Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Centar za životnu sredinu

Podnesena tužba zbog gradnje minihidroelektrana na rijeci Bjelavi

rijeka

Iz Udruženja građana ”Bjelava” iz Foče, poručuju da od premijera i resornih ministara zahtjevaju da se upoznaju sa činjenicama vezanim za tok radova i izdavanja dozvola za malu/e hidroelektranu/e u slivu rijeke Bjelave, obimom radova koje su dozvole opravdale, kao i onih koje su i po kvalitetu i kvantitetu prevazišli sve postojeće dozvole, te da se upoznaju sa razlozima za višestruka krivična prijavljivanja investitora

Centar za životnu sredinu podnio je tužbu u upravnom sporu protiv rješenja Komisije za koncesije Republike Srpske, kojim ovo tijelo daje prethodnu saglasnost na Prijedlog Aneksa I Ugovora o koncesiji za izgradnju i korištenje malih hidroelektrana (MHE) na slivu rijeke Bjelava, opština Foča.

Naime, Ministarstvu energetike i rudarstva se u augustu mjesecu investitor ”Srbinjeputevi” d.o.o. Foča obratio zahtjevom radi zaključenja Aneksa osnovnog Ugovora o koncesiji i povećanjem instalisane snage, а u skladu sa izmjenom tehničkog rješenja za izgradnju MHE. Nakon prijema ovog zahtjeva ministarstvo je izradilo Prijedlog Aneksa I Ugovora, koji je, zajedno sa zahtjevom za davanje saglasnosti na isti, uputio Komisiji za koncesije koja je 14.10.2020. godine dala saglasnost na prijedlog koncedenta.

U zahtjevu koncesionara od 6.8.2020. godine se navodi da je došlo do izrade novе Studije o ekonomskoj opravdanosti izgradnje MHE ”Bjelava” na rijeci Bjelava, opština Foča, juli 2020. godine, a na osnovu kojeg koncesionar, radi boljeg iskorištenja potencijala rijeka, sada predlaže opsežne izmjene elemenata dodjeljenje koncesije. Pored povećanja instalisane snage postrojenja sa 3,088 MW na 3,900 MW, zahtjeva se i značajna izmjena u prostoru, budući da se predlaže spajanje dvije MHE u jednu veću, na potpuno novim lokacijama. Takođe, ovim aneksom se predlaže davanje novog roka koncesionaru za provedbu prve faze projektovanja i izgradnje MHE, kao i zadržavanje prava izgradnje dva vodozahvata, od kojih jedan i na rijeci Velika Bjelava.

”Uzevši u obzir da je osnovni Ugovor o koncesiji stupio na snagu 30.10.2019. godine, a da je zadnji rok za izvršenje Faze I Perioda projektovanja i izgradnje bio zaključno sa danom 30.10.2020. godine, jasno je da je koncesionar u međuvremenu zadocnio sa ranijom obavezom, zbog čega je trebalo da trpi zakonske i ugovorene posljedice svog kašnjenja. Međutim, naprotiv, u Prijedlogu Aneksa I Ugovora se sada predlaže novi duži rok za izvođenje prve faze, koja je do sada morala da, barem, u najvećem dijelu bude okončana. Činjenica ovakvog aneksiranja novog roka je naročito zabrinjavajuća, jer ne samo da koncesionara stavlja u vrlo povlašten položaj, nego povlači i pitanje zakonitosti svih do sada izvedenih radova”, naveo je Redžib Skomorac, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru.

Takođe, naveo je i to da smatra ”da je obaveza Komisije, a koja se sastojala od toga da detaljno razmotri implikacije nove Studije o ekonomskoj opravdanosti iz jula 2020. godine, i to u kontekstu svih stvarnih i pravnih mogućnosti, ograničenja i rizika, bila veća od obaveze koncesionara da iste elemente neizvjesnoti predvidi u dokumentu koji samostalno finansira, a što je konačno rezultiralo da Komisija donese pobijani akt kojem nedostaje bitan elemenat zakonitosti”.

Predložena izmjena osnovnog Ugovora o koncesiji navodi na zaključak da su aktivnosti izvršene sve do početka mjeseca augusta ove godine, realizovane bez ishodovanja svih potrebnih odobrenja nadležnih institucija, a o čemu je Komisija, inače odgovorna za praćenje izvršenja Ugovora o koncesiji, morala da vodi računa mnogo ranije, a naročito kada je Pobijanim aktom davala saglasnost na prijedlog izmjena. Međutim, da Komisija nije vršila provjeru rada koncesionara, potvrdila je i u svom zadnjem odgovoru.

Podsjećamo, složenost situacije sa epidemijom korona virusa imala je nesagledive reperkusije na zakonitost radnji ovog koncesionara i same predmetne koncesije, koja je istom poslužila da zarad neosnovanog bogaćenja počini nepovratnu štete po javne resurse, naročito šumskog fonda i voda, zbog čega je Centar za životnu sredinu protiv koncesionara podnio i krivične prijave u aprilu i augustu mjesecu. Dok nadležna tužilaštva trenutno postupaju po prijavama, i MUP RS je izdao saopštenje za javnost od 13.10.2020. godine u kojem navodi da je Okružnom javnom tužilaštvu Trebinje podnijelo Izvještaj protiv lica P.P. iz Foče, a u vezi sa bespravnom izgradnjom MHE u slivu rijeke Bjelava.

”Stoga, ne dovodeći u pitanje presumpciju nevinosti osumnjičenog koncesionara, ipak, zbog kontinuirane simptomatičnosti ovog slučaja, smatramo da postoje osnovi da u pogledu predloženih izmjena elemenata, odnosno održavanja predmetne koncesije, koncedent postupa sa prijeko potrebnom pažnjom. Kako prethodna saglasnost Komisije na Prijedlog Aneksa I Ugovora nije obavezujuća za koncedenta, to od Vlade, odnosno Ministarstva energetike i rudarstva, očekujemo da zainteresovanoj javnosti omogući učešće u procesu razmatranja odluke o aneksiranju ugovora, te da o sudbini ove koncesije odluči potpuno trezveno i u skladu sa zakonom”, istakao je Skomorac.

Iz Udruženja građana ”Bjelava” iz Foče, poručuju da od premijera i resornih ministara zahtjevaju da se upoznaju sa činjenicama vezanim za tok radova i izdavanja dozvola za malu/e hidroelektranu/e u slivu rijeke Bjelave, obimom radova koje su dozvole opravdale, kao i onih koje su i po kvalitetu i kvantitetu prevazišli sve postojeće dozvole, te da se upoznaju sa razlozima za višestruka krivična prijavljivanja investitora.

Jovan Drakul, predsjednik Udruženja građana “Bjelava” iz Foče, naglašava da su ”i krivične prijave i istrage protiv investitora, uz sve podatke sa terena, razlozi koji pred Vladu stavljaju obavezu da zaustavi i povuče aneksiranje ugovora za izgradnju MHE u slivu rijeke Bjelava, odnosno, u najmanju ruku suspenduje do pravosnažnog utvrđivanja odgovornih lica”.

”U posljednje vrijeme je evidentno da su pregovori Vlade Federacije BiH sa građanima i ekološkim aktivistima otišli nekoliko koraka ispred Republike Srpske u pogledu ograničavanja izgradnje MHE. Smatramo da Republika Srpska nije i ne smije da bude lošiji entitet i da mora da donese odgovornu ekološku politiku koja će spriječiti uništavanje naših rijeka daljom gradnjom MHE, koje su se već na mnogo primjera dokazale kao neekološke, pa čak i katastrofalne po prirodu. Apelujemo na Vladu RS da uporedo sa Vladom Federacije ukine buduće podsticaje za struju proizvedenu iz MHE, što je jedino sistemsko riješenje da sačuvamo naše rijeke od pretvaranja u cjevovode”, zaključio je Drakul.