Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista ocijenio je da evropski put Bosne i Hercegovine zahtijeva veći angažman domaćih političara, ali i više razumijevanja Evropske unije.
“Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se upoređivati, naprimjer, s integracijom Litvanije. Stoga sam pristalica ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije.
Na Solunskoj konferenciji 2003. Evropska unija je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno”, kazao je Schmidt.
Dodao je da sama Evropska unija ima interes da integriše BiH i zapadni Balkan, iz sigurnosnih, ekonomskih i historijskih razloga, međutim uvjeren je da nisu svi akteri u BiH u potpunosti posvećeni toj ideji.
Blokade i državna imovina
Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ne rade ništa” te je pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine, koje koči milijarde investicija.
“Ja ne mogu mijenjati dejtonski Ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnom nivou. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i općina”, kazao je visoki predstavnik.
Istakao je da bi rješenje radije prepustio domaćim političarima, priznajući da trenutna zabrana raspolaganja državnom imovinom ekonomski šteti zemlji.
VEZANI Schmidt imenovao političara zbog kojeg BiH ostaje bez milijardu eura i blokira EU put zemlje
“Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako neko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje.
Postojalo bi jedno povjerenstvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Smatram da je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces”, kazao je Schmidt.
Bonske ovlasti i Izborni zakon
Na pitanje o korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, što je pitanje od posebnog značaja za hrvatski narod u BiH, Schmidt je izrazio rezervu prema toj ideji.
“Moramo prepoznati da postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih lidera. Evropska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon.
Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje”, dodao je.
VEZANI Konakovića naljutila tvrdnja Schmidta: “Sve više me nervira ta tema”
Prema njegovim riječima, uloga bonskih ovlasti sve više će se smanjivati kako bude napredovao proces evropskih integracija:
“Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da neko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne.”
Prema njegovim riječima, ono što Bosni i Hercegovini kao državi nedostaje jeste veća kontrola građana nad političarima, odnosno da građani određuju kako će se političari ponašati.
U skladu s tim, izuzetno je važno osigurati i ojačati integritet izbornog procesa, kazao je Schmidt, dodavši da će sa svoje strane učiniti sve kako bi se ta nastojanja i realizirala.
