BiH

Sarajevo

Pandemija remeti, ali ne odgađa planove: Nova povorka ponosa kad se steknu uslovi

17/04/2020
Foto: Bh. povorka ponosa /Martina Salov

Uprkos jako složenim uslovima u kojima pogotovo sada žive pripadnici LGBT populacije kao marginalizirane grupe u našem društrvu, oni žele da nastave tamo gdje su stali 8. septembra prošle godine

Iako gazimo treću dekadu 21. stoljeća, neovisno o tome koliko su pojedina društva i države razvijene, o kojem stepenu demokratizacije da se radi, i dalje postoje ljudi koje svrstavamo u marginalizirane društvene grupe, piše Inforadar.

Među njima, kod nas u Bosni i Hercegovini, to je svakako i LGBT, izuzetno stigmatizirana. Taj žig na njih stavljaju vrlo često sami nosioci vlasti i javnih funkcija, vjerske zajednice, neprosvjećeni građani, pa i članovi najuže obitelji. Njihova seksualna orijentacija među tim i takvim dijelovima društva postaje jedino po čemu ih se ocjenjuje, uz ničim potkrijepljene tvrdnje da je riječ o bolesnim osobama koje treba gurnuti na periferiju, učiniti ih nevidljivim, kako „ne bi širili zarazu“ na ostatak „normalnog“ društva.

PLANIRAN NOVI PRIDE

Otuda i opravdano pitanje: kako se ovi ljudi nose sa izolacijom svih proteklih sedmica, koja nam je svima nametnuta u vrijeme pandemije COVID -19?

Uprkos jako složenim uslovima u kojima pogotovo sada živi ova marginalizirana grupa, oni žele da nastave tamo gdje su stali 8. septembra prošle godine.

Drugim riječima, iako je u ovom trenutku pitanje do kada će pandemija COVID-19 trajati, a zbog nje i niz restriktivnih mjera koje podjednako važe za sve društvene grupe, pripadnici LGBT populacije u našoj zemlji smatraju da od Povorke ponosa 2020. ne treba odustati, te da je treba održati u trenutku kada se za to steknu svi uvjeti.

Do tada, i oni, poput svih nas drugih, žive u izolaciji, no čini se da su na ovaj način života, upravo jer su godinama stigmatizirani, pripremljeniji od ostalih. Iako jedan od LGBT aktivista Goran Zorić upozorava na neke druge opasnosti.

„Iako ne bih mogao za sebe lično reći da se osjećam izolovanije od drugih osoba, na osnovu iskustva u radu sa LGBT populacijom i uopšte društvenog angažmana bih mogao zaključiti da su sve ranjive i marginalizovane društvene grupe često intenzivnije pogođene društvenim krizama nego opšta populacija. Mislim da su svakako izolovane grupe još više izolovane u ovim trenucima jake opšte izolacije. Posebno mi se čini bitnim naglasiti procjene da bi, usljed povećanog vremena provedenog kod kuće i potencijalnih psiholoških teškoća uzrokovanih promjenom načina života, moglo doći do povećanog broja slučajeva nasilja u porodici“, kaže za naš portal Zorić. Osim žena, ističe naš sugovornik, česte žrtve porodičnog nasilja su i LGBT osobe.

„Posebno mi se čini mogućom situacija u kojoj su višestruko ranjive osobe, kao što su LGBT osobe, invalidi, Romkinje… još više ugroženi ovom krizom“, dodaje Zorić.

S druge strane, i on se slaže da novonastala situacija može imati i prednosti za LGBT osobe u smislu da su oni često u situaciji da već imaju kreirane mreže podrške koje su im potrebne i za život bez krize, te da ih mogu koristiti i u ovim promijenjenim životnim uslovima“.

„S obzirom da sam odavno kreirao svoj socijalni krug u kojem se osjećam prihvaćeno, ne bih mogao tvrditi da je kriza uzrokovana virusnom pandemijom na bitno različit način uticala na moje stanje i funkcionisanje u odnosu na bilo koju osobu iz opšte populacije“, zaključuje Zorić.

Dragana Garić, koja se također javno autovala kao pripadnica LGBT zajednice, ističe da su iskustva različita od pojedinca do pojedinca i da je stoga moguće govoriti jedino o vlastitom iskustvu.

„Ja nemam problema s autovanjem ni u porodici niti u sredini u kojoj živim i radim, zaposlena sam i finansijski nezavisna. Zbog COVID-19 radim od kuće kao i ogroman broj ljudi širom svijeta i ne osjećam se posebno izolovanom“, govori Garić. Ističe da problem može biti kakav će odnos prema takvim osobama biti nađu li se u situaciji da budu u karantenu jer su pozitivne na koronavirus, ili šta je s onim pripadnicima koji su zbog svoje javno iskazane seksualne orijentacije morali da napuste BiH.

MREŽE ZA PODRŠKU I SAVJETOVANJE

„Imam prijatelja koji je u jednom od migrantskih kampova u Njemačkoj i pitam se kako je njemu u ovakvoj situaciji, ukoliko ga okolina ne prihvata“, ističe Garić. Ono što, prema njenim riječima, otežava situaciju jeste činjenica da mnogi pripadnici LGBT populacije imaju veze na daljinu.

„Kada se kretanje ograniči i ne možete putovati, kada ne možete da se sastanete s partnericom ili partnerom, onda to dodatno izaziva osjećaj usamljenosti. Ali mislim da se sa tim osjećajem izolovanosti susreću i mnogi drugi ljudi, bez obzira da li su ili ne dio ranjivih grupa. Za sada ne vidim da tu ima razlike i nadam se da će tako i ostati“, naglašava Garić.

„Prostor izolacije i karantena može stvoriti dodatne probleme, kako LGBT osobama, tako i drugim marginalizovanim grupama“, mišljenje je Milice Pralice, građanske akivistice udruženja građana Oštra Nula.

Pralica, koja je bila dio ogranizacionog odbora prve BH Povorke ponosa održane 8. septembra prošle godine u Sarajevu, podsjeća da veliki broj LGBT osoba nije autovan i žive sa roditeljima te je njima izlazak iz kuće bio ulazak u slobodu, ma kakva ona bila“.

„A sad, da li se zbog opšte frustracije može desiti dodatna stigmatizacija, a kako inače biva da marginalizovane grupe najviše budu pogođene, moguće je da će i LGBT zajednica biti. Ali mislim da su LGBT osobe već pogođene jer biti kući sa roditeljima kojima nisi autovan ili koji se ne slažu sa njima, nije nimalo jednostavno“, kaže Pralica.

Poručuje da postroje mreže podrške tokom izolacije i karantena i za LGBT zajednice te ako je nekom potrebno savjetovanje ili samo razgovor može da se javi na mail savjetovanje@soc.ba. Uz to, postoje i određene FB grupe koje pružaju besplatnu psihološku pomoć, ali i pojedini psiholozi su ponudili besplatno svoje usluge – i to je za sada jedina konkretna pomoć.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.