uredbe, kako je navedeno u obrazloženju, jeste dostići 40 posto udjela obnovljive energije u finalnoj potrošnji. Ukoliko bi se to postiglo, značajno bi bilo smanjeno i zagađenje zraka.

Dok pojedini ekolozi smatraju da, kada je riječ o zagađenju, treba oporezovati i građane, u resornom federalnom ministarstvu za Fokus.ba ističu da trenutno nije razmatrana ta mogućnost.

“Fizička lica su obuhvaćena naknadama pri registraciji motornih vozila. Nije razmatrano uvođenje bilo kakvih naknada zbog emisija iz kućnih ložišta, kojima bi bila tretirana fizička lica”, naveli su za Fokus.ba iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Dodaju da je u FBiH potrebna adekvatna kontrola inspekcijskih organa nad okolinskim dozvolama koje posjeduju privredni subjekti, te implementacija mjera i aktivnosti iz dozvola.

“Za očekivati je da će poduzimanje mjera definiranih strateškim dokumentom na nivou Federacije BiH i planova kantona uz adekvatno implementaciju sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH, koji se u iznosu od 70 posto distribuirana prema kantonima, imati za posljedicu unapređenje stanja zraka”, istakli su iz ovog ministarstva.

Sagovornici portala Fokus.ba iz ekoloških udruženja upozoravaju da dosadašnje mjere nadležnih institucija nisu pomogle građanima, niti će im pomoći. Stoga se zalažu za niz oštrijih mjera, jer zdravlje građana već sada je u velikoj mjeri ugroženo.