BiH

Ekološki aktivista o svemu pomalo

Podić o uništavanju prirode, Forti, NiP-u, Novaliću: Na djelu je vladavina para!

01/11/2021

Osnivač Eko akcije govori o borbi protiv skladišta kerozina na Dobrinji, gradnje silnih mini hidroelektrana i kamenoloma, izjavi premijera FBiH

Nelegalni kamenolomi, borba protiv mini hidroelektrana kojima se uništavaju rijeke dok se pojedinci bogate, gradnje skladišta kerozina u vodozaštitnim zonama, sve su to problemi na koje svakodnevno, već sedmicama, mjesecima i godinama ukazuju aktivisti Udruženja „Eko akcija“.

Razgovarao: A. DUČIĆ

Osnivač ovog udruženja i bosanskohercegovački ekološki aktivista Anes Podić u razgovoru za Fokus.ba govori o konkretnim problemima s kojima i ovo udruženja u saradnji sa lokalnim zajednicama razgovara s bh. vlastima na svim nivoima kako bi se koliko-toliko spasila bh. prirodna bogatstva

Fokus.ba: „Eko akcija“ je uključena u podršku grupe građana Dobrinje koji se bore protiv gradnje kompleksa s bezinskom pumpom na vodozaštitnoj zoni investitora HIFA Oil. Javnost je obaviještena da je o svemu upoznato i Tužilaštvo KS i Ured za borbu protiv korupcije KS, a prije nekoliko dana održan je i sastanak s premijerom Edinom Fortom. Kako vi gledate na cijeli ovaj slučaj?

Anes Podić: U Bosni i Hercegovini umjesto vladavine prava, na djelu je vladavina para. To je najbolja dijagnoza uzroka većine naših okolišnih problema. Gradnja skladišta kerozina u vodozaštitnoj zoni i u neposrednoj blizini stambenog naselja je kriminal koji, kako se čini, uživa zaštitu niza državnih institucija – kojima je zapravo jedna od glavnih zadaća da štite našu pitku vodu.

Bilo kakvo curenje goriva u vodozaštitnoj zoni glavnog izvorišta vode za Sarajevo može trajno zagaditi vodu za piće u Sarajevu. Oko tako jednostavno provjerljivih činjenica kao što su granice i odredbe zabrane u vodozaštitnoj zoni glavnog izvorišta vode Sarajeva, građani Dobrinje i mi se i dalje natežemo sa jednom opštinom, dvije inspekcije i kantonalnim ministarstvima, a sve da bi jedna kompanija mogla nesmetano nastaviti da gradi na području vodozaštitne zone.

Foto: Eko akcija

Neke od ključnih dozvola za gradnju benzinske pumpe i terminala za kerozin na području vodozaštitne zone, gdje je takva gradnja zakonom zabranjena, potpisali su kadrovi Naroda i pravde koja ima većinu u Vladi Kantona Sarajevo. Premijera Fortu iz Naše stranke bi pak trebalo podsjetiti na njegove beskompromisne stavove, niz puta iznesene tokom zastupničkog mandata u Skupštini Kantona, o bespravnoj gradnji i važnosti očuvanja izvorišta pitke vode za Sarajevo. Ili u njegovoj vladi sada jedna pravila o bespravnoj gradnji vrijede za bogate, druga za sirotinju?

Fokus.ba: Jedno općenito pitanje kada je riječ o borbi protiv mini hidroelektrana u BiH, prije nego što pređemo na neke konkretne primjere. Na pojedinim rijekama, pojedine lokalne zajednice su zabranile gradnju. O kakvom procentu ovdje govorimo? S druge strane gdje se sve grade minihidroelektrane i šta se može poduzeti protiv toga?

Anes Podić: Iako su i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske usvojiil Deklaraciju o zaštiti rijeka, a Predstavnički dom Federacije čak i zaključak o zabrani gradnje MHE i reviziju do sada izdatih dozvola, to se do sada nije pretočilo u odgovarajuće zakonske odluke, što je jedini način da se konačno zabrani dalja gradnja. Otpori usvajanju zakona u Federaciji su se pojavili iz potpuno neočekivanih krugova (SDP, DF) što je samo dodatni pokazatelj uloge nemalog novca i srazmjerno tome i utjecaja koji ima graditeljski lobi.

Imamo i nekoliko izvanrednih primjera gdje su se lokalne zajednice usprotivile gradnji (Donji Vakuf, Jajce, da spomenem samo najskorije, a tokom zadnjih desetak i više godina bilo ih je bezbroj). No dok god ne budemo imali djelotvornuzakonsku zabranu dalje gradnje, graditeljski lobi će nastaviti s pokušajima da uništava naše rijeke.

Fokus.ba: Kako komentirate potez FERK-a koji je praktično odlučio da MHE na rijeci Doljanka nastavi s radom iako je čak i Kantonalni sud u Sarajevu poništio okolinsku dozvolu? Koje biste još slučajeva gradnje MHE na rijekama naveli kao eklatantne?

Anes Podić: Kada obične građane Bosne i Hercegovine policija zatekne da voze automobil sa isteklom vozačkom dozvolom isključi ih iz saobraćaja i još im naplati novčanu kaznu.

Kada tajkunu, vlasniku male hidroelektrane, bude poništena okolinska dozvola, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) odluči da uprkos tome mala hidroelektrana može nesmetano da nastavi da radi i uništava rijeku, kako bi tajkunu nastavila da donosi milionsku zaradu. Podsjećam na dijagnozu s početka intervjua – vladavina para.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) usvojila je zaključak kojim se odbacuje zahtjev za stavljanje izvan snage Rješenja FERK-a i prigovor Udruženja građana Za Doljanku od 20.9.2021. godine, jer prema njima, nema uvjeta za pokretanje upravnog postupka, pa će mala hidroelektrana Zlate nastaviti sa radom.

Foto: Eko akcija

Glavni razlog za uvođenje visokih poticaja za otkup struje koju proizvode male hidroelektrane bila je namjera da se štiti okoliš kroz smanjenje emisija prilikom proizvodnje električne energije. Ovakvo grubo kršenje duha zakona o obnovljivim izvorima energije koje je izvršio FERK je još jedan od pokazatelja da FERK kao svoju zadaću ne vidi zaštitu našeg okoliša, nego udovoljavanje interesima vlasnika malih hidroelektrana.

Fokus.ba: Kako ocijenjujete izjavu federalnog premijera Fadila Novalića koji je protiv izgradnje minihidroelektrana na području FBiH?

Anes Podić: Ta je izjava je sad na ispitu. Nedavno je direktor EPBiH Andelija na Federalnoj TV izjavio da odgovornost za odluku o obustavi gradnje MHE u dolini Neretvice leži na Vladi Federacije, tj. da javno preduzeće nema izbora no slijediti odluku Vlade.

Eto prilike da premijer Novalić na slučaju gradnje malih hidroelektrana u dolini Neretvice dokaže da njegova ljubav prema našoj prirodi nije tek deklarativna i da može biti praćena djelima – neka Vlada povuče odluku da je ta gradnja javni interes.

Fokus.ba: Kako biste ocijenili slučaj nelegalnog rada kamenoloma u Kreševu i borbu Kreševskog građanskog pokreta? Koliko je još sličnih slučajeva kada je riječ o kamenolomima?

Anes Podić: I na primjeru nelegalnog rada kamenoloma i tvornice kreča u Kreševu je vidljivo da je naš pravni okvir i institucije koje ga provode potpuno nemoćni da zaustave rad zagađivača okoliša. Brojne prijave inspekcija nisu rezultirale zatvaranjem zagađivača i nisu otišle dalje od prijava nadležnim tužilaštvima. Imajući u vidu sporost našeg pravosudnog sistema prije će tvornica bankrotirati nego biti natjerana da prestane zagađivati naš okoliš.

U ovom valu grabeža prirodnih resursa investitori su se naoružali potrebnim papirima zahvaljujući korumpiranom državnom aparatu. Radi se o legalnoj pljački prirodnih dobara što je obrazaca koji je patentirala talijanska mafija još prije koju deceniju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.