BiH

ponovo smo na dnu

Populacijska politika u BiH ne postoji, u ostatku regiona beneficije “na sve strane”

19/11/2019

Mjere populacijske politike u zemljama regiona donošene su na različitim nivoima, od državnog do lokalnog, a novčane naknade razlikuju se i do nekoliko hiljada eura po novorođenom djetetu

Zbog demografskih promjena, koje se često percipiraju i kao “populacijska kriza”, u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji posljednjih godina osjetno su porasli poticaji za roditelje, dok je u Bosni i Hercegovini, zemlji s najnižom stopom fertiliteta u Evropi, na tom polju nedovoljno učinjeno, javlja Anadolu Agency (AA).

Mjere populacijske politike donošene su na različitim nivoima, od državnog (u slučaju BiH entitetskog i kantonalnog) do lokalnog, a novčane naknade u zavisnosti od mjesta prebivališta razlikuju se i do nekoliko hiljada eura po novorođenom djetetu.

Porodilje u BiH nemaju ista prava

U Bosni i Hercegovini ne postoji službena populacijska politika kojom bi se pružila pomoć i ostale beneficije mladim parovima s djecom.

Na entitetskom i kantonalnim nivoima postoje određeni zakoni koji tretiraju ova područja, ali ih ne regulišu u potpunosti.

U Federaciji BiH procenat visine naknade utvrđuje se propisima kantona što dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujednačena bilo da se radi o zaposlenim ili nezaposlenim majkama.

Nezaposlene porodilje pravo na porodiljsku naknadu ostvaruju u ograničenom obimu, koji zavisi od ekonomske moći kantona.

Nezaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu dobijaju jednokratnu naknadu u iznosu od 50 eura (100 KM), dok se u Kantonu Sarajevo u periodu od 12 mjeseci isplaćuje po 96 eura (189 KM) mjesečno.

U osam od deset kantona u FBiH zaposlene majke ostvaruju pravo na porodiljsku naknadu u rasponu od 50 do 100 posto plate na koju su prijavljene, odnosno u odnosu na prosječnu platu u kantonu.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu isplaćuju samo jednokratnu pomoć porodiljama od 200 eura (400 KM), a u Posavskom samo nezaposlenim majkama u iznosu od 150 eura (300 KM) u trajanju od šest mjeseci. U ova dva kantona naknada za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva uopće nije uređena, upozorava Institucija ombudsmena BiH.

Iz Institucije ombudsmana BiH sa zabrinutošću konstatuju i da u Kantonu Sarajevo naknada za porodilje u radnom odnosu nije utvrđena u odnosu na procent plate osobe koja koristi naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva, nego u odnosu na prosječnu platu u Kantonu.

“Opredjeljenje Kantona Sarajevo da procent naknade bude vezan za prosječnu platu nije u skladu sa standardima ljudskih prava, s obzirom na to da će majke, koje ostvaruju veću platu u odnosu na prosječnu, primati naknadu koja može biti značajno niža od 2/3 plate, koju je zaposlena majka ostvarivala”, mišljenje je Institucije ombudsmena objavljeno u specijalnom izvještaju o stanju zaštite majke u FBiH.

U RS-u naknada za treće dijete 300 eura

U entitetu Republika Srpska mjere populacijske politike su definisane u okviru Vladinog progama rada i odnose se na materijalne i nematerijalne mjere.

Prema Zakonu o dječijoj zaštiti, pravno na naknadu imaju i nezaposlene majke u mjesečnom iznosu od oko 200 eura (405 KM) u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci.

Pravo na pronatalitetnu naknadu ostvaruje majka za svako trećerođeno i četvrtorođeno dijete, bez obzira na materijalni status porodice. Naknada se isplaćuje u jednokratnom iznosu od 300 eura (600 KM) za trećerođeno dijete i u iznosu od 225 eura (450 KM) za četvrtorođeno dijete.

Kako je najavljeno, u tom entitetu će 2020. godine stupiti na snagu izmjene Zakona o dječijoj zaštiti prema kojem će Vlada u cijelosti preuzeti trošak naknada za vrijeme porodiljskog bolovanja zaposlenih lica.

U Brčko distriktu porodiljska naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci za svako novorođeno dijete u porodici, a za blizance u trajanju od 18 mjeseci i iznosi 50 posto od prosječne mjesečne neto plate u Distriktu, koja je oko 225 eura (450 KM).

Iz navedenog je vidljivo da su porodilje u BiH u nezavidnom položaju, jer u zavisnosti od mjesta prebivališta zavisi visina, ali i samo postojanje prava na porodiljsku naknadu.

Prema podacima UN-a, Bosna i Hercegovina ima najnižu stopu fertiliteta u Evropi od 1,27 novorođenčadi na ženu. Poređenja radi, 50-ih godina prošlog vijeka prosječno rađanje u toj zemlji bilo je 4,8 djece na ženu, a 70-ih se smanjuje na 2,6.

Niska stopa fertiliteta zabilježena je i Hrvatskoj gdje je 1,45, u Srbiji 1,46, Sjevernoj Makedoniji 1,50, Sloveniji 1,60, Albaniji 1,6, dok je u Crnoj Gori 1,75. Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,47, dok je u Evropi 1,6.

Srbija za treće dijete daje godišnje 12.000 eura, za četvrto 18.400

Srbija, u kojoj je već dugo broj umrlih veći od broja živorođenih u toku jedne godine, poduzela je posljednjih godina akcije i mjere u cilju popravljanja demografske slike. Roditeljski dodatak je jedna od najvažnijih stimulativnih mjera za populacijsku politiku u Srbiji.

Prema novom Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa djecom, naknada za prvo dijete isplaćuje se jednokratno i iznosi 100.000 dinara, odnosno oko 850 eura.

Za drugo dijete u Srbiji se dodjeljuje oko 2.040 eura, odnosno 85 eura mjesečno u periodu od dvije godine. Za treće dijete izdvaja se oko 12.000 eura što se roditeljima isplaćuje mjesečno u toku deset godina, dok naknada za četvrto dijete iznosi oko 18.400 eura i isplaćuje se u 120 jednakih rata i to oko 150 eura.

Hrvatska: U Visu za treće dijete 23.600 eura

Kada je riječ o Hrvatskoj, ta zemlja je donosila niz strateških dokumenata u cilju podmlađivanja i rasta stanovništva, budući da se posljednjih godina bilježi prirodni pad stanovništva, a uzrok tome je intenzivno iseljavanje mladih i obrazovanih.

Uvedeni su dodaci za djecu, djecu sa posebnim potrebama, porodiljske i roditeljske naknade, kao i pronatalitetni dodatak na svako treće i četvrto dijete.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje jednokratnu novčanu potporu za novorođenče u iznosu od oko 310 eura.

Tokom trajanja rodiljnog dopusta, dakle do navršenih prvih 6 mjeseci djetetovog života, roditelj ima pravo na naknadu plate u iznosu od 100 posto njene osnovice.

U demografsku obnovu intenzivno se uključila i lokalna samouprava. Kako bi potaknuli rađanje djece, brojni gradovi i općine uveli su posebne naknade za novorođenčad.

Među gradovima s izrazito visokim potporama za novorođenčad ističu se Vis, Opatija, Korčula, Pag , Komiža i Zagreb.

Grad Vis donio je pronatalitetni program (2015. – 2020.) koji, između ostalog, obuhvata jednokratnu naknadnu (isplaćuje se u prvoj godini djetetovog života) i stalnu mjesečnu pomoć (isplaćuje se do desete godine djetetovog života za svako treće i iduće dijete).

Jednokratna naknada u Visu za prvorođeno dijete iznosi oko 670 eura (5.000 kn), za drugo oko 1.345 (10.000 kn), za treće oko 2.700 (20.000 kn) i za četvrtvo oko 4.050 eura (30.000 kn). Stalna mjesečna pomoć iznosi oko 17.400 eura (129.000 kn).

Iz navedenog proizlazi da je ukupna naknada za treće dijete 23.675 eura (uključeno: jednokratna naknada, stalna mjesečna pomoć i jaslice i dječji vrtić). Za svako iduće dijete ukupna naknada je za po 1.345 eura veća, pojasnili su za Anadolu Agency (AA) iz Grada Visa.

Osim Visa, visoku naknadu za treće novorođeno dijete daje i Split – oko 7.400 eura, Zagreb 7.260, a Pag oko 4.000 eura.

Roditeljima se potpora isplaćuje dijelom jednokratno, kao stalna mjesečna pomoć do djetetove desete godine te kao potpora za jaslice i vrtić. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama jednako se primijenjuje na bračnu i vanbračnu zajednicu.

Stopa fertiliteta u Hrvatskoj je posljednjih 20 godina varirala. Početkom 2000-ih iznosila je 1,41, a zatim je u periodu između 2005. i 2010. godine zabilježen porast na 1,52. Od 2010. stopa fertiliteta opada i danas se u toj zemlji rodi 1,45 djece na ženu.

U Sloveniji plaćeno odsustvo s posla

Zbog pada stanovništva u periodu između 1997. i 2005. godine, Vlada Slovenije usvojila je Program za djecu i mlade za period 2006. – 2016. godine koji je obuhvatio skup mjera iz područja prava za djecu.

Početkom 2000-ih stopa fertiliteta u Sloveniji iznosila je 1,2. Mjere su dale rezultat 2006. godine kada je zabilježen prvi prirodni rast stanovništva koji i dalje raste. Tada je stopa fertiliteta iznosila 1,4, a danas je ona 1,6.

Mjere porodične politike u Sloveniji se sastoje od tri glavne komponente – produžena i vrlo dobro plaćena roditeljska odsustva, mreža ustanova za brigu o djeci i relativno visoke naknade za djecu iz siromašnih porodica.

Roditeljsko odsustvo s posla radi brige o djetetu se sastoji od 105 dana majčinog odsustva, 260 dana roditeljskog i 90 dana očevog odsustva.

Za čitavo vrijeme odsustva s posla roditelji dobijaju sto posto plate koju su imali prije rođenja djeteta.

Pored toga, postoji i jednokratna pomoć kao što je naknada za prvo dijete u iznosu od 280 eura.

Majkama u Crnoj Gori ukinuta doživotna mjesečna naknada

Prema Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti roditelji novorođene djece u Crnoj Gori imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 105 eura.

Jedan od roditelja može ostvariti pravo na mjesečnu naknadu po osnovu rođenja djeteta, do navršene jedne godine života djeteta. Visina naknade 63,5 eura mjesečno.

U Crnoj Gori su žene koje su rodile troje ili više djece od 1. janura 2016. godine imale pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. Iznos naknada iznosio je 336 eura za majke koje su imale minimum 25 godina radnog staža, odnosno 192 eura za majke koje su na birou rada provele minimum 15 godina. Odlukom Vlade naknade su umanjene na 264 eura, odnosno 144 eura, da bi ih Vlada krajem juna 2017. godine ukinula, nakon što je Ustavni sud ocijenio da nisu u skladu s Ustavom.

Oko 22.000 žena bile su korisnice ovih naknada, pa je odluka Vlade izazvala višemjesečne proteste na ulicama Crne Gore.

U Albaniji se, na osnovu odluke Vijeće ministara, od 1. januara ove godine za svako novorođeno dijete isplaćuje jednokratna novčana pomoć koja se roditeljima dodjeljuje po završetku procedure upisa djeteta u Državni registar.

Za prvo dijete isplaćuje se 325 eura, za drugo 650, dok za treće i svako naredno 970 eura.

Kada će zemlje rasti

Iskustva brojnih razvijenih zemalja pokazuju da demografski preokret ne donosi jedinstvena državna politika već skup raznih mjera koje zavise o društvu u kojem se uvode te se moraju dugoročno održavati. Stručnjaci se slažu da najbolje rezultate mogu dati subvencije i druge vrste pomoći roditeljima.

Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u svom posljednjem izvještaju o demografskim promjenama navodi da je veći nivo fertiliteta primjećen u zemljama gdje porodične politike podržavaju parove kod usklađivanja porodičnog života i rada.

“Ono pomaže stvaranju uslova da ljudi imaju povjerenja u izgradnju budućnosti u svojoj zemlji i ostvare svoje namjere kod fertiliteta. Potrebe za usklađivanjem između rada i života javljaju se tokom produktivnog života svih pojedinaca, no žene i dalje nose veći udio kod njege i poslova u domaćinstvu, zbog čega često mijenjaju svoj status zaposlenja”, navode iz UNFPA.

Poručuju da se potencijalne koristi ovih mjera ogromne i prevazilaze puko povećanje stope fertiliteta.

“Onda kada mladi ljudi imaju povjerenja u svoju budućnost i žene mogu u potpunosti učestvovati u svim sferama društva bez potrebe da se odreknu rađanja djece i kada stariji ljudi mogu nastaviti doprinositi svojim društvima, zemlje će vjerovatno rasti, ne samo brojčano, već i u smislu prilika, stabilnosti i prosperiteta za naredne generacije”, zaključuju iz UNFPA.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.