Nikšić: Moj cilj kao predsjednika SDP-a je društvo socijalne pravde
Jedan od dijelova programa kandidata za predsjednika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermina Nikšića je definiranje zajedničke platforme ujedinjene ljevice u BiH, bazirane na zajednički određenim vrijednostima i principima, izjavio je u intervjuu za Fenu kandidat za predsjednika SDP-a, Nermin Nikšić.
– Takva platforma će privući mnogo novih ljudi, prije svega mladih, ali i onih koji nisu mladi ali se nisu do sada politički aktivirali – izjavio je Nikšić.
Zašto ćete pobijediti na stranačkim izborima i postati predsjednik SDP-a?
– Ja sam dugo u SDP-u, još od ratne 1993. godine. Prošao sam put od predsjednika Općinske, Kantonalne organizacije, preko generalnog sekretara do predsjednika partije. Istovremeno obavljao sam niz odgovornih funkcija u Opštini Konjic, Parlamentu FBiH te na koncu poziciju premijera FBiH. Mene ljudi u SDP-u jako dobro poznaju. SDP je bio i ostao moja porodica. Sve to vrijeme radim najbolje što znam i najviše što mogu da SDP bude što jača i snažnija politička snaga u BiH, a da BiH bude što snažnija i uspješnija država. Duboko vjerujem da je BiH kao jedinstvena i prosperitetna država jedino moguća sa jakim SDP-om i pod liderstvom SDP-a. Vjerujem da sve što sam do sada radio, te program koji nudim članovima SDP na ovim izborima, jesu dovoljne pretpostavke da pobjedim i postanem prvi predsjednik SDP-a izabran direktno od svih njegovih članova.
Koje su greške dovele do drastičnog pada izbornog rezultata SDP-a na izborima 2014. u odnosu na 2010?
– Mislim da je naša ključna greška u proteklom mandatu bila ta što nismo napustili vlast kada je SDA blokirala, potpuno neustavno i nezakonito, rekonstrukciju vlasti. Tada je došlo do potpune blokade u funkcioniranju vlasti, naročito na nivou FBiH, a za to nije bio odgovoran SDP. Međutim, vremenom je sva krivica za takvo stanje pala na nas. Mi smo također jedini u tom periodu preuzeli odgovornost za vođenje države, dok su se svi drugi sakrili i izigravali opoziciju iako su sve vrijeme sjedili u Vladama, a neke su i sami vodili po dvije i više godina. Time su pokazali svoj odnos prema državi i građanima jer šteta koju su napravili je direktno šteta za državu i građane. Sve fakture su na kraju na naplatu došle SDP-u, a evo danas vidimo kako to izgleda kada nema SDP-a u vlasti jer ništa ne funkcionira.
Također u tom periodu mi unutar SDP-a se nismo u dovoljnoj mjeri bavili partijom. Ja tu nikada nisam bježao od svoje odgovornosti. Nisam imao dovoljno vremena, a ni snage, da se pored posla u Vladi FBiH adekvatno posvetim i radu u SDP-u. U takvom ozračju došlo je do narušavanja povjerenja unutar SDP-a i sve to rezultiralo je lošim izbornim rezultatom. Naravno, još je puno razloga za to, ali cijenim, kada me pitate za greške, da su ovo ključne pogreške koje smo mi napravili. Na njima stoga moramo učiti, a kroz izmjene Statuta SDP-a osigurati da se neke takve stvari više jednostavno ne mogu ponoviti.
Ko su ljudi u SDP-u ali i izvan njega koji su Vaši najodaniji suradnici i podržavaju Vašu predsjedničku kampanju?
– Mislim da ne bi bilo korektno prema svim tim ljudima da ističem njihova imena u ovom trenutku. Podršku dobijam od strane velikog broja čelnika općinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija SDP-a i ja im se na tome zahvaljujem. Međutim, ono što je ključno i što mene najviše veseli jeste ogromna podrška članstva koju dobijam sa terena, od članica i članova i to iz svih područja BiH. To se najbolje vidjelo na broju od više od 6.700 potpisa koje sam dobio za svoju kandidaturu kao i na činjenicu da je podrška došla iz svih, ali doslovno svih organizacija. To je moja najveća snaga trenutno u SDP-u i moj glavni adut sa kojim ulazim u izbornu utrku. SDP je partija kojom zaista upravlja članstvo. Zato su meni, ali vjerujem i svim drugim kandidatima, upravo članovi SDP-a ti koji predstavljaju najvažnije saradnike. Svi u SDP-u polako postaju tim koji djeluje zajednički i jedinstveno. To je moj cilj koji želim postići kao predsjednik SDP. Jedinstven i jak SDP, za jedinstvenu i jaku BiH.
Ko su ljudi u SDP-u ali i izvan njega koje bi ste voljeli vidjeti u svome timu predsjednika SDP-a?
– Puno je ljudi sa kojim razgovaram u posljednje vrijeme kako iz partije, tako i van SDP-a, a na temu njihovog većeg uključivanja u rad SDP-a i pomoć SDP-u. Vjerujem da je to jedna velika i jaka baza koja garantira daljnje jačanje partije u vremenu koje je pred nama. Sigurno je da će SDP vrlo brzo dobiti nove organizacije u BiH, gdje ih nikada nije imao, dok će u nekim doći do učlanjivanja novih ljudi ili aktiviranja nekih pojedinaca koji su se zbog raznih razloga pasivizirali u proteklim godinama. Jedan od dijelova mog programa jeste definiranje zajedničke platforme ujedinjene ljevice u BiH, bazirane na zajednički određenim vrijednostima i principima. Takva platforma će privući mnogo novih ljudi, prije svega mladih, ali i onih koji nisu mladi ali se nisu do sada politički aktivirali. To je ključna šansa i potencijal ljevice da u budućnosti konačno postane snaga koja će ujediniti bh. društvo i BiH postaviti na nepovratan put stabilnosti i napretka. To je također moja vizija SDP-a, jer sam siguran da SDP ima snagu i sposbnost biti ključna snaga takvog političkog programa.
U kojem pravcu će te kao predsjednik pozicionirati SDP-a u sferi ekonomskih politika: Kretanje ka krajnjoj ljevici ili pozicioniranje bliže centru?
– Smatram da kao socijaldemokratska partija u pogledu vođenja ekonomskih politika moramo imati upravo takav pravac djelovanja. To je dakle, slobodna ekonomija, poticanje razvoja poduzetništva i privatnog vlasništva, ali uz jednu dominantnu ulogu države kao regulatora. Dakle, moj cilj je stvaranje sistema u kojem će javni sektor u smislu zapošljavanja i kontole nad resursima u što većem obimu preći u ruke privatnog sektora, osim naravno strateških grana poput telekomunikacija ili energetike. Međutim, država mora zadržati regulatorne mehanizme kako bi garantirala pravične odnose u društvu, a ne sve prepustiti samo tržištu, odnosno maloj grupi vlasnika kapitala. Dakle, da to pojednostavim na konkretnom primjeru. Nedavno usvojeni Zakon o radu u FBiH je potpuna suprotnost onome što nama treba i za šta se moramo boriti. Poslodavci trebaju imati što je moguće povoljnije uslove poslovanja, ali ne samo na osnovu toga što će radnici ostati bez bilo kakvih prava, kako bi se vlasnicima kapitala osigurale ogromne uštede odnosno zarada. Upravo suprotno, radnici moraju biti maksimlano zaštičeni i sudjelovati u raspodjeli dobiti, a poslodavci ne mogu biti ti koji će određivati prava radnika. To mora raditi država. To je moja vizija ekonomske politike SDP-a. Krajnji cilj takve politike je stvaranje društva socijalne pravde.
Iako je to pitanje za stranačke organe pojedinih partija, interesuje nas Vaše lično mišljenje: Trebaju li stranke ljevice i lijevog centra izaći sa zajedničkim kandidatima za načelnike i sa zajedničkim listama za općinska vijeća na lokalnim izborima naredne godine?
– Moj cilj kao predsjednika SDP-a je da lijevi politički blok više ni na jedne izbore u BiH ne izađe razjedinjen, a pogotovo suprotstavljen. Za to se već sada zalažem i to ću raditi i u budućnosti. Zajednička platforma ljevice, koju sam spomenuo, svoj prvi test upravo će imati na predstojećim lokalnim izborima, na kojima moramo naći način zajedničkog nastupa. Taj nastup se mora bazirati na jasno definiranim principima, i to na zajednički dogovorenim i usaglašenim principima. Kada to postignemo onda je formalna stvar kako će to izgledati u praksi. Nikada više ne smijemo dozvoliti da sujete, lični interesi ili odnosi nekoliko pojedinaca stanu na put zajedničkom djelovanju ljevice. Svi ćemo u tom procesu morati progutati neke gorke pilule, ali će rezultat toga daleko nadmašiti sve neke cijene koje ćemo morati platiti na tom putu.
Da li SDP treba koalirati sa strankama sa nacionalnim predznakom i zašto?
– Na ovo pitanje je teško odgovoriti samo sa da ili ne. Mi smo državotvorna partija i borimo se za naklonost birača na izborima kako bi mijenjali koncept države koju su stvorile i održavaju nacionalne stranke. Tako da smo u jednoj prilično paradoksalnoj situaciji kada je u pitanju saradnja sa takvim strankama. Mi smo 2010. godine dobili veliku podršku građana, ali ne dovoljnu da vlast pravimo sami. U takvoj poziciji mogli smo reči da ćemo biti opozicija, ali bi to bila izdaja ljudi koji su nam dali povjerenje da uđemo u vlast i pokušamo promijeniti stanje, a ne da se sakrijemo u hlad opozicije i pustimo nacionalne stranke da rade, evo ovo što rade danas. Ulazak u vlast tada nije bio moguć bez neke od nacionalnih stranaka i mi smo ušli u to sa najboljom namjerom, ali smo se susreli sa blokadama SDA koje su proizvele ogromnu krizu. Već sam rekao da smo pogriješili što tada nismo napustili vlast. Ja čvrsto vjerujem da ujedinjeni lijevi blok ima potencijal da po prvi put nakon rata napravi vlast bez nacionalnih stranaka čak i sa ovakvim Izbornim zakonom. Na tome treba raditi. Međutim, ono što je sa aspekta SDP-a jako bitno jeste da smo mi stvorili uslove da vrlo brzo i pouzdano možemo održati stranački referendum o ovakvim odlukama uvažavajući pri tome sve razloge za i protiv jedne takve koalicije.
Kako mislite ojačati poziciju SDP-a i omasoviti članstvo na prostoru Zapadne Hercegovine i Republike Srpske, ali i u onim sredinama gdje je SDP 2014. osvojio osjetno manje glasova nego 2010?
– Imam namjeru politiku SDP-a usmjeriti ka dva politička cilja kojim se ovo može postići. Jedan je već pomenuta jedinstvena politička platforma ljevice. Nju moramo i jedino možemo definirati na jasno postavljenim principima. Evo, recimo, u sklopu te platforme jedan od principa mora biti zaštita i poboljšanje materijalnog položaja penzionera. Svi penzioneri u BiH, gdje god živjeli i kako god se zvali imaju jednake probleme, a to su niske i neredovne penzije. Kroz ovu platformu možemo ponuditi jedinstvene odgovore za njihove probleme.
Drugi pravac je privlačenje mladih ljudi, te onih koji imaju više iskustva ali se nisu do sada angažirali u politici. Takvih je jako puno, a oni mogu dati tu dodatnu snagu i svježinu SDP-u da se pozicionira na područjima gdje do sada nije uspijevao, te da poveća podršku u onim gradovima i regijama gdje je ona manja sada nego je bila u prošlosti. Sve ovo jak, jedinstven SDP može učiniti i to je, pored ostalog, moj plan rada kao predsjednika SDP-a.
