Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Jonathan Moore

Novi krug američkih sankcija za srpske, bošnjačke i hrvatske političare

Jonathan Moore
FOTO: Al Jazeera
Jonathan Moore

Američki diplomata kaže da će na spisku sankcinisanih uz političare iz Bosne i Hercegovine biti i neki iz regije

Komentirajući najave o novom krugu sankcija ministarstva finansija SAD-a, američki diplomata u penziji i bivši ambasador Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini, Jonathan Moore, rekao je Al Jazeeri da će se na spisku sankcionisanih naći i osobe koje nisu samo iz BiH, već i iz regije.

Moore je rekao da su sankcije alat kojim se neodgovorni političari nastoje prisiliti da promijene svoje stavove i retoriku, te da će novim ciklusom sankcija, osim srpskih, biti obuhvaćeni i neki bošnjački i hrvatski političari, koji prema ocjeni SAD-a sprečavaju napredak BiH.

Povećan rizik lokalizovanog međuetničkog nasilja

U godišnjoj procjeni Obavještajne zajednice SAD-a o prijetnjama u svijetu, koju je prošle sedmice objavila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI), piše da će se “Zapadni Balkan vjerovatno suočiti sa povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine”.

U američkom izvještaju stoji da će “nacionalistički čelnici vjerovatno pogoršati napetost zbog svoje političke prednosti i vanjskih aktera”, koji bi, kako se navodi, mogli pokušali iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj i spriječe sve veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”.

“Provokacije Milorada Dodika”

U kratkom osvrtu na Zapadni Balkan se još podsjeća da su “sukobi srpskih nacionalista i kosovskih vlasti 2023. godine doveli do smrti i povreda, uključujući povređivanje pripadnika mirovnih snaga NATO-a”.

Osim toga, kaže se da lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodnu zajednicu u Bosni u Hercegovini i osigurao de facto otcjepljenje entiteta Republika Srpska.

“Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete kako bi zaštitili svoje interese što bi eventualno moglo dovesti do nasilnih sukoba u kojima bi mogle biti nadvladane mirovne misije.”