Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Odgovorni za genocid osuđeni na preko 600 godina zatvora (FOTO)

BiH

Yugoslav war crimes tribunal – Zdravko Tolimir appeal

Za genocid i zločine počinjene 1995. godine u Srebrenici, pred Haškim tribunalom i Sudom BiH osuđeno je 37 osoba na oko 630 godina zatvora uz tri doživotne robije, piše BIRN.

U 20 godina od najvećeg zločina počinjenog na području Evrope nakon Drugog svjetskog rata, Haški tribunal je osudio 14 osoba za zločine u Srebrenici.

Tri osobe su osuđene na doživotne kazne zatvora – bivši pripadnici Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostali osuđenici dobili su ukupno 189 godina zatvora.

[quote_box_right]Prva ubistva Bošnjaka počinjena su na području Bratunca, a Sud BiH je na sedam godina zatvora osudio Mladena Blagojevića za otvaranje vatre iz mitraljeza u pravcu Osnovne škole “Vuk Karadžić” u trenutku kada se jedan od zatočenih Bošnjaka pojavio na prozoru te škole u kojoj je bilo zatvoreno više stotina civila[/quote_box_right]

Ubistva preko 7.000 muškaraca i dječaka počinjena u julu 1995. godine nakon pada Srebrenice, tada zaštićene zone Ujedinjenih nacija (UN), kao i progon oko 25.000 žena, djece i starijih, prvi put su okarakterisani kao genocid presudom Radislavu Krstiću, bivšem načelniku štaba Drinskog korpusa VRS-a.

Haški tribunal je utvrdio da je rezultat operacije ubistava muškaraca bilo uništenje bošnjačkog stanovništva u Srebrenici.

“Žalbeno vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit će žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da počine jedan tako jeziv čin u budućnosti”, kazao je sudija Theodor Meron na izricanju presude Krstiću.

Presudom kojom je Krstić 2004. osuđen na 35 godina zatvora utvrđeno je da je zločin u Srebrenici planiran s najvišeg vrha komande VRS-a, a najodgovorniji su članovi Glavnog štaba i komande Drinskog korpusa.

“Za čuvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana, angažovane su jedinice VRS-a, uključujući pripadnike Drinskog korpusa, odnosno Bratunačke i Zvorničke brigade te Desetog diverzantskog odreda. Učešće tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a učešće Diverzantskog odreda konkretno pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umiješan Glavni štab VRS-a”, navedeno je u presudi Krstiću.

Haški tribunal je pravosnažno oslobodio samo jednu osobu optuženu za zločine u Srebrenici, i to nekadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (GŠ VJ) Momčila Perišića, a bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević je umro prije kraja suđenja.

Trenutno su u Haagu u toku postupci protiv bivših pripadnika srbijanske Državne bezbjednosti (DB) Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kao i protiv političkog te vojnog vođe Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

U deset godina rada, Sud BiH je za genocid i zločine počinjene u Srebrenici osudio ukupno 23 osobe, na 440 godina zatvora.

srebrenica-infografik-BHS-2

Jedina osoba koja je na ovom sudu osuđena za krivično djelo genocid jeste bivši pripadnik Zvorničke brigade VRS-a Milorad Trbić, kojem je za to djelo izrečena maksimalna kazna po krivičnom zakonu bivše Jugoslavije – 20 godina zatvora.

Presudom je Trbić proglašen krivim da je, kao načelnik za bezbjednost Zvorničke brigade VRS-a, učestvovao ili pomagao ubistva muškaraca iz Srebrenice na različitim lokacijama na području općine Zvornik – na Vojnoj ekonomiji Branjevo, Domu kulture u Pilici, školama u Orahovcu, Ročeviću i Petkovcima, te da je nadgledao ubistva preko 100 osoba.
“Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike”, stoji u presudi, te se dalje navodi: “Vijeće je svjesno da će rijetko jedna osoba priznati da je imala posebnu namjeru da istrijebi jednu grupu ljudi, ali je na osnovu dokaza zaključilo da je optuženi imao tu namjeru.”

Prva ubistva Bošnjaka počinjena su na području Bratunca, a Sud BiH je na sedam godina zatvora osudio Mladena Blagojevića za otvaranje vatre iz mitraljeza u pravcu Osnovne škole “Vuk Karadžić” u trenutku kada se jedan od zatočenih Bošnjaka pojavio na prozoru te škole u kojoj je bilo zatvoreno više stotina civila.

Vezane ruke, nekima i oči

Za ubistva u hangaru u selu Kravica počinjena 13. jula 1995., kada je pogubljeno oko 1.000 Bošnjaka, Državni sud je osudio 11 osoba, od kojih su većina nekadašnji pripadnici Drugog odreda Specijalne policije Šekovići.

Najveću kaznu za zločine u Srebrenici, 35 godina zatvora, dobio je nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS-a Franc Kos za učešće u ubistvima Bošnjaka na Ekonomiji Branjevo.

“Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena”, rekao je Kos tokom svjedočenja.

Za zločine u selu Pilica, gdje su zarobljeni Bošnjaci držani prije prebacivanja na Branjevo, na 11 godina zatvora osuđen je Slavko Perić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade.

Pet osoba je pred Sudom BiH priznalo krivicu za zločine u Srebrenici, a osuđene su na ukupno 39 godina zatvora. Pravosnažno je oslobođeno 14 osoba optuženih za zločine u Srebrenici, a u toku je pet suđenja.