BiH

odobreno 300 zahtjeva

Nizozemska potrošila 2,6 miliona eura na sudske sporove za Srebrenicu

22/01/2022
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Već je 300 zahtjeva odobreno a u 200 slučajeva isplaćena je odšteta porodicama ubijenih

Državnom odvjetništvu Nizozemske odobreno je 2,6 miliona eura za sudske sporove u kojima je ova zemlja bila optužena da je odgovorna za smrt Bošnjaka u srebreničkom genocidu, ali ukupni trošak nastojanja da se ne plati odšteta mogao bi biti puno veći. Već je 300 zahtjeva odobreno a u 200 slučajeva isplaćena je odšteta porodicama ubijenih.

Nizozemska navodi da je platila 2,6 miliona eura odvjetničkoj firmi Pels Rijcken, koja djeluje kao Državno odvjetništvo Nizozemske, da je u periodu od 2002. do 2021. zastupa u sudskim predmetima u vezi sa djelimičnom odgovornošću Nizozemske za smrt više od 8.000 muškaraca i dječaka tokom genocida u Srebrenici 1995. godine, piše BIRN.

“U stvarnosti su troškovi mnogo veći od toga”, tvrdi Simon van der Sluijs, nizozemski advokat Udruženja Majke Srebrenice, koje je pokrenulo postupak za naknadu štete pred nizozemskim sudovima u ime srodnika 350 Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine, nakon što su odvedeni iz baze Holandskog mirovnog bataljona UN-a u Potočarima u blizini Srebrenice, gdje su ranije izbjegli pred srpskim snagama.

“Mnogo ljudi u Ministarstvu [odbrane] radilo je na tim slučajevima, od pravnika do administrativnog osoblja. Ukupno je sačinjeno sedam ili osam izvještaja, svaki na preko 100 stranica. Njihovu ocjenu vršili su uposlenici Ministarstva, ali to se plaća iz opšteg budžeta, te prema tome ne znamo tačno koliko je potrošeno na predmete za Srebrenicu”, kaže van der Sluijs.

On navodi da je Ministarstvo odbrane također angažiralo vanjske konsultante i uspostavilo specijalizirane odbore koji su koštali još više, tako bi ukupna suma mogla biti i dvostruko veća od 2,6 miliona eura.

Osim odštetnih zahtjeva Majki Srebrenice, pravni troškovi takođe uključuju i isplate Državnom odvjetništvu za postupanje u sporovima koje su pokrenuli Hasan Nuhanović, preživjeli iz Srebrenice i bivši prevoditelj za holandske mirovne snage UN-a, i porodica Rize Mustafića, kojeg su ubile srpske snage. U tim predmetima holandski sudovi su presudili da je Nizozemska odgovorna za smrt tri Bošnjaka. Nuhanović kao i porodica Mustafić dobili su odštetu.

Alma Mustafić, kćerka Rize Mustafića koji je radio za Holandski mirovni bataljon UN-a kao električar te je time imao pravo ostati u UN-ovoj bazi, ali je iz nje istjeran i potom ubijen, govori da je nije iznenadilo otkrivanje ogromnih pravnih troškova države Nizozemske.

“Svaki put kad smo bili na sudu bilo je tako mnogo advokata. [Holandski] advokati su znali od početka da je to za njih bio izgubljen slučaj. Sjećam se da im je sudija rekao: ‘Porodica Mustafić bi mogla dobiti ovaj slučaj, a tada će posljedice biti čak i veće. Jeste li sigurni da želite nastaviti ovako?’”, prisjeća se Alma Mustafić.

“Bilo je tako jasno da je država bila kriva i sudija je dao [njenim advokatima] šansu za nagodbu. Ali bez konsultacija sa Ministarstvom [odbrane], oni su rekli ne i nastavili da se bore protiv nas”, dodaje ona.

“Holandska država toliko se bojala da nam isplati bilo kakvu odštetu, ali nisu oklijevali uopšte da isprazne džepove i plate milione da bi se borili protiv nas na sudu”, navodi ona.

Dokumenti kojima se otkrivaju pravni troškovi objavljeni su nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama novinara Edwina Giltaya, koji je napisao knjigu o tome kako je država Holandija pokušala prikriti informacije o svojoj ulozi u Srebrenici.

“Država nije nikad bila voljna za nagodbu”

Advokat van der Sluijs kaže da je Nizozemska takođe odbila nagodbu sa tužiteljima u predmetu Majke Srebrenice.

“Država nikad nije bila voljna da razgovara sa nama o nagodbi. Tek nakon što je sudija presudio da Holandija mora platiti naknadu štete, sjeli su da razgovaraju s nama o tome”, navodi van der Sluijs.

“Više bih volio da je novac koji je potrošen na advokate iskorišten za naknadu štete žrtvama i njihovim srodnicima”, dodaje on.

U predmetu Majke Srebrenice, trupe Holandskog bataljona optužene su da su predale više od 350 Bošnjaka, koji su prethodno potražili utočište u bazi UN-a, srpskim snagama i policiji 13. jula 1995. godine, nakon čega su oni ubijeni.

Holandski vrhovni sud presudio je u julu 2019. godine da je Holandija bila djelimično odgovorna za smrt tih 350 muškaraca. Naveli su da je Holandski bataljon djelovao nezakonito, jer su znali da su muškarci u ozbiljnoj opasnosti da budu napadnuti ili ubijeni. Presudom je procijenjeno da bi, u slučaju da im je dozvoljen ostanak u bazi, imali deset posto šansi da prežive.

To znači da bliski srodnici tih 350 ubijenih Bošnjaka mogu potraživati naknadu za deset posto štete koja im je nanesena. Udovicama će biti isplaćeno 15.000 eura na ime odštete, dok će drugi preživjeli srodnici dobiti 10.000 eura.

Van der Sluijs međutim navodi da “postoji veliki disparitet između onog što žrtve dobijaju i iznosa navedenih na računima tih advokata i drugih eksperata”.

Množe se odštetni zahtjevi

U junu prošle godine Holandska komisija za naknadu štete Potočari otvorila je ured u Sarajevu, te je napravila internetsku stranicu kako bi podnositelji mogli slati odštetne zahtjeve.

Prema Franku Neervoortu, glasnogovorniku Holandske komisije za naknadu štete Potočari, dosad je zaprimljeno 1.500 zahtjeva. Više od 300 njih je prihvaćeno, te je u 200 predmeta već izvršena isplata.

“Veoma smo zadovoljni dosadašnjim procesom, a zahtjeve dobijamo iz Bosne, ali i iz dijaspore u drugim zemljama”, kazao je Neervoort.

“Nakon što ljudi podnesu zahtjev skupa sa svom potrebnom dokumentacijom, mi možemo zaokružiti proces unutar tri mjeseca”, dodaje on.

Većina zahtjeva je još uvijek u razmatranju, ali u 30 slučajeva zahtjevi su odbijeni.

“Najčešći razlog za to bilo je to što srodnici ne mogu uvjerljivo pokazati da je ta osoba bila u bazi UN-ovog holandskog bataljona u Potočarima poslije podne 13. jula [kada su Bošnjaci predati Srbima]”, navodi Neervoort.

Tog poslijepodneva spisak imena Bošnjaka koji su potražili utočište u bazi sastavio je major Rob Franken, zamjenik komandanta Holandskog bataljona. Za srodnike osoba koje su bile na tom spisku procedura je prilično jednostavna. Međutim, na spisku se nalazi samo 251 ime, s obzirom da su neki Bošnjaci odbili da daju svoja imena Holandskom bataljonu.

“Kada se podnese zahtjev za osobu koja nije na tom spisku, tada se od srodnika traže dodatne informacije. Na primjer, detaljno svjedočanstvo jednog ili više očevidaca”, navodi Neervoort. To se desilo u otprilike 150 zahtjeva, dodaje on.

Neervoort tvrdi da ne posjeduje tačnu informaciju o tome koliki je iznos odštete do sada isplaćen srodnicima.

Zahtjevi se mogu podnositi do juna 2023. godine.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.