Obnova nakon poplava u Bosni i Hercegovini još nije završena

poplave BiH

Zastupnički dom Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine usvojio je rebalans budžeta za 2016. godinu zbog manjka sredstava, nastalog usljed nerealizirane tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Ipak, tim rebalansom osigurano je blizu dva miliona eura za sanaciju štete uzrokovane poplavama i klizištima 2014. godine. Zahvaljujući tome, 40 porodica iz Srebrenika i Maglaja dobit će krov nad glavom, javlja Al Jazeera.

Međutim, novca nije dovoljno za izgradnju još 197 uništenih kuća u Federaciji, pa taj dio obnove ostaje upitan.

Suma od blizu dva miliona eura pokrit će i preuzete obaveze Federalnog fonda za pomoć poplavljenima, izgradnju kuća u Maglaju, 13 pregradnih brana u Topčić Polju, sanaciju tri klizišta, popravku mostova i vodovoda. Te je obaveze Fond preuzeo iako za njih nije imao novca, kritika je federalne ministarke finansija Jelke Miličević.

“Fond je potpisao obveze i donio odluke o pomoći općinama za saniranje stambenih jedinica iz poplava za 2014. godinu koje nisu mogli realizirati. Pošto su te obveze stvorene, pošto općine od nas taj novac potražuju, morao je neko preuzeti obaveze”, kazala je ona.

Još 197 porodica bez kuće

Rezultate Fonda ministarka i njegov direktor Jasmin Jaganjac različito vide. Osnovan je kao odgovor na poplave iz 2014. s namjerom da sredstvima donatora sanira posljedice. Od obećane sume na račun Fonda slilo se tek oko 20 posto, kaže Jaganjac, ali su i s tim uspjeli uraditi mnogo.

Sami su izgradili više od 700 objekata, a udruživanjem sredstava s UNDP-om i drugim organizacijama i više od toga. Nakon godinu dana prestao je važiti zakon o finansiranju Fonda iako posao nije završen i to je otvorilo pitanje njegovog funkcioniranja u budućnosti.

“Mi danas imamo još 197 familija koje nemaju svoju kuću kao posljedicu klizišta i poplava. Vlada Federacije to zna, kantonalne vlade to znaju i načelnici, odnosno gradonačelnici općina”, rekao je Jaganjac.

“Mi, recimo, imamo Federalnu upravu Civilne zaštite, imamo namjenska sredstva koja se prikupljaju za saniranje šteta od elementarnih nepogoda. Pomalo mi je uvijek ostalo zagonetno, meni osobno, ne mogu sad preispitivati, zašto se uopće osnovao taj fond”, kazala je Jelka Miličević.

Namjenska sredstva za sanaciju

Poplave i klizišta doveli su do raseljavanja blizu 90.000 ljudi u Bosni i Hercegovini 2014. godine. Srušeno je blizu 2.000 kuća, a oštećeno više od 41.000.

Šteta je procijenjena na dvije milijarde eura, odnosno na gotovo 15 posto BDP-a zemlje. Sanirana je tek jednim dijelom, a novca više nema.

“Imamo obećanje od Evropske unije da će odvojiti jedan lot od 5,7 miliona za Federaciju, ali je to planirano kroz dvije godine, za 2017. i 2018. Meni se čini da je to prilično sporo u odnosu na ono što se dešava ovdje”, kaže Jaganjac.

Zbog toga je nastavio obilaziti ambasade i traži nove donatore. Nada se da će sljedeće godine moći računati i na novac iz federalnog budžeta, ali ministarka odgovara: “Teško.” Vlada Federacije može biti tek učesnik u projektima koje će, nadaju se, finansirati donatori.