BiH

institut za nestale osobe

Ove godine u BiH izvršeno 76 ekshumacija, uskoro nove tehnike pretrage terena

12/12/2021

U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata pronađeno više od 1.000 masovnih grobnica, još uvijek se traga za više od 7.000 osoba

Ove godine u Bosni i Hercegovini izvršeno je 76 ekshumacija i 26 asanacija, odnosno prikupljanja posmrtnih ostataka na površini terena. Identifikovana je 71 žrtva, što je 45 posto više u odnosu na ono što je postignuto za isti period prošle godine, izjavila je za Anadolu Agency (AA) Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

“U ovoj godini intenzivirali smo aktivnosti na svim poljima i ostvarili smo značajno bolje rezultate u odnosu na prethodnu. Naši istražitelji su ove godine izašli na teren 1.293 puta. Prema Tužilaštvu BiH podnesena su 103 zahtjeva za ekshumacije i devet zahtjeva za asanaciju. Do kraja novembra realizovano je 76 ekshumacija i 26 asanacija, odnosno prikupljanja posmrtnih ostataka koji su se našli na površini terena. U ovoj godini je identifikovana 71 žrtva, što je 45 posto više u odnosu na ono što je postignuto za isti period prošle godine”, izjavila je Fazlić za AA.

Takođe, radili su i na ispravljanju pogrešnih identifikacija rađenih klasičnom metodom kojih je bilo dosta prije dolaska DNK analize u Bosnu i Hercegovinu.

“Ove godine smo ispravili šest takvih nepodudarnosti koje smo uspjeli rasvijetliti”, kazala je Fazlić.

Ove godine pronađene dvije masovne grobnice

Ovu godinu je obilježilo nekoliko ekshumacija, a pronađene su dvije masovne grobnice.

“Ekshumacija koja je rađena u junu na lokalitetu Dobro Polje u općini Kalinovik je definitivno obilježila ovu godinu. Tada su pronađeni posmrtni ostaci deset žrtava”, rekla je Fazlić.

Pronađena je i masovna grobnica u mjestu Pribošijevići, općina Rogatica.

“Na ovom lokalitetu pronađeni su posmrtni ostaci najmanje četiri žrtve proteklog rata. Sumnja se da se radi o članovi jedne porodice. Mjesto zločina koje je otkriveno zahvaljujući izjavama svjedoka, je ostavilo snažan utisak na sve nas, naročito na istražitelje instituta koji su učestvovali u ekshumaciji. Posmrtni ostaci su pronađeni u garaži. Pronađene su napola spaljene kosti. To svjedoči o tome da su nakon likvidacije, žrtve spaljene”, istakla je Fazlić za AA.

Najvjerovatnije se radi o članovima jedne porodice.

“Među ovim posmrtnim ostacima pronađeni su i ostaci djeteta, a pretpostavlja se da se radi o petogodišnjoj djevojčici koja je zajedno sa članovima svoje porodice nestala na ovom području. Na lokalitetu je pronađen veliki broj čahura i dječija zlatna naušnica. To svjedoči o zvjerstvu počinjenog zločina”, naglasila je Fazlić.

Još jedna ekshumacija je obilježila ovu godinu. U oktobru na lokalitetu Joševa, općina Bratunac ekshumirano je najmanje pet žrtava.

Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH i u ovom slučaju se radi o bošnjačkim žrtvama, ženskim članovima jedne porodice među kojima je i dvoje djece.

“Radi se o pet žena. Pronađene su u dvije zajedničke i jednoj pojedinačnoj grobnici. Identifikacija ovih žrtava još uvijek je u toku”, pojasnila je Fazlić.

Sve manje tačnih i relevatnih informacija o mogućim lokacijama grobnica

Kako je kazala, nažalost, svjedoci smo da je sve manje tačnih i relevatnih informacija o mogućim lokacijama grobnica.

“Moram naglasiti da je Bosna i Hercegovina lider u pronalasku i rješavanju pitanja nestalih osoba u regionu i šire. Informacija je manje i apeli donekle urode plodom. Ljudi se javljaju sa različitim informacijama, međutim, one su sve češće netačne i nepouzdane. Činjenica je da je i dalje na snazi zavjet šutnje i da ljudi ne žele da progovore o ovom pitanju. To je svakako i usko vezano sa političkom klimom u našoj zemlji i nedostatkom političke volje da se zaista progovori o ovoj problematici. Nema napretka našeg društva bez rješavanja pitanja nestalih osoba”, istakla je Fazlić.

Još uvijek se traga za 7.628 žrtava proteklog rata.

“Ovaj broj je veliki, iako je do sada pronađeno skoro 80 posto nestalih osoba. Međutim, veliki posao je i dalje pred nama. Na području Podrinja sumnjamo da se traži još oko 1.200 nestalih osoba”, navela je Fazlić za AA.

U narednom periodu nove tehnike pretrage terena

Porodicama je predano 24.300 tijela.

“Međutim, još uvijek je značajan posao pred nama. U mrtvačnicama u BiH nalazi se oko 1.600 posmrtnih ostataka iz kojih je izolovan DNK profil, ali nije utvrđena podudarnost sa uzorcima krvi porodica žrtava. Veliki broj porodica koje su dale uzorke krvi ne žive u Bosni i Hercegovini”, kazala je Fazlić.

U toku je i postupak verifikacije odnosno provjera prijava nestalih osoba u Centralnoj evidenciji nestalih i napravljen je značajan iskorak na tom polju te je do sada verifikovano ukupno 30.000 prijava.

“Kada su u pitanju aktivnosti instituta, u narednom periodu ćemo intenzivirati aktivnosti na implementaciji odredaba Zakona o nestalim osobama koje se odnose na stav da su sve institucije u našoj zemlji, na svim nivoima dužne uključiti se i dati svoj maksimum kako bi se pronašlo što više nestalih osoba. Odnosno da se maksimalno uključe u ovaj proces, da otvore svoje arhive i da pomognu da se okonča ovo pitanje. U narednom periodu krećemo u nove projekte koji podrazumijevaju nove tehnike pretrage terena pa ćemo tako u saradnji sa Norveškom narodnom pomoći raditi na obuci takozvanih cadaver pasa, odnosno pasa koji će tragati za ljudskim posmrtnim ostacima, a koji su se pokazali vrlo efikasni pri arheološkim istraživanjima i prilikom potrage za nestalim u susjednoj Hrvatskoj”, ispričala je Fazlić.

U proces potrage za nestalim osobama će uključiti i visokoškolske ustanove kao što je Geološko-rudarski fakultet u Tuzli upotreba georadara, dronova.

Imaju i saradnju sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta koji za njih pretražuje arhive Haškog tribunala u potrazi sa informacijama o mogućim grobnicama, i očekuju da se to proširi na druge međunarodne organizacije koje su bile prisutne u BiH tokom rata.

“Ipak, i dalje je u ovom procesu najvažniji segment izjava svjedoka, odnosno svjedočenje osobe koja zna gdje se nalaze posmrtni ostaci”, dodala je Fazlić.

Imajući u vidu da je decembar u znaku Međunarodnog dana ljudskih prava apelovala je na sve one koji imaju bilo kakve informacije o lokacijama grobnica da omoguće porodicama nestalih da konačno ostvare svoje pravo da znaju šta se dogodilo njihovim najmilijim i gdje se nalaze njihove kosti.

Pozvala ih je još jednom da olakšaju savjest i prekinu agoniju porodica koje i trideset godina nakon rata žive u neizvjesnosti.

U Bosni i Hercegovini, gdje je nakon rata pronađeno više od 1.000 masovnih grobnica, još uvijek se traga za više od 7.000 osoba.

U genocidu u Srebrenici tokom jula 1995. godine, koja je u to vrijeme bila zaštićena zona Ujedinjenih naroda, ubijeno je oko 8.000 pretežno muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti, a protjerano više od 40 hiljada žena, djece i staraca.

Posmrtni ostaci žrtava genocida počinjenog u Srebrenici pronađeni su u 25 različitih općina na području BiH kao i sedam općina na području Srbije, uključujući i Beograd.

Žrtve genocida su ekshumirane iz 84 masovne grobnice i oko hiljadu pojedinačnih i zajedničkih grobnica. Od ovog broja masovnih grobnica, 39 je bilo primarnog karaktera, a 41 sekundarnog.

Žrtve su pronađene i u jednoj jami te u tri površinske grobnice što zapravo znači da žrtve nisu bile sahranjene.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.