neprimjerena reakcija

Pravi li Grubešin presedan novu praksu komentarisanja presuda

grubesa fena
Josip Grubeša, državni ministar pravde (Foto: Fena)

Nepravosnažnu presudu Kantonalnog suda u Bihaću kojom su Hamdija Abdić i ostali oslobođeni krivice za ubistvo Vlade Šantića, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i ministar Josip Grubeša nazvali su nepravednom, što je, prema mišljenju njegovog zamjenika, advokata, ali i nekih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), neprihvatljivo

Iz Ministarstva pravde BiH danas je, dan nakon što je donesena presuda, saopćeno da je riječ o selektivnom dijeljenju pravde i političkom potezu bosanskohercegovačkog pravosuđa. Sud je, kako se navodi, grubo zanemario temeljne postulate prava, te je presuda “jasan pokazatelj da vladavina prava ne postoji u BiH”.

“Apeliramo na nadležne pravosudne institucije da poduzmu sve korake kako bi se otklonila ova nepravda i utvrdili pravi razlozi za ovu nezakonitost koja u konačnici utječe na sve nas koji živimo u BiH, te da sankcioniraju ovakve čisto subjektivne i neutemeljene stavove”, navodi se u saopćenju poslanom medijima.

Josip Grubeša, državni ministar pravde, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazao je kako je ovo saopćenje presedan, budući da do sada ovo ministarstvo nije komentiralo predmete i presude sudova u BiH.

On smatra da bi “u ova turbulentna vremena, povjerenje u pravosuđe trebalo biti jamstvo za postojanje sustava i države uspostavljene Ustavom”.

“Komentiranje presuda koje samo mogu donijeti razdor u društvu jeste sve samo ne pritisak na pravosuđe, nego apel da u konačnici pravosudne institucije počnu objektivno i zakonito raditi svoj posao”, rekao je Grubeša te dodao da je ministarstvo na čijem je čelu dužno da reagira, te da to što ovaj slučaj “ubistvo generala jedne vojske od strane časnika druge vojske, u ratu, tretira kao civilno ubistvo”, stvara sumnju u motive suda i ciljeve koji se presudom žele postići.

Za razliku od ministra, komentarisanje nepravosnažne presude vide kao pritisak na pravosuđe pravnici, pojedini članovi VSTV-a i zamjenik ministra Nezir Pivić.

Grubešin zamjenik drugačijeg mišljenja o komentarisanju presuda

U komentaru za BIRN BiH Pivić je istakao kako stavovi ministra ne mogu biti i stav Ministarstva pravde BiH. On smatra da su komentari na presudu u ovom slučaju lični stav ministra, te da je to suprotno cilju Ministarstva, koje bi trebalo da kroz svoj rad podržava nezavisno, nepristrasno, profesionalno i objektivno pravosuđe.

“Ministarstvo pravde treba da poštuje sve odluke donesene na osnovu činjenica i dokaza, uz poštivanje svih procesnih prava i garancija, te ne može biti alat bilo koje političke stranke, nego institucija koja štiti nezavisnost, nepristrasnost i samostalnost”, dodao je Pivić.

Fata Nadarević, predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću, koji je jučer, 23. maja, izrekao presudu Abdiću i ostalima, ne smatra da je riječ o pritisku budući da je presuda već izrečena.

“Ali isto tako smatram da bilo koje ministarstvo, a pogotovo ministarstvo pravde, koje je dužno da štiti primjenu zakona, ne može komentarisati odluke suda”, pojasnila je Nadarević.

Prvostepenom presudom Hamdija Abdić, Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Ramiz Ružnić, Indijan Alibegović i Enver Keranović oslobođeni su optužbi da su, kao saizvršioci, u martu 1995. godine počinili ubistvo Vlade Šantića, generala HVO-a. Na ovu presudu dozvoljena je žalba.

Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona do objave ovog teksta nije odgovoreno na pitanje o komentarima presude Ministarstva pravde, dok su pojedini pravnici naveli da ne žele komentarisati postupak koji je u toku.

Direktni uticaj na postupak u toku: Presude se ne komentiraju, nego sprovode

Za Alena Nakića, branioca Hamdije Abdića, saopćenje i izjave ministra pravde BiH su veoma zabrinjavajući i smatra ih direktnim utjecanjem na pravosuđe i postupak koji je u toku.

“Ovakav način komuniciranja Ministarstva s javnosti je za mene nedopustiv i smatram ga direktnim pritiskom na ovaj postupak i na pojedinačnu primjenu prava u pojedinačnim postupcima. To je kršenje ljudskih prava. U normalnoj državi za takvo što se podnese ostavka”, rekao je Nakić.

On je podsjetio na sličan slučaj iz 2014. godine, kada je Ustavni sud djelimično usvojio apelaciju Gorana Zupca, tadašnjeg direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), odlučivši da su mu povrijeđena ljudska prava zbog izjava nekih javnih zvaničnika koji su prejudicirali odluku suda o njegovoj krivici. Sud BiH je Zupca uslovno osudio za nesavjestan rad u službi.

Analogno tom slučaju, kazao je Nakić, u ovom su slučaju prekršena i ljudska prava njegovog branjenika, te potcrtava da je “zabranjen direktan utjecaj politike na pravosuđe”.

“Gospodin Grubeša je nosilac funkcije izvršne vlasti i izrijekom [funkcijom] im je zabranjen direktan utjecaj na pravosuđe izvan okvira nadležnosti ministarstva kojim rukovodi. A poznato je da se sudske presude ne komentiraju, nego sprovode”, dodao je Nakić.

Neprihvatljivim su ovo saopćenje ocijenili predsjednik i potpredsjednica VSTV-a, objasnivši da je takva vrsta komentara neprimjerena.

“Smatram da je neprimjereno, pogotovo od visokog dužnosnika iz tog pravnog sektora, da komentariše na taj ili bilo koji način presudu suda”, rekao je Halil Lagumdžija, predsjednik Vijeća.

“Mislim da živimo u sistemu kada se sudije i tužioci susreću s različitim komentarima na odluke, pa i kada nisu pravomoćne. Smatram neprimjerenim bilo kakav pritisak na rad nosioca pravosudne funkcije”, navela je Sanela Gorušanović-Butigan, potpredsjednica VSTV-a.

Član Vijeća Sanin Bogunić je kazao da osuđuje svako komentarisanje sudskih, nepravosnažnih odluka od političkih aktera u BiH.

Abdićev branilac je dodao da je zabrinut što nije vidio ovakve komentare ministra u drugim slučajevima.

“Neka se Grubeša bavi svojim poslom, a pravosuđe i sudovanje prepusti pravosuđu koje je neovisno (…). Prema standardima Evropskog suda, svaka izjava nosioca funkcije izvršne vlasti, glede određenog predmeta, predstavlja kršenje ljudskih prava”, zaključio je Nakić.

Na pitanje zašto je u slučaju ove presude napravljen presedan, Grubeša nije želio odgovoriti.