Italijanska La Repubblica objavila je detalje istrage o takozvanim “vikend snajperistima” koji su iz te zemlje dolazili tokom rata u opkoljeno Sarajevo, i plaćali da pucaju na civile.
Italijanske tajne službe znale su za snajperiste, svoje sunarodnjake, koji su plaćali da bi mogli pucati na civile u Sarajevu. To tvrdi jedan svjedok:
“Bosanske službe su saznale za Safari krajem 1993. Sve se to dogodilo tokom zime između ’93. i ’94. godine. Obavijestili smo SISMI početkom 1994.“
Odgovor SISMI-ja (italijanske obavještajne službe) stigao je nakon dva mjeseca i bio je značajan:
“Otkili smo da Safari polazi iz Trsta. Prekinuli smo ga i Safari se više neće održavati.”
Kazao je to bivši agent bosanske obavještajne službe, E. S., koji se nalazi na vrhu liste svjedoka koje milansko tužilaštvo namjerava pozvati kako bi se utvrdilo šta se dešavalo tokom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine između 1992. i 1996. godine.
Prepiska okončala priču o “safariju”
Nakon te prepiske, prema izvoru, o tome se više nije govorilo, barem ne između dvije obavještajne službe koje su i dalje imale “česte kontakte“. Od tada, dodaje bivši špijun, „bosanska služba više nije imala informacija o tome da se Safari ponovo dešavao u Sarajevu.
“Nismo dobili imena lovaca ili organizatora od SISMI-ja“, dodao je, “ali bi trebao postojati dokument SISMI-ja koji potvrđuje da su početkom 1994. u Trstu otkrili bazu polaska i prekinuli operaciju.”
U milanskoj istrazi, koju vodi tužilac Alessandro Gobbis, trenutno se istražuje ubistvo s posebnim elementima svireposti. Cilj istrage je pronaći one koji su, najmanje pet njih (ali se pretpostavlja da ih je bilo više), petkom polazili iz Milana, Torina, Veneta ili Friulija ka Trstu, zatim letom za Beograd, a potom helikopterom ili kopnom do ratnih položaja na brdima, koje je držala srpska vojska.
Radi se o bivšim preduzetnicima, ljekarima, plaćenicima, tada starim između 40 i 50 godina, strastvenim ljubiteljima oružja, lova i streljane. O tome je detaljno govorio slovenački dokumentarac Sarajevo Safari autora Mirana Zupaniča.
Dolazili pod krinkom humanitarne pomoći
U pojedinim slučajevima, prema istrazi pokrenutoj na osnovu prijave pisca Ezija Gavazzenija, koju su podržali advokati Nicola Brigida i Guido Salvini, italijanski snajperisti su imali i humanitarno “pokriće”, navodne humanitarne konvoje, često iz Lombardije, koji su navodno donosili pomoć i utjehu stanovništvu u ratu.
“Još i danas svjedoci su pod pritiscima srpskih službi da održe tajnost cijele operacije“, kaže bivši bosanski agent i dodaje:
“U filmu je bila planirana i izjava pilota koji je prevozio ‘lovce’ iz Beograda u BiH, ali je odustao neposredno prije snimanja jer su mu agenti BIA-e (srpske obavještajne službe, op. aut.) zaprijetili da će mu ubiti cijelu porodicu.”
Bivša gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, izjavila je da je spremna svjedočiti:
“U augustu prošle godine podnijela sam krivičnu prijavu tužilaštvu u Milanu, putem Ambasade Italije u Sarajevu, koja je pokrenula istragu, i stavila sam se na raspolaganje kao svjedok”, izjavila je Karić.
Ona traži da se odgovorni privedu pravdi.
“Oni koji su, prema riječima jednog oficira slovenačke obavještajne službe, više plaćali da pucaju na dijete”, navodi.
Bivša gradonačelnica ističe da “čitav tim neumornih ljudi i dalje vodi borbu da prijava ne ostane mrtvo slovo na papiru.”
“Nećemo odustati“, zaključila je.
Vijest odjeknula širom svijeta
Brojni međunarodni mediji prenose detalje iz istrage koju je objavio italijanski list La Repubblica, te izjave istraživačkog novinara Ezija Gavazzenija, koji je prikupljao dokaze, kao i navode italijanskog tužilaštva i bivšeg bh. obavještajca Edina Subašića, prenosi N1.
Jedan od detalja koji se najčešće citira u izvještajima jeste da je Tužilaštvo BiH navodno obustavilo istragu, a španski El Pais prenosi Gavazzenijevu izjavu da je to učinjeno “zbog poteškoća u vođenju takvog slučaja u zemlji koja je i dalje duboko podijeljena i ranjena ratom”.
Vijest je posebno odjeknula u britanskim medijima, uključujući The Times, Daily Mail, The Telegraph, The Independent i druge.
U tekstu Guardiana se podsjeća da se ovo dešavalo tokom najduže opsade u modernoj historiji, te da su snajperisti vjerovatno bili najstrašniji dio života pod opsadom Sarajeva, jer su nasumično pucali na ljude na ulicama – uključujući i djecu – kao da je riječ o video-igri ili safariju.
The Telegraph podsjeća da već postoji jedan poznat i dokumentovan slučaj stranca koji je pucao na civile s brda oko Sarajeva, ruski nacionalista Eduard Limonov snimljen je 1992. godine kako iz mitraljeza puca prema opkoljenom gradu, u društvu ratnog zločinca Radovana Karadžića.
Na ovu temu su se posebno osvrnuli i mediji njemačkog govornog područja. Deutschlandfunk i njemačko izdanje Euronewsa podsjećaju da su ovi navodi već bili tema filma “Sarajevo Safari” slovenskog reditelja Mirana Zupaniča.
Austrijski Kronen Zeitung prenosi izjavu bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, koja je navela da je još 2022. godine podnijela krivičnu prijavu protiv neidentifikovanih osoba koje su tokom opsade Sarajeva pucale na civile, među njima žene i djecu.
Čak su i mediji koji rijetko izvještavaju o događajima u Bosni i Hercegovini – poput indijskog Times of India i južnokorejskog The Chosun – prenijeli detalje o istrazi, što dodatno potvrđuje globalni odjek ovog slučaja.
