BiH

Mediacentar

Novinarski sadržaji kao značajan dokazni materijal na Haškom tribunalu

07/03/2022

Intervjui snimljeni kroz projekt „Novinarstvo kao prvi nacrt histrorije“ su pokazali koliko su različite priče novinara tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji ali su dali i njihove percepcije o tome šta je to kvalitetno novinarstvo, pojasnio je panelist Zlatko Dizdarević, novinar, pisac i diplomata, koji na osnovu 14 snimljenih intervjua priprema knjigu

Više od 2500 novinarskih tekstova, snimaka i fotografija nastalih tokom sukoba na području bivše Jugoslavije nalazi se u arhivi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a 31 novinar i novinarka su dali svoje iskaze pred tim sudom. Mediji su dali značajan doprinos dokaznom materijalu u suđenjima za ratne zločine u vezi sa ratovima devedesetih. Podaci su to izneseni na prvom u nizu događaja “Mediji kao dokazi i novinari kao svjedoci pred Haškim tribunalom” održanom 3. marta online u organizaciji Mediacentra Sarajevo u saradnji sa Centrom za humanitarno pravo Kosovo i REKOM mrežom pomirenja.

Kroz projekt „Novinarstvo kao prvi nacrt historije“, Mediacentar Sarajevo je preuzeo 130 sati materijala sa 22 svjedočenja novinara i novinarki iz arhive MKSJ, a snimljeno je i 14 video intervjua sa novinarima i novinarkama koji su svjedočili na suđenjima za ratne zločine među kojima su Martin Bell, Jacky Rowland, Ed Vulliamy, Florence Hartmann, Veton Surroi, Sejo Omeragić, John Sweeney, Slavoljub Kačarević, i drugi. Cilj projekta je bio da propita ulogu novinarstva i upotrebu novinskog materijala u suđenjima za ratne zločine s obzirom na to da su svjedočili u tim procesima, pojasnio je Dragan Golubović, koordinator projekta i voditelj Infobiroa – digitalnog arhiva Mediacentra Sarajevo.

“Mislili smo da bi bilo ispravno da napravimo razgovore sa dostupnim novinarima koji su svjedočili pred sudom i da kroz pretraživanje tog arhiva MKSJ sačuvamo na neki način i pokažemo kako su se koristili ti materijali u svrhu arhivskog naslijeđa i radi boljeg razumijevanja medija u ulozi procesuiranja ratnih zločina za neke buduće generacije”, rekao je Golubović, te predstavio i novu platformu Medijikaodokaz.ba na kojoj će biti dostupni prikupljeni novinski izvještaji, snimljeni intervjui, kao i pogledi intervjuisanih novinara i novinarki na rad MKSJ.

Intervjui snimljeni kroz projekt „Novinarstvo kao prvi nacrt histrorije“ su pokazali koliko su različite priče novinara tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji ali su dali i njihove percepcije o tome šta je to kvalitetno novinarstvo, pojasnio je panelist Zlatko Dizdarević, novinar, pisac i diplomata, koji na osnovu 14 snimljenih intervjua priprema knjigu.

Nemanja Stjepanović, istraživač pri Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu, naveo je da je doprinos novinara suđenjima bio višestruk.

“Da podsetimo da u to vreme nije bilo telefona… Osamdeset posto video materijala koje smo ovde pred sudom imali i jedan dobar procent foto materijala stiže iz novinarskih izveštaja i novinarskih reporterskih poduhvata. I to je nešto što čini veliki doprinos radu suda”, kaže Stjepanović.

U predmetima iz rata na Kosovu bilo je manje medijskih dokaza jer je, kako kaže Stjepanović, rat trajao kraće, a većina novinara je izvještavala iz izbjegličkih centara iz Albanije i Makedonije. Značajnu ulogu su imali snimci Johna Swinneya, reportera Observera i freelance video novinara, koji je napravio video zapis zločina u Maloj Kruši nakon rata, te svjedočenje kosovskog novinara Vetona Surroija u predmetu Milutinović i drugi.

“Tu vidimo koliko je važno novinarsko svjedočenje za sud jer novinarima je posao da znaju zašto se nešto dogodilo, ne samo šta, gde, kako i kada … Dakle, novinska analitičnost vrlo je bitna za rad suda i sud je veliku pažnju upravo zbog toga poklanjao novinarskim svedočenjima, zbog toga što se zna kakav je njihov novinarski pristup u poslu”, rekao je Stjepanović.

Upravo je Veton Surroi bio i jedan od panelista koji je govorio o novinarstvu tokom rata na Kosovu, osnivanju dnevne novine Koha Ditore ali i o medijskom sektoru danas u kojem, kaže, nikad nije bilo više pluralizma i slobode govora ali i dezinformacija i lošeg novinarstva.

“Ono što vidimo je dramatičan pad u kvaliteti profesionalnog i jezičkog izražavanja, kroz objavljivanje informacije koje nisu pregledane od urednika sa brojnih portala. Profesionalnom novinarstvu prijeti alternativno medijsko okruženje”, rekao je Surroi.

Materijali prikupljeni kroz projekt „Novinarstvo kao prvi nacrt historije“ mogu poslužiti da pokažu koliko je važno da novinarski rad bude tačan jer može biti korišten kao dokaz na sudu. Bekim Blakaj iz Centra za humanitarno pravo Kosova je rekao da na Kosovu postoji interes za dokumente MKSJ ali da javnost i novinari nisu dovoljno upoznati sa njima.

“Mislim da bi se kosovske institucije trebale prvenstveno proaktivnije angažirati kako bi osigurale da se materijali koji se odnose na događaje koji su se dogodili prije, za vrijeme i nakon rata na Kosovu budu prikupljeni, obrađeni, koji bi mogli poslužiti pred sudovima na Kosovu ali i za izgradnju narativa. Zato što bi taj narativ bio tačniji od bilo kojeg drugog narativa koji bi pomogao da se mladi edukuju o prošlosti na Kosovu.”

Razgovori o ulozi novinara u suđenjima za ratne zločine će se nastaviti na događajima u Podgorici 7. marta, Beogradu 9. marta i na završnoj konferenciji u Sarajevu planiranoj za 4. april 2022. Događaji su dio projekta „Novinarstvo kao prvi nacrt historije“ koji provodi Mediacentar Sarajevo a finansira vlada Kraljevine Nizozemske kroz MATRA program.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.