BiH

Povrat 44 djela Božidara Jakca Muzeju AVNOJ-a čeka dogovor BiH i Srbije

26/06/2016

Čovjek koji je želio ostati anoniman prije nešto više od mjesec dana vratio je Ambasadi Bosne i Hercegovine u Beogradu 44 slike slovenskog umjetnika Božidara Jakca sa žigom Muzeja AVNOJ-a iz Jajca. Ta su djela nestala tokom rata prije više od 20 godina, a sada dvije zemlje rade na njihovom povratku, kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja AVNOJ-a Emsada Leko.

Informaciju o tome kako idu dogovori za povrat ovih djela, nažalost, u Muzeju nemaju.

Božidar Jakac je autorski opus, više od 500 radova, nastalih tokom njegovog učešća u NOB-u poklonio Muzeju AVNOJ-a 1973. godine

Početkom novembra 2012. od Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a preuzeo je 293 crteža iz zbirke “Put u Jajce”, koju je svojevremeno njen autor Božidar Jakac poklonio Muzeju AVNOJ-a, a koji su devedesetih završili u Banjoj Luci.

Direktorica Muzeja AVNOJ-a Emsada Leko, govoreći o situaciji u ovoj instituciji podsjeća da je zgrada Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a bila u ratu 1992.-1995. značajno oštećena, a muzejska građa je opljačkana, raznesena ili uništena.

– Nakon rata u gradu Jajcu pronađena je Titova fotelja, dvije pobočne fotelje koje su bile u sali, dvije peći, dio originalnih stolica i veliki portreti Tita, Staljina, Čerčila, Ruzvelta i Marksa. Portrete je uradio Đorđe Andrejević Kun, istaknuti jugoslavenski slikar i vijećnik, u vrijeme priprema za Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Portreti Engelsa i Lenjina, nažalost, nisu pronađeni – kaže Leko.

Iz fundusa dokumentacije Općine Jajce pronađeno je više od 1.500 originalnih fotografija nastalih za vrijeme Drugog svjetskog rata. U Jajcu je sačuvano još i oko 3.000 naslova knjiga, časopisa – periodika i zbornika te kataloga.

Kunovi portreti i još devet umjetničkih slika, kao i dio muzejske biblioteke sačuvali su franjevci iz jajačkog samostana.

– Umjetničke slike su početkom rata, zbog sigurnosti, premještene u Crkvu sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, nedaleko od Jajca. Prije nego što je srpska vojska zauzela Jajce, fratri su svoje dragocjenosti sklonili u Split. Pretpostavka je da su tada odnijeli u Split i 17 djela koja su pripadala Muzeju, među kojima su i plakati (kopije) Warhola i Hodgkina rađeni za Olimpijske igre 1984. godine, pet velikih Kunovih portreta (Tito, Staljin, Čerčil, Ruzvelt i Marks) te po dvije slike Voje Dimitrijevića i Sabahudina Hodžića i po jedna slika Bore Baruha, Joze Jande, Predraga Gola, Stevana Bodnarova, Vilima Svečnjaka i Vojislava Stanića. Nakon što je 2007. osnovana Javna ustanova Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, fratri su slike predali Muzeju – ističe Leko.

Također pronađeno je i 37 filmskih vrpci koje su prebačene na DVD.

U Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ-a prije rata nalazilo se: 10.000 knjiga, više od 100 filmova, 96 magnetofonskih vrpci, 846 umjetničkih radova (slike, grafike, crteži, pokoja bista), kolekcija trofejnog oružja, unikatna zbirka zlatnika i srebrnjaka koje je izdavala Narodna banka SFRJ od 1945. pa nadalje, od koje je jedan primjerak poklanjala Muzeju. Nažalost, većina toga je nestala u ratu 1992.-1995.

Leko ističe da je muzej dobro posjećen. Najviše dolazi posjetilaca iz Slovenije, između pet i sedam hiljada godišnje, onda učenika u okviru školskih ekskurzija, u prosjeku oko pet hiljada.

Osnivač JU „Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a“ je Općinsko vijeće Jajce. Rad muzeja finansira se iz općinskog budžeta u iznosu od oko 80 posto. Ostatak potrebnih finansijskih sredstava osigura se prodajom ulaznica.

– Skroman budžet kojim Muzej raspolaže u znatnoj mjeri ograničava naš rad. Tu prije svega mislim na nemogućnost da se zaposli još ljudi. Kao primjer navodim da je prije rata devedesetih u Muzeju radilo 12 osoba, a danas samo četiri. Naročito nam nedostaje stručni kadar. Primjera radi nemamo kustosa. Tog kadra u Jajcu nema, a zbog male plate teško je da angažiramo nekoga sa strane – kaže Leko u razgovoru za Fenu.

Komentari