BiH

CIKBiH

Pokreće se postupak protiv Fikreta Prevljaka zbog izjave da Kojovića “neće biti”

06/11/2020

Protiv pokretanja postupka protiv Fikreta Prevljaka bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić

Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu donijela je odluku o pokretanju postupka protiv Fikreta Prevljaka, kandidata SDA za načelnika Općine Ilidža  zbog njegovog govora na jednom predizbornom skupu na kojem je za Predraga Kojovića, predsjednika Naše stranke, između ostalog rekao “da ga neće biti“. Prijavu CIK-u u ovom predmetu protiv SDA i njenog kandidata podnijela je Naša stranka.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Odluka je usvojena sa pet glasova za, a protiv pokretanja postupka protiv Fikreta Prevljaka bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić.

Zanimljivo je da članovi CIK-a koji su se uključili u raspravu o ovom prijedlogu nisu spominjali Fikreta Prevljaka punim imenom, nego inicijalima F.P., kako je navedeno i u prijavi Naše stranke, dok su Kojovića spominjali u nekoliko navrata prezimenom. Arnautović je primjerice u ovom slučaju koristio izraze  “osoba A i osoba B“ .

Inače, Arnautović je bio protiv i da se ova tačka uopšte stavi na dnevni red današnje sjednice. U svom obrazloženju ovakvog stava Arnautović je između ostalog kazao da je bio protiv uvrštavanja ove tačke u dnevni red jer kako je kazao “ovdje već imamo zaključak kojim se već implicira da  postoji sumnja da su ta stranka i njen kandidat prekršili odredbe člana  7.3. stav 1 tačka 7 Izbornog zakona “.

Potom je Arnautović citirao odredbe člana 7.3. Izbornog zakona, u kojem se između ostalog kaže da “kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažovanim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno  koristiti se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavljivati ili upotrebljavati slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije ili druge materijale koji mogu imati takavo dejstvo”.

Arnautović je ocijenio da bi neko dokazao osnovanu sumnju  mora imati materijalne dokaze da je osoba A koristila jezik koji bi nekoga mogao podstaći na nasilje i širenje mržnje“.

-Dakle imamo dva subjekta. Subjekt A je kandidat koji nešto kaže, a subjekt B je taj koji bi trebao sada na osnovu onoga što je subjekt A rekao da počini nasilje ili da on širi dalje nasilje. U ovom slučaju vidimo da je osoba protiv koje se pokreće taj prijedlog za utvrđivanje odgovornosti političke stranke nešto kazala i to je dakle, zvat ćemo je osoba A, osoba B i njegova stranka, dakle Naša stranka je podnijela prijavu za kršenje Izbornog zakona, jer smatra da je to što osoba A rekla predstavlja kršenje člana 7.3 Izbornog zakona BiH i da to ozbiljno narušava aktuelni izborni proces,a što je najopasnije i prijetnji javno izrečenih po život predsjednika Naše stranke. Pri tome smo dobili samo pola dokumentacije, dobili smo samo prijavu Naše stranke i dobili smo prekucan tekst tog audio zapisa u kojem ta osoba A kaže, citiram “on je taj koji zagovara građansku BiH ili je kaže neće biti. Ama, Boga mi nisi je ti stvarao, a bit će je dok je god ovog naroda dobrog. Bošnja sa svojim dobrim komšijama i bit će BiH, ali tebe neće biti, siguran budi“ – citirao je Arnautović u svom izlaganju dio iz prijave Naše stranke koja se odnosi na govor Fikreta Prevljaka.

Potom je Arnautović , kazao da je “drugo pola istine” jučerašnje saopćenje koje je u medijima objavio Prevljak, te je citirao Prevljakove navode da nije prijetio Kojoviću.

-Imamo i još jednu stvar koju ovdje u spisu nemamo, a to je da je nadležna policijska uprava u Kantonu Sarajevu, pozvala ovog gospodina, kako iz saopštenja možemo vidjeti  MUP-a KS i da gospodin Kojović nije podnio usmenu prijavu na okolnosti da je ugrožen i tako dalje. Ali ovo što imamo raspoloživo vidimo jednu po meni stvar, koja izgleda da miriše više na te političku komunikaciju, vođenje kampanje i tako dalje, a ja bih želio da podsjetim da je sloboda govora zagarantirana našim zakonom u članu 7. tačka 1 je propisano da političke stranke i kandidati imaju pravo organizirati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača.

Ja mislim ako neko kaže da smo mi “prolazni, a da je BiH trajna“ da to nije govor mržnje i da to nije taj kontekst  koji se želi zakonom zaštititi. Dakle, izravna prijetnja koja onda proističe da nekog podstakne da vrši nasilje ili dalje širenje mržnje. Dakle, u ovom slučaju osoba B, gospodin Kojović nije vršio nikakvo nasilje, to ga nije podstaklo na nasilje i dalje širenje mržnje  od strane njega. Tako da ja mislim da nema elemenata za pokretanje postupka, a ako bude većinsko mišljenje da se pokrene, onda mislim da bi trebalo, ne samo uzeti pisane izjave  nego  primijeniti i odredbe Zakona o upravnom postupku i voditi prošireni postupak saslušanjem stranaka, da bi se došlo do ovog na kraju za što ja mislim da jeste u stvari činjenično stanje – kazao je Arnautović.

Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, izrazio je pak mišljenje da bi postupak trebalo pokrenuti, za što je kasnije i glasao.

  – I ja bih citirao članak 6.2 Izbornog zakona BiH gdje je vrlo jasno propisano da izborna povjerenstva mogu po saznanju za eventualno učinjenu povredu iz svoje nadležnosti pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv političkog subjekta ili uposlenog i na drugi način angažiranog u izbornoj administraciji zbog kršenja odredbi ovog zakona. Članak 6.2 stav 3 kaže da inicijativu za pokretanje postupka u smislu stavka 2 ovog članka može podnijeti pravna ili fizička osoba nadležnom izbornom povjerenstvu u pisanom obliku. Dakle, mi smo dobili ovaj dopis političkog subjekta Naša stranka koji tretiramo kao inicijativu kao što smo postupali u svim drugim postupcima koje smo vodili protiv političkih stranaka ili kandidata. Danas se izjašnjavamo samo o pokretanju postupka, moje mišljenje je da trebamo ispitati svaku inicijativu da li postoje povrede Izbornog zakona. Mi ako pokrenemo postupak ne prejudiciramo da li je učinjena povreda, odnosno da li će stranka ili kandidat biti sankcioniran – kazao je Bakalar, dodavši da će se nakon pokretanja postupka znati koji će dokazi biti korišteni u ovom postupku.

 Ahmet Šantić, član CIK-a, kazao je da je sam ovaj predmet po sebi osjetljiv.

– Očito se kampanja zahuktala i politički subjekti ne biraju sredstva da pridobiju birače odnosno  javnost. Indikativno u ovom slučaju jeste odlučujući momenat koji je mene začudio što osoba o kojoj se ovdje govori nije zatražila kompletnu zaštitu od sigurnosnih organa s obzirom da u dopisu kojeg smo dobili smatra da su upućene prijetnje koje su javno izrečeno i ugrožavaju život kandidata u ovom slučaju. Znači to je sve izostalo i formalnom i suštinskom, a samo se rješenje traži od CIK-a. Naravno CIK treba dati odgovor i na ovakve situacije, ali mislim da se nisu stekli uslovi za pokretanje postupka barem u ovom trenutku – kazao je Šantić.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.